Ivana Maletić o ‘izlasku iz recesije’: Ovo je jedna apsurdna situacija, naš BDP raste jer smo sve siromašniji

Foto: fah

Bruto domaći proizvod (BDP) u posljednjem kvartalu prošle godine porastao je 0,3 posto u odnosu na isti period 2013., objavio je Državni zavod za statistiku prve procjene. Naravno, svoje zadovoljstvo ovom viješću nisu skrivali premijer, ali ni ministri hrvatske Vlade, kao ni saborski zastupnici vladajuće koalicije, dok je oporba očekivano skeptična.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stanovništvo i dalje siromaši

Povodom skromnog rasta BDP-a, i to po prvi puta nakon 12 kvartala neprekidnog pada, kontaktirali smo Ivanu Maletić, HDZ-ovu magistricu ekonomije i zastupnicu u Europskom parlamentu.

”Nažalost, ovaj rast je rezultat pojačane aktivnosti i rasta u državama Europske unije. Kada se gledaju elementi na kojima se gledaju taj rast najviše je riječ o povećanom izvozu iz Republike Hrvatske. Za ovaj izvoz Europska komisija kaže da je i premali s obzirom da smo ušli u Europsku uniju. Znači on je trebao biti i veći”, rekla je zastupnica europskih pučana u Europskom parlamentu, nakon čega je dodala: ”Što se tiče stanja na našem tržištu i na našem gospodarstvu, investicije i dalje padaju, potrošnja kućanstava i dalje pada, kupovna moć stanovništva i dalje je niska. Stanovništvo i dalje siromaši. ”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mi rastemo malo na krilima drugih

S obzirom da je premijer Zoran Milanović danas rekao kako se Hrvatska, zajedno s njegovom Vladom, nalazi na pravom putu Ivana Maletić je isto tako komentirala što se trenutno događa s hrvatskim gospodarstvom. ”Pada zaposlenost, zbog tog pada zaposlenosti je manja interna potrošnja, potrošnja na našem, unutarnjem, tržištu. To je zanimljivo jer manja potrošnja na unutrašnjem tržištu djeluje na smanjeni uvoz, tako da to smanjenje uvoza onda u vanjsko-trgovinskoj bilanci djeluje pozitivno, pa je naš rast i zbog toga veći, a u biti nam je veći zato što smo mi siromašniji, zato što divergiramo od drugih država članica Europske unije”, tvrdi Maletić.

I dok su ekonomski analitičari skeptični, Hrvatska zasad nema konkretnih razloga za pretjerano zadovoljstvo. ”Zbog činjenice da ne rješavamo svoje unutrašnje probleme mi rastemo malo na krilima rasta drugih, a u biti u odnosu na njih postajemo sve siromašniji i divergiramo”, smatra Ivana Maletić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naš BDP fiktivno raste

Dakle, laički zaključak bi mogao biti da se radi o jednoj divergenciji, drugim riječima, do blagog rasta je došlo zbog europske veće potražnje, dakle, naš BDP fiktivno raste zbog trgovine. Dakle, je li u pitanju izvoz ili provoz? Drugim riječima, uvezemo nešto iz Turske, prevezemo u Europsku uniju, ili iz Bosne i Hercegovine.

”Ja sam spominjala taj provoz jer su se oni hvalili velikim postotcima rasta izvoza. Taj rast izvoza od tri do četiri posto o kojem govori Europska komisija djeluje pozitivno s obzirom na ovu našu smanjenu unutarnju potrošnju, smanjeni uvoz, znači na ovo siromašenje tako da to u vanjsko-trgovinskoj bilanci daje veći plus. Radi se o jednoj apsurdnoj situaciji. Sad je u zadnjem kvartalu taj rast izvoza 4.5 posto. Ima i tu dijela provoza, ali je manji utjecaj tog provoza nego kad je bio 20.7 posto, to je bilo očito da se radi o tome. To su svi analitičari vidjeli”, decidirana je Ivana Maletić.
Dalje, što je zapravo sa zlatom, budući da se stalno govori o tome da ljudi prodaju zadnje svoje zalihe zlatnine i plemenitih metala, a ono također odlazi u izvoz? Računa li se bilanca izvoza zlata također u izvoz?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

”I to je isto izvoz, rekli smo mi isto tako sad energiju, radili smo malo analizu, pa samo imali sad ove poplave, odnosno velike kiše, pa je to hidrogradski dobra godina za električnu energiju i došlo je pojačanog izvoza električne energije iz Hrvatske. Činjenica je da nije došlo do jačanja naše konkurentnosti, proizvodnosti. Nismo napravili strukturne promjene, pa su uklonjene administrativne barijere, pa je živnulo tržištem jer da se to događa onda bi rasla zaposlenost, jer mi imamo rekordno nisku, povijesnu, razinu zaposlenosti. Samo milijun i 300 tisuća zaposlenih ljudi, to je krah gospodarstva. Posebno kad se pogleda odljev ljudi iz Hrvatske, čovjek se smrzne”, zaključila je Ivana Maletić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.