Osim štetnih psihosocijalnih posljedica koje donosi kockanje, društveni troškovi ovisnosti o kockanju čine između 34 i 77 posto ukupnih godišnjih prihoda od igara na sreću, pokazalo je istraživanje hrvatskih znanstvenika u Ljetopisu socijalnog rada.
Znanstvenici objašnjavaju da se problemi ovisnosti o kockanju odražavaju na fizičko i mentalno zdravlje, obiteljske i prijateljske odnose te društvene resurse poput zaposlenja, financija i kriminaliteta.
Državni proračun ostvaruje prihode od kockanja i igara na sreću, primjerice 2019. iznosio je oko 1,5 milijarde kuna. Troškovi pak kockanja iznose od 35 do 77 posto državnih prihoda.
“Ravnotežu između štete uzrokovane kockanjem i dobiti od nje ne bi trebalo tražiti vaganjem benefita i nedostataka kockanja prema društvu u cjelini. Umjesto toga, potrebna je analiza je li kockanje uvijek najbolji način postizanja društvenih benefita i mogu li se nedostaci adresirati bez pojačanog tereta na one koji su ionako pretjerano opterećeni posljedicama”, ističu autori te navode kako je potrebno broj ovisnika o kockanju smanjiti na najmanju moguću mjeru.
Istraživači u svom članku navode brojne negativne posljedice kockanja – izrazita pristupačnost igara na sreću, mogućnost pristupa maloljetnika igrama na sreću, ilegalno priređivanje igara na sreću…
Autori zaključno poručuju kako je potrebno reguliranje i uvođenje odgovornog priređivanja igara na sreću čime se pokazuje jasan vrijednosni okvir države prema uravnoteživanju tržišta, minimaliziranju štetnih posljedica i promociji javnog zdravlja za građane jednog društva.
