Ivan Aralica za Narod.hr: ‘Predsjednik Tuđman pred smrt je predložio uvođenje preferencijskog glasovanja u izborni sustav’

Foto: fah

“Sada, kad se pojavila ova inicijativa, drago mi je da ju mogu podržati te posvjedočiti da je pokojni predsjednik bio voljan primijeniti preferencijsko glasovanje. Kada danas HDZ-ovci kažu da nasljeduju politiku dr. Tuđmana, onda bi trebali i ovo nasljedovati.”, ističe akademik i bivši saborski zastupnik te bivši potpredsjednik HDZ-a Ivan Aralica za Narod.hr.

Raspisivanje referenduma GI inicijative Narod odlučuje nailazi na brojne prepreke koje postavlja HDZ-ova Vlada sa svojim koalicijskim partnerima.

Iako je više od 400 000 građana zatražilo referendum, vlast i dalje pokušava bezrazložnim odgađanjem i nedorečenim odlukama opstruirati ovu građansku inicijativu.

> (VIDEO) Dr. Kanački iz Narod odlučuje: ‘Vladina odluka zapravo je pokušaj izigravanja građanske inicijative- nije navedeno na koji će se način i u kojem roku prebrojavati potpisi’

O temi promjena izbornog sustava koje predlaže GI Narod odlučuje, za Narod.hr razgovarali smo s književnikom Ivanom Aralicom, nekadašnjim aktivnim članom Hrvatske demokratske zajednice. On je s nama podijelio zanimljiva iskustva u kojima ističe kako je prvi hrvatski predsjednik Tuđman podržao ideju uvođenja preferencijskog glasovanja.

> Borislav Ristić: Vjerodostojan popis marginalca – možda vam policija zakuca na vrata

Narod.hr: Bili ste aktivan član HDZ-a u počecima hrvatske samostalnosti. Kako gledate na promjene koje GI Narod odlučuje želi uvesti u hrvatski izborni sustav?

Ivan Aralica: Ispričat ću vam moje iskustvo u vezi sa zadnjim izborima u čijoj je pripremi sudjelovao pokojni predsjednik Tuđman. To je bilo pred sam kraj njegova života, približavala mu se bolest. S njime sam putovao u Vatikan, a to je ujedno bila njegova posljednja misija. On je silno želio poduzeti to putovanje, iako je bio u jako lošem stanju. Ubrzo po povratku je umro.

U isto to vrijeme pripremali su se izbori. On sam nije imao volju da sudjeluje u pripremi programa, nego je tu zadaću dodijelio nama, ostalim dužnosnicima. Mene je zapalo da napišem politički program. Ja sam pisao upravo onaj dio u kojemu se govori o koalicijama prije i nakon izbora. Nisam imao nadležnosti da radim sam, već sam svaku stvar dogovarao s njime.

Predsjednik mi je rekao: “Pokušajte to napraviti”

U tim dogovorima, došli smo do osnovnog problema izbora, a to je da se nije moguće riješiti ljudi koji su na pojedinome području, u pojedinoj izbornoj jedinici, pretendirali da preuzmu prva mjesta, a ono ostalo ispune s bilo kime. To je cementiralo kadrove i iz svakih su izbora izlazili isti ljudi, a mi smo bili mišljenja da bi trebalo obnoviti kadrove. U raspravi sam mu rekao da bismo možda mogli primijeniti preferencijsko glasovanje. On je tu ideju podržao. Rekao mi je: „Pokušajte to napraviti“.

Budući da nisam pravnik, nisam bio kadar to napraviti sam, bez konzultacija s drugim ljudima. Stoga sam se obratio našem poslaniku u Slovačkoj, Anti Ivankoviću, s molbom da mi pošalje slovački izborni zakon u kojem je preferencija primijenjena u punoj mjeri, dakle, na čitavu listu. Još su neke zemlje imale takav izborni zakon, primjerice Irska. No, meni je bilo dovoljan ovaj kojeg sam dobio iz Slovačke te sam zamolio svog prijatelja i prevodioca mojih romana, Jana Jankovića, da mi prevede ključne dijelove. Onda sam to izložio pokojnom predsjedniku i rekao: „Ako primijenimo ovaj preferencijski oblik glasovanja, imat ćemo potpuno nove kadrove. Naravno, bit će i starih, ako je narod za to da ih se izabere.“ Na taj način su se i u Slovačkoj odvijali izbori i dolazilo je do potpuno novih kadrova. Smatram da je Slovačka iz toga dosta dobro profitirala.

