Inicijativa “67 je previše” prikupila je dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma za izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, utvrdilo je Ministarstvo uprave i o tome izvijestilo Vladu koja je na na sjednici u četvrtak prihvatila izvješće o provjeri i uputila ga Hrvatskom saboru u daljnju proceduru.
Sindikalna inicijativa “67 je previše” prikupila je gotovo dvostruko više od potrebnog broja potpisa za referendum, kojim traže promjenu uvjeta za odlazak u mirovinu, a Sabor je 12. srpnja pozvao Vladu da provjeri taj broj te vjerodostojnost potpisa i zakonitost postupka njihova prikupljanja. Potom je Vlada 24. srpnja za to zadužila Ministarstvo uprave i Državni zavod za statistiku.
Procijenjeno da je vjerodostojnih potpisa birača 708.713
Provjerom broja i vjerodostojnosti uzorka od 49.952 birača, koji je odredio Državni zavod za statistiku, od ukupno 745.486 prikupljenih potpisa birača, koje je prebrojalo Ministarstvo uprave, procijenjeno je da vjerodostojnih potpisa birača ima 708.713, izvijestio je državni tajnik u Ministarstvu uprave Darko Nekić.
Sabor sada treba odlučiti hoće li raspisati referendum ili će od Ustavnoga suda zatražiti ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja.
Nekić je izvijestio i da se, s obzirom na to da na potpisnim listama nisu navedena mjesta prikupljanja potpisa, nije moglo utvrditi jesu li se potpisi prikupljali u skladu s odredbom, kako je naveo, članka 8c Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Prema toj odredbi, izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma može se održavati na svakom za to prikladnom mjestu u skladu s odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave (grada ili općine), a organizacijski odbor dužan je pet dana prije početka izjašnjavanja policiji prijaviti mjesta na kojima će se ono održavati.
Krađa referendumskih potpisa GI Narod odlučuje
Bivši Plenkovićev ministar Kuščević proizvoljno je odbacio više od 30.000 valjanih potpisa za oba referendumska pitanja GI Narod odlučuje.
“Podnijeli smo prijedlog Ustavnom sudu da ispita ustavnost i zakonitost Zaključka Hrvatskog sabora kojime je prihvaćeno izvješće Vlade o navodno nedovoljnom broju potpisa te nije raspisan referendum. Smatramo da smo jasno i utemeljeno argumentirali zašto bi trebalo ponovno, od strane neovisnog tijela, prebrojati potpise te raspisati referendum, a cijela ova situacija oko Kuščevića samo baca dodatnu sumnju na njegove nedemokratske i nezakonite radnje vezano uz GI Narod odlučuje. Dakle, očekujemo reakciju Ustavnog suda, ponovno brojanje potpisa i raspisivanje referenduma“, poručio je Luka Mlinarić iz GI Narod odlučuje nakon ostavke ministra Kuščevića.
Podsjetimo, Građanska inicijativa Narod odlučuje dva tjedna prikupljala je potpise za izmjenu Ustava i predala je u lipnju 2018. Hrvatskome saboru Zahtjev za raspisivanje referenduma za pravedniji izborni sustav.
Za prvo referendumsko pitanje, o promjeni praga za ulazak u Sabor i načina biranja zastupnika, prikupili su 405.352 tisuća potpisa, a za drugo, ono o glasovanju manjina u Saboru, 407.469 tisuća potpisa.
Prebrojavanje potpisa još nije niti počelo, a Lovro Kuščević obznanio je kako se u proces provjere potpisa uključuje još jedna institucija – APIS (Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama).
Vlada Andreja Plenkovića tek tri mjeseca nakon što su potpisi predani Saboru objavila je kako inicijativa Narod odlučuje nije skupila dovoljno potpisa za referendum i pravednijem izbornom sustavu, odnosno da je od 412.325 potpisa za prvo referendumsko neispravno 40.875 potpisa, a za drugo je neispravnih 40.666 od ukupnih 407.835 potpisa, dok je GI Narod odlučuje početkom 2019. objavila kako su kontrolne liste navodno nevažećih potpisa uništene rezačem papira, dok digitalne kopije ne postoje, stoga je onemogućena pravedna provjera potpisa i njihova revizija.
>(FOTO) Uskok potvrdio: ‘S Pnuskokom pretražujemo Kuščevićeve nekretnine na Braču’
>Kuščević za svoj pad prozvao Željku Markić
>Višnja Starešina: Naš Lovro kao ostvarenje hrvatskog sna – to je politički profil HDZ-a
Za sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca 292,2 milijuna kuna
Vlada je donijela i odluku o kriterijima i načinu financiranja troškova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola za školsku godinu 2019./2020. kojom se za to iz proračuna osigurava ukupno 292,2 milijuna kuna.
Pravo na sufinanciranje 75 posto troškova međumjesnoga javnog prijevoza kao i u prethodnoj školskoj godini ostvarivali bi učenici koji su u školskoj godini 2019./2020. upisali i redovito pohađaju srednju školu, koji kupuju mjesečnu učeničku kartu za autobus ili vlak, a kojima udaljenost od adrese prebivališta odnosno boravišta do adrese škole iznosi više od pet kilometara.
