Hrvoje Zovko i HND oglušuju se na pozive za zaštitu osobnih i profesionalnih prava Večernjakova novinara Josipa Bohutinskog.
HND se u proteklih par godina pozicionirao kao, barem u očima vlastitog vodstva, savjest hrvatskog društva. Premda je riječ o udruzi čija je svrha ponajprije zaštita novinarske struke, kako po pitanju profesionalnosti tako i po pitanju zaštite prava njezinih članova, sve više se doima kako ambicije idu mnogo dalje, sve do temeljnih identitetskih pitanja.
HND, sudac i tužitelj
Primjerice, nakon smrti splitskog novinara Vladimira Matijanića, u HND-u su praktički bili odlučili kako je došlo vrijeme, ne naprosto propitivanju funkcioniranja KBC Split, nego ukidanju “propalog projekta” hrvatske države.
Doima se otud kako, po mišljenju nekih njegovih članova, primarna djelatnost HND-a nije istraživanje i prenošenje činjenica, nego donošenje političkih odluka.
Vratit ćemo se u zaključku na slučaj Vladimira Matijanića i reakcije HND-a na njegovu smrt, jer na dobar način ilustrira slučaj novinara čiji apeli udruzi u trenutku nastanka ovog teksta još uvijek ne dobivaju nikakvog odgovora. Na stanovit način, neaktivnost HND u aktualnom slučaju dijametralno je oprečna hiperaktivnosti kakva je bila na djelu uslijed Matijanićeve smrti.
Slučaj Josipa Bohutinskog
Naime, nagrađivani novinar Večernjeg lista Josip Bohutinski (nagrada HND- za istraživačko novinarstvo, Nagrada Hrvoje Mateljić za biznis novinara, Nagrada EK i Europskog vijeća “Europa” za pisanje o Pelješkom mostu, nagrada HND-a te priznanje Udruge za sigurnost prometa za promicanje sigurnosti prometa) već se duže vrijeme uzaludno trudi dobiti od HND-a upravo onakvu vrstu zaštite kakva je propisana statutom udruge.
Josip Bohutinski, novinar @vecernji_list, dobitnik je nagrade “Europa” za pisano novinarstvo. 👏🏼🏅🗞️ pic.twitter.com/uZrbYp7D3s
— Europska komisija u Hrvatskoj (@EK_Hrvatska) May 8, 2023
Bohutinski, koji je neko vrijeme na bolovanju zbog ozbiljnih zdravstvenih tegoba, doznao je kako se urednik i direktor Večernjeg lista Dražen Klarić kod njegove liječnice, preko treće osobe, raspitivao o njegovom zdravstvenom stanju.”
Na upozorenje novinara da to prestane činiti Klarić se oglušio i, ponovo preko treće osobe, pokušao utjecati na mišljenje liječnice o naravi zdravstvenog stanja pacijenta te, kako sam Bohutinski kaže, narušio mu pravo na “privatnost, integritet, povjerljivost liječnice i pacijenta i konačno, prema pravnim tumačenjima, (…) Ustavno osnovno ljudsko pravo na slobodu”.
Invazija privatnosti
Riječ je, očigledno, o invaziji privatnosti; kako je to sam Bohutinski, u korespondenciji s redakcijom Narod.hr, precizirao: “Kršenju njegovog Ustavom zajamčenog prava”.
Kako je na to reagirao HND?
Bohutinski nastavlja:
“Iako sam prije 24 dana zatražio među ostalim i zaštitu HND-a, nisam je dobio. Dok su druge institucije kojima sam prijavio svoj slučaj već reagirale, Hrvoje Zovko je u mom slučaju stao na stranu svog prijatelja Klarića koji je ne samo glavni urednik Večernjeg lista nego i direktor, dakle nakladnik.”
U tom smislu, kako tvrdi Bohutinski, Hrvoje Zovko, a posljedično i HND, nisu reagirali u njegovom slučaju zbog toga što je Zovko u prijateljskom odnosu s Klarićem. Jasno je pritom ponajprije kako je Bohutinski zatražio podršku HND-a upravo po pitanju jedne od stavki iz statuta udruge, odnosno zaštite njegovih Ustavom zajamčenih prava.
Podsjetimo, zadaća HND-a je:
- a) ostvarivanje profesionalnih interesa, etičnosti i slobode javnog izražavanja
b) promicanje Ustavom zajamčenih prava javnosti da bude izviještena o svim zbivanjima u društvu te prava svake osobe na slobodu izražavanja, mišljenja i dostupnost svim javnim glasilima
c) čuvanje ugleda i dostojanstva profesije
d) zaštita novinara od samovolje izdavača i sprječavanje monopola
e) materijalna i socijalna zaštita novinara.
Nadležne su institucije reagirale
Možemo, međutim, citirati razloge postupanja – ili radije nepostupanja HND-a – koje navodi sam Bohutinski:
“Dok su druge institucije kojima sam prijavio svoj slučaj već reagirale, Zovko je u mom slučaju stao na stranu svog prijatelja Klarića koji je ne samo glavni urednik Večernjeg lista nego i direktor, dakle nakladnik. I umjesto da se Hrvatsko novinarsko društvo bavi zaštitom novinara, HND se pod vodstvom Zovka stavlja u zaštitu glavnog urednika odnosno nakladnika. Stoga bi se moglo onda zvati Hrvatsko nakladničko društvo.”
Institucije kojima je Bohutinski prijavio slučaj su zagrebačko općinsko odvjetništvo, policija i pučka pravobraniteljica.
