Predsjednica Grabar Kitarović: Demografska kriza jedan je od najvećih problema, ali vidim prostor za bolju budućnost Hrvatske

Vidim prostor za dijalog i konsenzus, pa i za novi društveni ugovor za kvalitetniju budućnost Hrvatske, poručila je u petak predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović u izjavi za medije o razgovorima koje je u proteklih dva tjedna vodila s većinom čelnika parlamentarnih stranaka, sindikatima i poslodavcima te predstavnicima stručne i akademske zajednice, a pozivu na razgovor s predsjednicom države nisu se odazvali čelnici SDP-a i Hrvatskih laburista.

“Obzirom na sve ovo što sam čula u razgovorima i što većina parlamentarnih stranaka ističe kao izazove, ja vidim prostor za dijalog, prostor za konsenzus, pa ako hoćete i za novi društveni ugovor kako bismo zajedničkim snagama Hrvatsku usmjerili u pravcu koji će nam jamčiti kvalitetniju budućnost”, kazala je hrvatska predsjednica.

Najavila je da će razgovore nastaviti s institutima i drugim stručnim organizacijama.

Nakon što obavi te razgovore te prikupi “određena stajališta i podatke” spremna je, ističe, podijeliti ih opet sa čelnicima parlamentarnih stranaka “u nadi kako bi to moglo pomoći daljnjem dijalogu u političkom prostoru te kvalitetnoj javnoj raspravi”.

Izjava predsjednice Grabar Kitaroviæ
Predsjednica Grabar-Kitarović podsjetila je da se pozivu na razgovor nisu odazvali čelnici SDP-a i Hrvatskih laburista.

Svi čelnici parlamenatrnih stranaka s kojima je razgovarala, dodala je, potvrdili su kako nedostatak dijaloga predstavlja ozbiljnu barijeru u iznalaženju onog minimalnog konsenzusa koji je hrvatskom društvu potreban kako bi krenulo naprijed.

Iznijela je točke i probleme koji su se u tim razgovorima iskristalizirali kao “važni društveni izazovi koji ili traže rješenja ili odgovore, ili barem postavljanje pravih pitanja”, a hijerarhijski ih je predstavila u sedam točaka.

Predsjednica države ističe, uz stalo, demografsku krizu, nedostatak dijaloga, opću društvenu krizu, nepostojanje jedinstvene temeljne gospodarske politike, slabost institucija i nisku razinu produktivnosti državne administracije, činjenicu da je ova godina izborna odnosno “godina praznog hoda”, te neprilagođen obrazovni sustav.

Ključne točke hrvatskih problema

1. Kao jedan od najvažnijih izazova pred nama istaknula se DEMOGRAFSKA KRIZA koja se očituje kroz slab natalitet, odlazak ljudi iz Hrvatske. Starimo kao društvo i država, a iseljavanje, posebice mladih i obrazovanih ljudi u ključnoj dobi kada bi trebali zasnivati obitelj, dubok je problem.

2. Kao drugi ključan problem stranački čelnici podcrtali su NEDOSTATAK DIJALOGA, kako u politici tako i općenito u društvu. Iako postoje različita mišljenja, što je za jednu demokraciju itekako poželjno, razgovor se mora odvijati, argumentirane rasprave se moraju odvijati, a to upravo izostaje. Istaknuta je potreba stavljanja naglaska na služenje narodu i građanima, na komuniciranje i slušanje građana, a ne na vladanje. Svi, naime, žele sudjelovati u svim inicijativama i u dijalogu, osjećaju takvu dužnost i ističu potrebu predanosti radu za bolje sutra, za razliku od skrivanja iza zakona i paragrafa kao izgovora za nečinjenje.

3. Svi se slažu u ocjeni kako u Hrvatskoj ne postoji više samo gospodarska kriza već OPĆA DRUŠTVENA KRIZA koja se očituje u krizi morala, etike i vrijednosti, u najdubljoj podijeljenosti društva do sada. Ne postoji politika nacije, a prisutan je nedostatak nade i motivacije kod ljudi, kao i nedostatak entuzijazma. Naravno, tu opću društvenu krizu ponajprije osjećamo kroz veliki broj nezaposlenih, blokiranih građana.

4. Zatim, kao jedan od ključnih izazova, čelnici političkih stranaka većinom su podcrtali kako NE POSTOJI NEKA JEDINSTVENA – TEMELJNA GOSPODARSKA POLITIKA koja bi se ogledala u odgovoru na pitanja poput toga kakvu mi to gospodarsku politiku želimo njegovati: plansku ili tržišnu. Svi ističu potrebu naglaska na politici održivog gospodarskog razvitka, a kao barijere ističu nepredvidljivost sustava zbog čestih promjena ili najava promjena u zakonskim okvirima ili pak u fiskalnim ili parafiskalnim nametima, izmjenama Zakona o radu, lošu investicijsku klimu, rast duga, gubitak radnih mjesta, neisplate plaća posebice državnih tvrtki, a znamo da je riječ o kaznenom djelu. Naposljetku, no ne manje važno, svi kažu kako selo izumire, kako ne postoji jasna dugoročna strategija razvoja poljoprivrede iako se vidi potencijal u toj gospodarskoj grani. Moramo biti svjesni kako još uvijek imamo iznimno očuvane prirodne resurse i nekontaminiranu zemlju, zato nam očuvanje okoliša te njegovo racionalno korištenje mora biti visoko na listi prioriteta.

5. Gotovo svi podcrtavaju SLABOST INSTITUCIJA I NISKU RAZINU PRODUKTIVNOSTI DRŽAVNE ADMINISTRACIJE, ali i nužnost reforme lokalne i regionalne samouprave jer smatraju kako je sadašnji sustav neodrživ. Previše je neproduktivnih agencija, a i loša je vertikalna i horizontalna komunikacija među njima. To je i najveća zamjerka ulagača. Veći dio stranačkih čelnika ističe nisku razinu iskoristivosti EU fondova, sporo pravosuđe te slabu iskoristivost državnih resursa, kao i državne imovine. I dalje se treba aktivno boriti protiv korupcije i to na svim razinama, istovremeno pazeći na stabilnost poduzetničke i investicijske klime. Deklarativno se poziva na institucije, a istovremeno se one ne osnažuju i ne izgrađuju.

6. Nažalost, svi ističu kako je ovo izborna godina odnosno GODINA PRAZNOG HODA pa to rezultira strahom od preuzimanja odgovornosti za donošenje teških odluka, a i ignoriraju se sve inicijative koje dolaze s druge strane.

7. Naposljetku, nekoliko elemenata koji su istaknuti na razgovorima, a koje stavljam u jednu grupu, odnose se na ocjene kako nam je loš obrazovni sustav koji još uvijek ne poznaje sustav dualnog obrazovanja, iako bi to moglo pomoći pri zapošljavanju ljudi. Zatim, nedovoljno se iskorištavaju nezavisna udruženja, komore, instituti i slične organizacije kod iznalaženja rješenja za postojeće, ali i za buduće izazove. Ističe se kako je cijeli aparat postao neka vrsta ADHOKRACIJE.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Narod.hr/h/vecernji.hr
Photo: fah