Hrvatski zavod za zapošljavanje napravio je analizu i prognozu potreba tržišta za pojedinim zvanjima i izradio preporuke za obrazovnu upisnu politiku, prenosi Glas Slavonije.
Dani su savjeti gdje u Slavoniji smanjiti, a gdje povećati broj upisanih učenika i studenata
S obzirom na učestale kritike iz redova poslodavaca, ekonomskih i obrazovnih stručnjaka, ali i političara kako je najveći problem hrvatskog tržišta rada neusklađenost između njegovih potreba i obrazovne upisne politike, zanimljivo je promotriti koja su to zanimanja koje HZZ ističe kao deficitarna, a koja suficitarna. Kako se napominje u publikaciji HZZ-a, analiza i prognoza potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima provedena je na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih anketom poslodavaca, te kvalitativnih dojmova savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju. “Na temelju relativnog položaja pojedinih zvanja u prethodnom razdoblju napravljena je prognoza njihova položaja u budućnosti. Osim toga, u obzir su uzeti strategije i planovi gospodarskog razvoja, odnosno razvoja pojedinih sektora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini”, ističe HZZ. Na osnovi prognoziranog položaja pojedinih zvanja na tržištu rada izrađene su preporuke u pogledu povećanja ili smanjenja broja upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe. Pri tome su u obzir uzeti i podaci o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe.
Stipendirajte!
Analize, prognoze i preporuke izrađene su na razini lokalnih tržišta rada kako su ih odredili regionalni i područni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Zanimljivo je i da se ove preporuke odnose ne samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata.
Tako se u Brodsko-posavskoj županiji predlaže povećanje broja upisanih i stipendiranih učenika kada je riječ o dvogodišnjim ili trogodišnjim srednjoškolskim programima, a u smjerovima zavarivač, bravar, monter, vozač motornih vozila, zidar, tesar, ličilac, stolar, soboslikar, keramičar, armirač, konobar, mesar, pekar, kuhar, automhaničar i drugima. U četverogodišnjim srednjoškolskim programima na popisu za povećanje su zubotehničari i farmaceutski tehničari. Na stručnim studijima postoji potreba za povećanjem broja upisanih na građevinarstvo, strojarstvo, sestrinstvo i elektrotehniku, a na sveučilišnim također strojarstvo, građevinarstvo, elektrotehnika, a potom i informatika, računarstvo, arhitektura, farmacija, matematika, fizika, medicina, dentalna medicina, kemija, anglistika, germanistika, psihologija, pedagogija, rehabilitacija, logopedija, socijalna pedagogija, veterinarska medicina i drugi. U Brodsko-posavskoj županiji trebalo bi smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika i studenata koji se obrazuju za ekonomiste, upravne referente, poslovne tajnike, tehničare cestovnog prometa, pravo, kao i one na učiteljskom studiju.
U Osječko-baranjskoj županiji HZZ također navodi kako je potrebno povećati broj upisanih učenika u obrazovnim programima: zidar, tesar, armirač, vozač motornih vozila, bravar, limar, stolar, a nedostaje i dimnjačara i strojobravara.
Medicinske sestre
Na četverogodišnjem i petogodišnjem srednjoškolskom programu preporučuje se povećanje broja upisanih za medicinske sestre, odnosno tehničare opće njege. Kada je riječ o sveučilišnim studijima, u Osječko-baranjskoj županiji postoji potreba za povećanjem broja upisanih na proizvodno strojarstvo, medicinu, logopediju, rehabilitaciju, socijalnu pedagogiju, socijalni rad, arhitekturu i urbanizam, dentalnu medicinu, grafiku, veterinarsku medicinu. Međutim, analiza je pokazala kako bi trebalo smanjiti broj upisanih u obrazovne programe za prodavače, frizere, fotografe, cvjećare, pekare i slastičare. Na popisu za smanjenje su i srednjoškolski četverogodišnji programi za, između ostalih, ekonomiste, komercijaliste, poljoprivredne tehničare, upravne referente, hotelijersko-turističke tehničare, ekološke tehničare, dentalne tehničare i asistente i grafičke urednike, kao i kozmetičare. Kada je riječ o stručnim studijima, smanjenje se preporučuje na poslovnoj ekonomiji, i to za smjerove računovodstvo i trgovinu, potom za broj upisanih na fizioterapiji, agrarnom poduzetništvu, zootehnici i drugim studijima. Očekivano, na sveučilišnim studijima trebalo bi upisati manje studenata na pravu, a između ostalih i na menadžmentu, hrvatskom jeziku i književnosti, informatologiji, psihologiji, ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju i drugim studijima.
Preporuka za Vukovar i Vinkovce
Preporuke o upisima napravljene su i za gradove Vukovar i Vinkovce te okolne općine. I u tim dijelovima Hrvatske preporučuje se povećanje broja upisanih učenika i studenata u obrazovnim programima za zidare, tesare, vozače, mesare, pekare i keramičare te građevinarstvo, medicinu, anglistiku, germanistiku, matematiku, računarstvo i slično. “Promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju preporuka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pridonijet će usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada, odnosno umanjiti strukturnu neusklađenost između ponude rada i potražnje za radom, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada,” ističe se u publikaciji dostupnoj na internetskoj stranici HZZ-a.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