Šeks i Sokol odbili takvu ideju

Kad je došlo do toga da se to prezentira na sjednici Predsjedništva HDZ-a, predsjednik mi je rekao: „Pokušajte, ali nećete uspjeti.“ Ja sam izložio taj prijedlog i, nisam bio ni završio, kad su se digla dvojica koja su imala te kompetencije da uvijek vode računa o izbornom zakonu. To su bili Vladimir Šeks i Smiljko Sokol: Sokol kao pravni stručnjak, a Šeks kao dužnosnik HDZ-a.

> (VIDEO) Bulj: ‘Ministrici Obuljen nije lako: mora braniti ‘lex Kolega’ čiji je autor kolega Šeks’

Šeks je iznio primjedbu da „to nije za nas“ i „da bi to ionako skupe izbore još više poskupilo“ jer bi trebalo dva puta glasati- jednom za listu, a drugi put za osobu. Predsjednik je tada upitao Smiljka Sokola je li to točno, a Sokol je potvrdio. Nakon toga, nijedan od ostalih članova predsjedništva nije stao na moju stranu. Kad je sjednica završila, predsjednik mi je kazao: „Eto, što sam vam rekao?“

Sada, kad se pojavila ova inicijativa, drago mi je da ju mogu podržati te posvjedočiti da je pokojni predsjednik bio voljan primijeniti preferencijsko glasovanje. Kada danas HDZ-ovci kažu da nasljeduju politiku dr. Tuđmana, onda bi trebali i ovo nasljedovati.

> Josip Perković tvrdi: ‘Šeks je bio značajan izvor Udbe, vrlo svestran i sa širokim mogućnostima’

Dvodomni sustav Sabora 2000. ukinut je bez jasnih razloga

Narod.hr: Bili ste na čelu Županijskog doma Hrvatskog sabora do njegova ukinuća 2000. Kako je funkcionirao dvodomni sustav Hrvatskog sabora i zašto je ukinut?

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Funkcionirao je kao i većina dvodomnih parlamenata, a Županijski dom u svojoj je nadležnosti imao one zakone koji su se ticali županija. Kada pratite zakonodavstvo, vidite da je jedan velik dio zakona od interesa županija kao područnih organa vlasti.

> Ivan Jarnjak: Da je Šeks bio suradnik tajnih službi znali su svi, ali htjeli smo pomirbu!

Mi smo razmatrali, ne mogu napamet reći u kojem postotku, ali sigurno preko polovice onih zakona koje je usvajao politički dio Sabora. To je, po mom sudu, teklo veoma dobro i mislim da je bilo vrlo korisno. Među ostalim, unutar Županijskog doma bili su uključeni i predstavnici nacionalnih manjina. Tako se Sabor rasterećivao ovih problema koji sada postoje- kada zastupnici nacionalnih manjina postaju jezičac na vazi, zbog čega dolazi do različitih političkih devijacija, koje je uočila i inicijativa Narod odlučuje te predložila određena rješenja.

> Kuščevićeva ‘nepristranost’: Spomenuo 400.000 ljudi koji su ‘navodno’ potpisali, pa 3,5 milijuna koji ‘nisu potpisali’

Postojali su izbori za politički dio Sabora, i za županijski dio Sabora. Svaka je županija birala 3 predstavnika, a uz to i predstavnike nacionalnih manjina- to je bio sastav tog Županijskog doma. Sam Županijski dom je funkcionirao kao saborski odbor. Ako je pojedini zakon pripadao i pod njegovu nadležnost, onda bi prije konačnog izglasavanja u Zastupničkom domu trebala doći suglasnost Županijskog doma. Ako te suglasnosti nije bilo, nije se moglo pristupiti glasovanju o tom zakonu.

Ukidanje županija značilo bi ukidanje Tuđmanovog nasljeđa

Postojanje Županijskog doma imalo je svoje opravdanje i s time gotovo nitko nije sporio – ni desne ni lijeve političke opcije. Ipak je, unatoč tome, lijeva politička opcija, kada je došla na vlast, ukinula Županijski dom. To je učinila uz obećanje da će se uskoro naći oblik da županije u Saboru imaju svoje predstavnike. Kakav bi to oblik bio, to tada nitko nije rekao, a od tada do danas nitko više nije pokretao to pitanje.

> (VIDEO) Ovako je Šeks čestitao Grbinu na napadu na referendum o izbornom sustavu 2014. godine

Ne samo da se više nije pokretalo pitanje obnove Županijskog doma, nego je čak dovedeno u pitanje i postojanje županija, kao temeljnog teritorijalnog ustroja vlasti u Hrvatskoj. Kada je bilo predloženo ukidanje županija, ja sam imao jedan istup koji je, čini mi se, izašao u Hrvatskom slovu, a u kojem sam se usprotivio takvoj ideji. Ukidanje županija značilo bi ukidanje dobrog dijela Tuđmanovog nasljeđa, kao što je i ukidanje Županijskog doma bilo ukidanje Tuđmanovog nasljeđa.

Izvor: narod.hr