Ivan Hrstić: Zašto Matanić ne kopa krumpire?

Foto: Fah; fotomontaža: Narod.hr

Fascinantno je koliko je lagan poguranac potreban onom glasnijem dijelu naše nacije da se ubaci u brzinu za novu hajku i instant lov na vještice te kako se spremno bace na skupljanje drva za novu lomaču. Hajde, razumljivo je dići kuku i motiku kad dižemo bunu zbog posrnulih političara uhvaćenim s laktovima u pekmezu ili tijestu, koji su vjerojatno zaslužili do kraja života guliti krumpire. No, svejedno radi li se o staljinističkom ili makarističkom refleksu, čini se da nema ništa slađe nego uprljati zid ili obrisati pod s nekim tko je do jučer imao, a sad (možda) više nema, piše Ivan Hrstić u kolumni za Večernji list koju djelomice prenosimo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ovog ljeta armija vrijednih neumoljivih hrvatskih mrava tako je na virtualnu lomaču bacila još jednog cvrčka – pop divu Ninu Badrić. Na njezin javni apel za spas diskografske branše odmah se javlja pametnjaković iz neke “špičkovine”, koji ju poziva da ne cmizdri pred nacijom već da zasuče halju, navuče kaljače te navrtati k njemu malo kopati krumpire. Jer kumpiri su neobrani, nima koga da ih bere. Pardon, kopa. Pa bi onda razmažena diva, ako je baš potrebita, mogla nešto po prvi put raditi u životu.

Naravno, krumpiraš odmah u virtualnom svijetu pobire sladostrasne salve aplauza onih koji svršavaju na viziju Nine Badrić do koljena i lakata u blatu i krumpirima. A zatim bez grižnje savjesti iz džepova poreznih obveznika vjerojatno pobire i poljoprivredne poticaje za nove nasade.

(…)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Žrtva posljednjeg lova na vještice 20-godišnja je influencerica koja je jednom restoranu u Poreču nudila svoje usluge, odnosno da će ih pohvaliti na društvenim mreža, a u zamjenu kod njih besplatno objedovati. Ili obrnuto, svejedno. Vlasnici restorana očito su ostali u šoku. Influencer, što je to? Onaj koji prenosi influencu? U doba korone?!? Ima li neka hrvatska riječ za to? Utjecajnica, velite?!? Ugostitelji su tu utjecajnicu vrlo neprofesionalno javno izvrijeđali, ona je pak vrlo neprofesionalno također sve iskoristila na društvenim mrežama.

(…)

U virtualnom svijetu još uvijek divlja prava oluja, sve odjekuje od grmljavine pravednika koji se nadmeću tko će iz veće dubine svojeg probavnog trakta potegnuti hračak na “influencericu”. Serijskom silovanju kao da nema kraja. A tome se pridružuju i neki kolege novinari iz medija koji se nikad nisu morali na tržištu boriti za preživljavanje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Intelektom je to sve na posve istoj razini kao ona poruka Nini Badrić da ide kopati krumpire. Kao da je doba kad se spaljuje Krnjo, neki su odlučili nevještu 20-godišnjakinju proglasiti krivom za sve nastranosti društvenih mreža i virtualnog svijeta u cjelini.

Najglasniji – redatelj Dalibor Matanić, koji nju u ime “radničke klase koja je sve svoje morala zaraditi RADOM” proziva “influenserskom spodobom”. “Influenserstvo koje hoće stvari džaba”, kaže – “rezevirano je za šljam”.

> (VIDEO) Burne reakcije na spot Dalibora Matanića za Rijeku EPK: ‘Toliko željeza, hrđe, olupina u samo 3 minute dugo nije viđeno’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Režiser Dalibor Matanić govorom mržnje na dr. Markić

Matanić očito ne shvaća da je “utjecajništvo” samo još jedan oblik marketinga u cijelom svijetu, te da je restoran mogao isto tako pristojno odbiti ponudu “utjecajnice” kao i neke mrvicu ozbiljnije marketinške agencije koja bi mu ponudila kampanju. Činjenica je da uz mnoštvo neuspješnih ima i uspješnih “utjecajnika”, što pak pokazuje da ima i onih koji su njihove usluge spremni platiti. Oni moraju itekako ozbiljno raditi za svoje rezultate.

No, još gore, Matanić ne shvaća da za mrave s početka priče on nije nikakav predstavnik radničke klase, već samo još jedan uhljeb, koji, za razliku od “influencerice”, novac za svoje projekte, kao i za ugodan život, ne žica od građana, već ga on preko politički namještenih komesara za kulturu redovito dobiva, odnosno uzima iz – proračuna. Da je ovisio isključivo o prodanim kino ulaznicama, teško da bi nešto bilo od njegove karijere.

Ovakvi ispadi samo me podsjete zašto uvijek duboko požalim kad god prekršim zavjet da više neću pogledati nijedan hrvatski film i na onu mučninu koja se u 90 posto slučajeva javi još prije izlaska iz kina. Matanić sebe s razlogom vidi kao mrava, ali za onog krumpiraša koji je napao Ninu Badrić, i on je samo još jedan jalovi cvrčak, koji muze državni proračun, a cvrči uvijek jedne te iste dvije note na čvoru crne smrče.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zašto Matanić ne kopa krumpire? Kad je od auto kuće primio automobil na korištenje i slikao se njime, je li Dalibor Matanić bio filmski redatelj, stručnjak za automobile – ili samo još jedan influencer? Je li to bio “besplatni ručak” ili poštena razmjena usluga? Govori li to loše njegovoj radnoj etici? Ja osobno mislim da ne. No, “influencerica” početnica na papiru ima više pratitelja no što je gledatelja njegovih filmova. Da, ima on pokriće i u filmskim nagradama, ali što to znači za one koji njegove filmove ne gledaju niti žele gledati? “Influencerica” je tu poštenija od njega – ako ne želiš, ne moraš je pratiti, a kamoli platiti, zaključuje Ivan Hrstić u kolumni za Večernji list.

Kolumnu u cijelosti pročitajte na Večernjem listu.

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.