Hrvatski sabor u petak je, nakon gotovo tri godine, imenovao Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, koje ne postoji od konca 2015., kada je tadašnjem sastavu istekao mandat.
Za predsjednicu Vijeća imenovana je Zdravka Čufar Šarić, bivša potpredsjednica Državnoga izbornog povjerenstva, a za članove Gordan Akrap, stručnjak za informacijske znanosti koji je radio u sigurnosnom sustavu i diplomaciji, Eduard Briški, inspektor u HAKOM-u, Josip Čerina, doktor informacijske i komunikacijske znanosti, Mile Štefanac, saborski službenik, Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije te Vojko Rešetar koji je bio hrvatski konzul u Mostaru.
Odluku o imenovanju, Sabor je donio većinom glasova: sa 101 ‘za’, 17 protiv i četiri suzdržana.
Tko je Gordan Bosanac – koga je HDZ podržao za nadzor sigurnosno-obavještajnih službi?
Od “Queer bajki” do “Gay aktivizma kao domoljubnog čina”
Među izabranima je i Gordan Bosanac. Zanimljivo, iako je Bosanac završio Prirodoslovno-matematički fakultet, te je diplomirani inženjer fizike tematika objavljenih radova je pretežito iz područja gay aktivizma. Tako se Gordan Bosanac 2004. godine našao kao urednik priručnika “Priručnik za LGBT prava” i “Poqeeurene priče”, a 2005. godine uredio je “Queer bajke”. Godine 2007. urednik je rada “Usmena povijest homoseksualnosti u Hrvatskoj” da bi 2011. godine u Ljubljani napisao za jednu knjigu, poglavlje pod naslovom “Gay activism as patriotic act” ili u prijevodu “Gay aktivizam kao domoljubni čin”.
Od 2002. do 2005. godine stručni suradnik lezbijskih udruga Iskorak (jedan od osnivača) i Kontra, a od 2002. do 2012. programski je suradnik homoseksualne udruge Domino (Queer Zagreb).
Stipendirala ga britanska Vlada, lobirao protiv ulaska RH u NATO, zalagao se za Pokret nesvrstanih
Gordan Bosanac je stekao zvanje magistra ljudskih prava na School of Public Policy u Velikoj Britaniji, a magisterij mu je bio omogućen stipendijom britanske Vlade Chevenning Scholarship Award koju mu je dodijelio British Council u Zagrebu, a napisao je i knjigu “ALTERnatoR – alternativa priključenja RH NATO-u” 2007. godine koju je izdao Centar za Mirovne studije čiji je Bosanac član.
Zanimljivo, kada je u pitanju bavljenje sigurnosno -obavještajnim sektorom 2014. godine napisao je članak “Hrvatski civilni kapaciteti za mirovne operacije” za Časopis za regionalnu sigurnost sa sjedištem u Beogradu, a kada je riječ o političkim aspiracijama Gordan Bosanac je završio Akademiju za politički razvoj 2008. godini u istoj klasi s predsjednikom SDP-a Davorom Bernardićem.
A 2016. godine sudjeluje kao urednik knjige “Razvojna suradnja kroz nasljeđe Pokreta nesvrstanih” o kojoj je rekao “Ideja za knjigu nastala je u razgovoru s kolegicom Marinom Škrabalo kada smo osnivali Platformu za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske (CROSOL)” te dodao “Napravili smo inicijalno mapiranje nekih od projekata i ubrzo otkrili da su stručnjaci iz Hrvatske, iz različitih segmenata društva – od kulture, preko obrazovanja do arhitekture, energetike i građevine provodili fantastične razvojne projekte te da je tadašnja Jugoslavija, a time i Hrvatska kroz međunarodne razvojne projekte bila jedna od prepoznatljivih čimbenika u međunarodnim odnosima.”
Preko platforme udruga, ne pozvan se miješao u vanjsku politiku RH
Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske (CROSOL) i Kuća ljudskih prava 2017. godine uputili su otvoreno pismo predsjednici Republike, Kolindi Grabar Kitarović u kojem su kritizirali prijateljstvo Hrvatske i Poljske. Gordan Bosanac tada je bio predsjednik Upravnog odbora CROSOL-a kojeg čine B.a.B.e., Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, GONG, Kuća ljudskih prava, Udruga za zaštitu prava ireligioznih osoba i promicanje ireligioznog poimanja svijeta Protagora, Zagreb Pride, Zelena akciju, Žensku sobu – Centar za seksualna prava i druge.
Njegov matični Centar za Mirovne studije između ostalih financira Soroseva Zaklada za otvoreno društvo, Vlada RH, Ured za udruge, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, MZOS, Grad Zagreb, EU, UNHCR, Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Centar za mirovne studije oko 81% sredstava dobiva iz stranih izvora, od toga čak 62,7% iz fondova Europske unije. Samo u 2013. godini raspolagao je s budžetom od 4,523 milijuna kuna.
Predlagao da prihvatimo 50 000 ilegalnih migranata
Tijekom migrantske krize 2015. godine Gordan Bosanac je izjavio: “Sve ono što je Orban napravio, mi to ne trebamo i ne smijemo napraviti.” Također je predložio da prihvatimo 40 do 50 tisuća izbjeglica i tako ojačamo svoju pregovaračku poziciju na Vijeću Europe idući tjedan.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
