Hrvatsko novinarsko društvo bira novog predsjednika – tko su kandidati?

Skupština Hrvatskog novinarskog društva (HND) u subotu će u Zagrebu birati novo vodstvo i odlučiti tko će od šestero kandidata sljedeće četiri godine biti na čelu te novinarske strukovne udruge i naslijediti predsjednika HND-a Zdenka Duku koji je na toj dužnosti odradio dva uzastopna mandata.

Poznato je kako su kandidati novinar Večernjeg lista Anton Filić, urednik na HTV-u Nikola Kristić, novinarka Novog lista Ana Raić Knežević te slobodni novinari Saša Leković, Gojko Marinković i Nataša Škaričić.

Ukratko ćemo predstaviti svakog kandidata za nasljednika aktualnog predsjednika HND-a.

Anton Filić

Anton Filić je novinar Večernjeg lista, te je predsjednik Sindikata novinara Hrvatske (SNH), kao i sindikalni povjerenik u Večernjem listu. Inače je diplomirani politolog, novinarstvom se počeo baviti u Studentskom listu, Poletu i poslije na Radiju 101. Dolazi u Večernji list 1987., tri godine u honorarnom statusu, a potom u stalnom radnom odnosu.

Dobitnik je više novinarskih nagrada i priznanja od kojih sam ističe HZSN-ovu nagradu za pisanog novinara godine 2001. godine.

Nikola Kristić

Nikola Kristić je urednik na HTV-u. Diplomirao na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i upisao poslijediplomski znanstveni studij “Međunarodni odnosi”, a diplomirao je i na Pravnom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Od 1985. radi na Hrvatskoj radioteleviziji na poslovima od novinara do urednika, od voditelja vijesti do komentatora. Od 1988.-1989. radio je i za Glas Slavonije, omladinski list TEN. Od  2008.-2009. bio je dopredsjednik Središnjeg odbora HND-a, a od 2009. njegov predsjednik. Od 2010. bio je predsjednik Transparency International Hrvatske, a na tom mjestu ga je naslijedila mr. sc. Davorka Budimir.

2003. je dobio nagradu „Franjo Bučar“ i Nagradu HRT-a, koja je dodijeljena Informativnom programu kao najboljem programu HTV-a te godine.

Ana Raić Knežević

Ana Raić Knežević je novinarka, komentatorica  riječkog Novog lista od 1993. godine. Rođena je u Zagrebu 1973. godine, a u novinarstvu radi od 1992. godine, dok je član Hrvatskog novinarskog društva od 2001. godine.

Ana Raić Knežević od 1992. do 1994. radila je u studentskom časopisu PULS, od 1993. do 1995. godine na drugom programu Hrvatskog radija, imala je vlastitu informativnu glazbenu emisiju, uređivala je i vodila kontakt emisiju Drugi način, do 1993. radila je u zagrebačkom dopisništvu Slobodne Dalmacije.

Saša Leković

Saša Leković jr profesionalni novinar i trener istraživačkog novinarstva te medijski konzultant, 14 godina istovremeno je radio na radiju i novinama.

Od 2008. Saša Leković je suosnivač i trener u Medijskom trening centru pri Fakuletu za komunikacije i medije u Beogradu (FMK, CIN Beograd, CIN Zagreb), predavač istraživačkog novinarstva na FMK, te autor i urednik multimedijalnog projekta POTRAGA (web, TV, radio) kojega je od 2008. do sredine 2011. producirala beogradska medijska kuća na B92 a nakon toga Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) s sjedištem u Zagrebu.

Tijekom novinarske karijere bio je istraživački novinar u Globusu, izvršni urednik u tjedniku Arena te pomoćnik urednika u dnevnim novinama Jutarnji list, kao i osnivač i voditelj Odjela za istraživačko novinarstvo Europapress Holdinga, najveće novinsko-izdavačke kompanije u jugoistočnoj Europi. Leković je nekoliko godina bio član Regionalnog komiteta projekta SCOOP koji pomaže razvoj istraživačkog novinarstva u istočnoj i jugoistočnoj Europi, a financira ga danska vlada.

