Ivica Šola: Naši politički demagozi desetljećima pokušavaju od Hrvatske učiniti bilo što osim Hrvatske

Foto: Snimka zaslona

“Most želi da Hrvatska bude kao Danska…, komentirao je nedavno Zoran Milanović svoje političke suparnike. I to mu je u redu. Baš i nije. Još od devedesetih u izbornim kampanjama slušamo kako Hrvatska treba biti kao Švicarska, kao Irska, kao…”, piše Ivica Šola u novoj kolumni u Slobodnoj Dalmaciji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Kukavni provincijalizam i manjak samopoštovanja koji izvire iz takvih “švicarizacija” ili “danskizacija” Hrvatske, osim što je priglup, opasan je iz “banalnog” razloga: A zašto se nitko ne sjeti obećati da će Hrvatsku učiniti – Hrvatskom!

Mentalitet rasprodaje svega i svačega za sitniš, nerijetko pod sumnjivim okolnostima (Ina), od telekomunikacija do bankarskog sustava, upravo je najjači argument protiv ovih palanačkih političkih štosova koji bi Hrvatsku učinili Švicarskom ili Danskom, te najbolje ide u prilog onome što je rečeno: Učinite Hrvatsku Hrvatskom!

Nekidan je jedna cijela liječnička obitelj koju su školovali građani ove države otišla u Dansku, dva su inženjera koje poznajem otišla u Švicarsku. Ironija se sastoji u tome da, dok naši politički demagozi već desetljećima od Hrvatske žele napraviti Švicarsku ili Dansku, Hrvati sve više pretvaraju Dansku, Švicarsku ili Irsku u Hrvatsku, i to ono najbolje od Hrvatske, visokoobrazovani. Znate li koji je najveći slavonski grad? Dublin, tamo živi više Slavonaca nego u Osijeku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako Hrvatsku učiniti Hrvatskom nije problem samo političara, već i genija poput Borisa Jokića kod kojeg u procesu tzv. kurikularne reforme nema mjesta za Marulića, ali ima za neke “stranjske” pisce osrednjih sastavaka. No u Jokića se ne smije dirati, to je napad na “europsku Hrvatsku”, a hrvatsku Hrvatsku tko šljivi…

Agata Christie, britanska Zagorka

I na razini mentaliteta koji se očituje u svakodnevnom javnom govoru našega naroda svjedočimo tom palanačkom kretenizmu ponižavajućeg, lošeg uspoređivanja koje graniči sa samoprezirom. U Vijencu na tu temu onomad napisah:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Jednako glupo kao kada slušate da je Ivana Brlić-Mažuranić hrvatski Andersen, Luka Modrić naš Messi, Franjo Tuđman hrvatski George Washington, da je Vukovar ili Škabrnja hrvatski Alamo, kako to reče bivši ministar Kotromanović, pa se od srca nasmijete tom jadnom mentalitetu koji sasvim nepotrebno traži priključak na univerzalno bježeći od vlastitosti i neponovljive pojedinačnosti, poput one Luke Modrića iz zaseoka Modrića pokraj Obrovca koji je zanat učio po bosanskim oranicama među lokalnim kostolomcima i stoperskim balvanima.

Nogometni put Hrvata Luke Modrića je neponovljiv i neusporediv, zašto ga činiti Messijem kada je on Modrić, jedan jedini! Ili, bez imalo bahatosti ili ponižavanja drugoga, zašto ne bismo rekli da je Andersen danska Ivana Brlić-Mažuranić!? Ili da je Agatha Christie britanska Marija Jurić Zagorka!?

Kao što ne vidim smisla baš tolikom hvaljenju, recimo, skandinavskih krimića, koji su izvrsni, no istovremeno gotovo neprimijećeno prođe “Faraon iz Ilice je mrtav” sjajne i svestrane Milane Vuković Runjić!? Je li i ona “hrvatski Larssen”, premda nastavlja u maniri hrvatske tradicije, na tlu koji je teškom mukom ženama trasirala Marija Jurić Zagorka, istaknuta “djevica i mučenica” u “svetačkom” kalendaru, ne samo naše, borbe za žensku jednakopravnost?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Provincijalni mentalitet naše politike tako korespondira s istim palanačkim mentalitetom naše kulture i jokićevskog shvaćanja reforme obrazovanja, provincijalizam koji nerijetko graniči s autorasizmom ili oikofobijom, strahom od samoga sebe. Kad smo već mala zemlja i mala kultura, da se ne bahatimo i odemo u drugu krajnost, tu sami sebe činimo još manjima.”

Ostatak kolumne pročitajte u Slobodnoj Dalmaciji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.