“Od odvjetništva sam dobio povratnu informaciju da su oformili spis dok su mi iz policije rekli da zajedno s Ministarstvom zdravstva rade na mojoj prijavi. Na moju prijavu je reagirala i Hrvatska udruga za zaštitu prava pacijenata u kojoj su mi rekli da su zgroženi time što mi se dogodilo i da će razmotriti na koji način će reagirati”, otkriva nam.
Možda će vas zanimati
HND se javlja kad se osjeća ugroženo, a u slučaju novinara Figenwalda i podvođenja maloljetnica - šute
HND, jedan od utemeljitelja manifestacije “Grad to ste Vi” pokrenute 2005. godine, povukao se iz službene organizacije novinarsko-književnog
Sukob interesa
O prigovorima Bohutinskog zatražili smo očitovanje HND-a koje do nastanka ovog teksta nije stiglo.
Njegov vlastiti zaključak je decidiran:
“Zbog svega navedenog tražim ostavku Hrvoja Zovka na mjesto predsjednika HND-a. A prema mom mišljenju tu funkciju često iskorištava za svoje osobne obračune s kolegama s HRT-a. Što je opet sukob interesa. Zamislite da je Katarina Periša Čakarun, šefica HRT-ovog IMS-a učinila što je učinio Klarić? Pa to bi sijevale munje i udarali gromovi po HRT-u od strane HND-a. Dakle – Zovko ostavka ili izvanredna skupština HND-a s dnevnim redom: opoziv predsjednika.”
Slučaj Vladimira Matijanića
Ne znamo kako će HND na kraju postupiti, ali znamo kako su u prošlosti bili prilično agilni kad je posrijedi zdravlje njihovih članova.
Podsjetimo, Vladimir Matijanić je 05.08.2022. uslijed kombinacije uzroka preminuo u vlastitom stanu u Splitu, za što su pojedini članovi HND-a isključivo optužili nebrigu zdravstvenih djelatnika i promptno, prije zaključka bilo kakve istrage, proglasili njegovu smrt “medicinski potpomognutim ubojstvom”. Unatoč tomu što je bila riječ o teškom bolesniku, koji se dijelom vlastitom odgovornošću našao u situaciji razgovora “gluhim telefonom” s djelatnicima KBC Split, što je na kraju okončano njegovom smrću, ljudi iz HND-a su spremno otpisali cjelokupno hrvatsko zdravstvo i državni aparat kao sudionike ubojstva.
“Smrtopis”
Tako je, recimo, Branko Mijić, u svome “Smrtopisu”, objavljenom na mrežnoj stranici HND-a, usporedio Hrvatsku s “Kartagom koju valja razoriti”, pozivajući se pritom na, za njega bjelodano simbolični, datum Matijanićeve smrt – 05. kolovoza, odnosno obljetnicu Oluje. Pritom, on nije bio vođen poznavanjem svih činjenica o slučaju, jer:
“Što god rekle formalno pokrenute istrage moralno suspektnih, glavni uzrok smrti Vladimira Matijanića je poznat, i može ga se samo zvati medicinski potpomognutim ubojstvom. Medicinski potpomognuto ubojstvo Vladimira Matijanića ražalovalo je lažnu svetost tog 5. kolovoza kao veličanstvenog, neprijepornog i nenadomjestivog datuma u povijesti Hrvata.”
Dvostruki standard
Usporedimo li slučajeve Bohutinskog i Matijanića, pokazuje se kako HND danas, unatoč tomu što Bohutinski od njih traži njihovim vlastitim statutom definiranu zaštitu, uz poznavanje činjenica ne reagira, dok je prije nepune dvije godine, bez poznavanja činjenica, reagiralo tako da je praktički preuzelo ulogu tužitelja i suca.
Ne znamo kako će se ovaj slučaj dalje razvijati i hoće li HND ipak sa zakašnjenjem stati u zaštitu svog člana, ali možemo umjesto zaključka pribilježiti još jedan detalj o načinu funkcioniranja ove organizacije. Naime, kako tvrdi Bohutinski, sadašnji predsjednik HND-a Hrvoje Zovko, izabran je protivno statutu udruge.
Možda će vas zanimati
Josip Pavičić napustio HND: Sram me je, njih novinarstvo uopće i ne zanima
‘Fakti u novinarstvu za koje se – u pauzama progona svojih političkih neistomišljenika – zauzima HND jednostavno su ukinuti’
Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a protiv statuta HND-a?
U svom dopisu HND-u na koji također nije dobio odgovor te ga je stoga objavio na svom FB profilu, on piše:
“Izvršnom, Nadzornom i Središnjem odboru HND-a”
“Ovim putem upozoravam na izbor Hrvoja Zovka po treći put uzastopce za predsjednika Hrvatskog novinarskog društva. Naime u Statutu HND-a, članku 41.jasno piše:
Predsjednika HND-a bira Skupština tajnim glasanjem iz redova Skupštine, u najviše dva uzastopna mandata.”
“Sa stranica HND-a iz ožujka ove godine:
Na 68. izbornoj skupštini HND-a, kao jedini kandidat, Hrvoje Zovko je velikom većinom s 52 glasa od 59 članova Skupštine koji su pristupili glasanju, treći put uzastopce izabran za predsjednika Hrvatskog novinarskog društva. Za potpredsjednike HND-a izabrani su Chiara Bilić i Drago Hedl.”
Nakon izloženog ostaje samo čekati kako će HND odgovoriti. Naravno, ako uopće odgovori.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