Učenicima koji su članovi kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade ili pomoći za uzdržavanje te učenicima bez roditeljske skrbi, pod skrbništvom, sukladno propisu kojim se uređuje područje socijalne skrbi i obiteljskih odnosa, financiralo bi se 100 posto cijene mjesečne učeničke karte.
Suglasnost HEP-u za zaduženje od 1,2 milijarde kuna i HAC-u od 400 milijuna eura uz jamstvo
Vlada je u četvrtak dala suglasnost Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) za zaduženje u iznosu od 1,2 milijarde kuna putem izdanja korporativne obveznice, dok je Hrvatskim autocestama (HAC) dala suglasnost i državno jamstvo za krediti u iznosu od 400 milijuna eura, a za refinanciranje kredita uzetog 2014. kod Deutsche Bank.
HEP će se na tržištu kapitala zadužiti izdavanjem korporativne obveznice u iznosu od 1,2 milijarde kuna, a za osiguranje adekvatne likvidnosti, podmirenja obveza HEP Grupe, financiranje investicija za 2019. te potreba djelomičnog restrukturiranja duga.
Zajednički agenti osiguranja u tom poslu su Erste&Steiermarkische Bank, Privredna banka Zagreb i Zagrebačka banka.
Najvećim dijelom to će zaduženje HEP iskoristit za financiranje projekata ulaganja u nove kapacitete obnovljivih izvora energije, 560 milijuna kuna, za projekte kao što su vjetroelektrana Korlat te sunčana elektrane Vis i Cres.
Oko 300 milijuna kuna HEP će iskoristiti za financiranje u ostale korporativne svrhe, iznosi od po 115 milijuna kuna planirani su za revitalizaciju i modernizaciju postojećih elektroenergetskih kapaciteta – hidroelekrane i novi kapaciteti (SE Vrlika-jug) te modernizaciju i unapređenje mrežne infrastrukture, dok će se iznos od 40 milijuna kuna iskoristiti za unapređenje informatičke i telekomunikacijske infrastrukture.
HEP, sukladno zakonima o proračunu i o izvršenju državnog proračuna, treba Vladinu suglasnost za zaduženja veća od 7,5 milijuna kuna.
“Ugovaranje tog zaduženja na tržištu kapitala nema utjecaj na državni proračun, s obzirom da ne sadrži komponentu državnoga jamstva”, rekao je na sjednici Vlade ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.
HAC-u državno jamstvo i suglasnost za krediti 400 milijuna eura
HAC je, pak, dobio suglasnost Vlade i državno jamstvo za kredit u iznosu od 400 milijuna eura, čime će refinancirati kredit koji dospijeva u rujnu ove godine, a uzet je prije pet godina kod Deutsche Bank.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić podsjetio je da je Vlada na početku mandata krenula u važan projekt moderniziranja i restrukturiranja cestovnog sektora.
U tom projektu dvije su važne stvari – poslovno i financijsko restrukturiranje, a današnje odluke odnose se na treći korak financijskog restrukturiranja, rekao je, podsjetivši na kronologiju zaduživanja po tom pitanju.
Tako je krajem 2017. godine izdana međunarodna euroobveznica u iznosu od 1,275 milijarde eura, ročnost od 12 godina, čime je refinanciran i otplaćen dio duga HAC-a, Hrvatskih cesta i Autoceste Rijeka-Zagreb, a početkom 2018. godine s konzorcijem domaćih banaka izdan tzv. jumbo kredit, od 1,8 milijarde kuna, koji je također iskorišten za financijsko restrukturiranje.
Po Marićevim riječima, kroz ta dva instrumenta ostvarene su uštede na godišnjoj razini od 50 milijuna eura odnosno gotovo 400 milijuna kuna, kada se uzmu u obzir kamate koje su se tada plaćale.
“S ovim današnjim odlukama zaokružujemo priču, jer ovdje govorimo o jednom specifičnom kreditu koji je uzet 2014. od Deutsche Bank i koji dospjeva u rujnu, za nekoliko dana. Tih 400 milijuna eura s ovom odlukom, i suglasnosti o izdavanju jamstva, zapravo refinanciramo po značajno povoljnijim uvjetima”, rekao je Marić.
Kredit će, naime, biti na 11 godina otplate, uz promjenjivu kamatnu stopu vezanu uz šestomjesečni Euribor te maržu od 1,6 posto.
“U odnosu na postojeći kredit koji otplaćujemo, to je gotovo 2,5 puta jeftinije, te će se ponovo ostvariti ušteda – na onih od prije 50 milijuna eura, još dodatnih 10 milijuna eura godišnje”, istaknuo je Marić.
Vladinu suglasnost i državno jamstvo HAC je dobio za kredit kod sindikata banaka – Privredne banke Zagreb, Zagrebačke banke, Erste&Steiermärkische bank, OTP banke, Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), Karlovačke banke, Hrvatske poštanske banke, Imex banke, Raiffeisenbank Austria, Addiko Bank, Croatia banke te Istarske kreditne banke Umag.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