Leković je ujedno i stalni gostujući predavač istraživačkog novinarstva na Fakultetu za medije i komunikacije Univerziteta Singidunum u Beogradu. Inače je osnivač i direktor Centra za istraživačko novinarstvo, zagrebačke nevladine organizacije za razvoj istraživačkog novinarstva koja djeluje u cijeloj jugoistočnoj Europi.

Nataša Škaričić

Nataša Škaričić najviše prati zdravstvo i probleme u zdravstvu. Godine 2009. bez ikakvog obrazloženja dobila je otkaz u Slobodnoj Dalmaciji. Navodno je do otkaza došlo jer novinarka nije željela pisati o reformi zdravstva tadašnjeg ministra Darka Milinovića. Vrhovni sud Republike Hrvatske ukinuo je pravomoćnu presudu Općinskog i Županijskog suda u Zagrebu na osnovu koje je proglašen nezakonitim otkaz novinarki Škaričić.

Inače, novinarka Nataša Škaričić 2013. godine proglašena je novinarkom godine za 2012.

Gojko Marinković

Gojko Marinković dugi niz godina je u novinarstvu, još od 1971. godine. Bio je sedamdesetih suradnik u zagrebačkom uredništvu Borbe, nakon čega je 1979. prešao u Vjesnik. Zajedno s ekipom 1982. godine pokrenuo je politički tjednik Danas u kojem je bio urednik. Nakon demokratskih promjena 1990. Marinković postaje slobodni novinar, radio je u Pečatu, a 2000. godine bio je glavni urednik Fokusa. Marinković je bio urednik glasila Hrvatskog novinarskog društva.

Osvrt na rad Zdenka Duke

Nakon dva mandata Zdenko Duka odlazi sa čelnog mjesta Hrvatskog novinarskog društva.  Zdenko Duka prema mišljenju jednog, dobrog dijela, javnosti, svoju poziciju čelne osobe HND-a uglavnom je koristio selektivno, nije stao na stranu novinara koji se nisu poklapali s njegovim svjetonazorom te političkom opcijom, što mu mnogi zamjeraju.

Primjerice, nije stao u obranu Karoline Vidović Krišto na Hrvatskoj televiziji niti Helene Krmpotić, novinarke HTV-a, nakon što je Ravnateljstvo HRT-a po vrlo kratkom postupku pokrenulo postupak otkazivanja ugovora o radu. Navodno zato jer se ministrica Milanka Opačić, ili neki djelatnik iz njenog Ministarstva, požalio HRT-u na navodni neprofesionalizam spomenute novinarke.

Svojedobno nije stao ni u obranu Vladimira Brnardića, inače urednika TV kalendara, nakon što su prema njemu krenuli napadi samo zato što je profesionalno radio svoj posao. Šefovima Vladimira Brnardića  na Prisavlju smetalo je čak i to što je  Alfreda Kinseyja, jednog od autora literature po kojoj su djeca u Hrvatskoj trebala učiti Zdravstveni odgoj, u TV kalendaru okarakterizirao kao zlostavljača djece i kao osobu sklonu pedofiliji i homoseksualnosti, što nije samo zamjerka Brnardića nego i čitavog niza stručnjaka i čitavog svijeta.

Za kraj podsjetimo, Zdenko Duka bio je prošle godine član Povjerenstva Ministarstva kulture koje je dodijelilo velik novac portalima isključivo lijevoliberalnog svjetonazorskog opredjeljenja. Veliki gaf im se dogodio kada je stručno povjerenstvo tog ministarstva prema medijskim napisima ocijenilo, te na 20. mjesto plasiralo web portal “Zlatne godine”, za koji se pokazalo da upće ne postoji. Isto je povjerenstvo, čiji je član bio Duka, dodijelilo sredstva portalima za koje su članovi povjerenstva honorarno radili.