Inflacija u Hrvatskoj slabi; cijene rasle ‘samo’ 10,7%

Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u ožujku 10,7% više u odnosu na isti mjesec prošle godine, što znači da inflacija slabi četvrti mjesec zaredom, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u ožujku su u odnosu na prethodni mjesec porasle za 0,9 posto, dok su u odnosu na ožujak prošle godine porasle 10,7%, pokazuje najnovije izvješće DZS-a.

Time je DZS blago na više korigirao prvu procjenu kretanja inflacije za ožujak, objavljenu potkraj trećeg mjeseca, po kojoj je stopa inflacije na godišnjoj razini iznosila 10,6%, a na mjesečnoj 0,8%.

Unatoč tomu, stopa inflacije na godišnjoj razini smanjila se četvrti mjesec zaredom, nakon što je u studenome prošle godine dosegnula rekordnih 13,5%. U prosincu je rast usporio na 13,1%, u siječnju je inflacija iznosila 12,7%, a u veljači 12%.

Veći ekonomski rast od planiranog

– Spriječili smo daljnji rast inflacije, da inflacija sada ide u toj krivulji prema dolje i spušta se prema onih 6,5 posto, koliko smo planirali, a istodobno i agencija za kreditni rejting, kao i gotovo sva revidirana izvješća prognoza ekonomskoga rasta Hrvatske, sada govore da će on biti veći nego što smo mi planirali kao Vlada prošle godine, izjavio je premijer Andrej Plenković.

– Mi smo kazali, dosta konzervativno, 0,7 posto jer je to kontekst usporavanja globalne ekonomije uslijed svih ovih kriza u kojima se nalazimo, od trogodišnje pandemije pa do strašnih i devastirajućih posljedica Putinove agresije na Ukrajinu, koja je imala za posljedicu i energetsku krizu i prehrambenu krizu i inflatorne pritiske, probleme u lancima opskrbe i u konačnici rast inflacije, dodao je.

Kretanje potrošačkih cijena

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini porasle su sve kategorije, a najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u kategorijama restorana i hotela te hrane i bezalkoholnih pića, u svakoj za 17,4%.

>Inflacija u Hrvatskoj u veljači 12 posto: Cijene hrane rasle za 17 posto

Nadalje, u kategoriji stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva rast je iznosio 14,1%, u kategoriji pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva cijene su skočile za 12,9%, raznih dobara i usluga za 11%, odjeće i obuće za 9,4%, u kategoriji rekreacije i kulture za 8%, zdravlja 6%, a alkoholnih pića i duhana za 4,9%.

Najblaži rast zabilježen je u prijevozu (0,3%), u kategoriji komunikacija (1,2%) te u obrazovanju (2,4%), javlja HRT.

Prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), na godišnjoj razini, porast cijena je u komponentama hrana, piće i duhan iznosio 15,4%, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije 9,7%, uslugama 8,2%, te energiji, 7,4%, priopćili su iz DZS-a.

Na mjesečnoj razini najviše porasle cijene odjeće i obuće

Na mjesečnoj razini, pokazala je statistika DZS-a, najviše je u prosjeku poskupjela odjeća i obuća, 10,4%, a slijedi hrana i bezalkoholna pića, s rastom od 1,3%, restorani i hoteli s 0,9%, razna dobra i usluge s 0,8%, te zdravlje, s 0,3 % te rekreacije i kulture porasle za po 0,2%.

S druge strane, pad cijena je zabilježen kod komunikacija, za 0,5%, u rekreaciji i kulturi, za 0,4%, u kategoriji stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, za 0,3%, a alkoholnih pića i duhana te prijevoza za po 0,1%.

Prema glavnim komponentama indeksa, na mjesečnoj razini cijene su porasle u komponentama industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 2,5%, hrane, pića i duhana, za 1%, te usluga, za 0,2%. S druge strane, cijene su pale u komponenti energija, za 0,8%.

HIPC – inflacija na godišnjoj razini 10,5%

DZS u priopćenju o indeksu potrošačkih cijena iznosi i podatke o inflaciji mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), koji je usporediva mjera inflacije sa zemljama Europske unije.

Prema tim podacima, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u ožujku u odnosu na veljaču u prosjeku su porasle za 0,9%o, dok su u odnosu na ožujak 2022. godine, odnosno na godišnjoj razini porasle za 10,5%, podaci su DZS-a.