Četverogodišnji mandat Tomislava Karamarka na čelu HDZ-a istječe u svibnju. Izbori za predsjednika HDZ-a, po principu jedan član jedan glas, održat će se 17. travnja, a na Općem saboru stranke, 28. svibnja, po delegatskom sistemu bit će izabrani svi ostali stranački dužnosnici.
Oko 220.000 članova HDZ-a u nedjelju će do 19 sati moći glasovati u gradskim, općinskim i područnim izbornim povjerenstvima.
Svi članovi mogu birati i biti birani bez obzira jesu li platili članarinu, osim dužnosnika stranke. Oni će morati platiti članarinu – ako nisu.
Kandidati za predsjednika HDZ-a inače moraju prikupiti pet tisuća potpisa članova stranke i predati ih Središnjem izbornom povjerenstvu koje će voditi kompletnu proceduru unutarstranačkih izbora za predsjednika HDZ-a. Ipak, jedini kandidat za predsjednika stranke je Tomislav Karamarko, što je potvrđeno s preko 30 tisuća pravovaljanih potpisa.
Opći sabor HDZ-a najviše je stranačko tijelo, koje radi na redovnim i izvanrednim zasjedanjima. Od Prvog općeg sabora, koji je imao posebni povijesni značaj, održano je ukupno 16 sabora, od kojih je deset bilo izbornih sabora, a izvještajnih šest. Na izbornim saborima do sada su se birali najviši dužnosnici (predsjednik, potpredsjednici) i ostali članovi središnjih stranačkih tijela. Sada će se na njemu biti birani svi osim predsjednika, koji će biti izabran već u nedjelju.
Nagađanja o protukandidatima
Mediji su neko vrijeme nagađali o mogućim protukandidatima Tomislavu Karamarku. Tako su kao moguće protukandidate navodili Andreja Plenkovića, Davora Stiera i generala Damir Krstičevića.
Program Tomislava Karamarka
U svojoj viziji za iduće četiri godine vođenja HDZ-a, koju je pod sloganom “Za pobjednički HDZ i jedinstvenu Hrvatsku” uputio članovima stranke, Karamarko ističe da će u tom razdoblju raditi na uklanjanju radikalizma i isključivosti iz hrvatskoga javnog prostora i poticati atmosferu dijaloga, tolerancije i razumijevanja.
Također namjerava novoj generaciji članova HDZ-a otvoriti prostor za preuzimanje najodgovornijih dužnosti u stranci i državi, nastaviti s demokaratizacijom i modernizacijom HDZ-a kao moderne europske demokršćanske stranke i članice Europske pučke stranke te pokretati inicijative koje će promicati temeljne vrijednosti demokršćanstva u hrvatskom društvu – domoljublje, pravednost, solidarnost i supsidijarnost.
Predsjednik HDZ-a navodi i da će u idućem razdoblju kroz djelovanje u Vladi osigurati cijelovito provođenje gospodarskoga programa HDZ-a sve do trenutka potpunog gospodarskog oživljavanja Hrvatske, proaktivno uklanjati sve prepreke povratka investitora i investicijskih projekata u zemlju, raditi na pozitivnim promjenama gospodarske atmosfere te nastaviti razvijati i poticati inicijative usmjerene demografskoj obnovi Hrvatske i zaustavljanju masovnog odlaska mladih u inozemstvo.
Također, pružat će snažnu potporu Hrvatima u BiH i zauzimati se za ostvarivanje prava koja im pripadaju te nastaviti učvršćivati odnose s Hrvatima izvan zemlje i razvijati inicijative koje će ih motivirati da se vrate u Hrvatsku.
U dijelu programa koji se odnosi na izbore koji će se održavati u iduće četiri godine ističe da će dati “vjetar u leđa” kandidatima HDZ-a na svim razinama za još bolji rezultat na lokalnim izborima iduće godine, povećati zastupljenost predstavnika stanke u Europskom parlamentu na izborima 2018. godine, podržati predsjednicu Republike Kolindu Grabar-Kitarović u utrci za drugi mandat te potvrditi poziciju najveće i najsnažnije stranke u zemlji pobjedom na parlamentarnim izborima 2020. godine.
Kako je osnovan HDZ?
Hrvatska demokratska zajednica osnovana je 17. lipnja 1989. godine u prostorijama NK „Borac“ na Jarunu. Na toj je skupštini prvim predsjednikom stranke imenovan dr. Franjo Tuđman.
Iz skučenih prostorija nogometnoga kluba HDZ je započeo politički uspon kojega je prva formalna potvrda bila pobjeda na prvim višestranačkim izborima u svibnju 1990. godine s osvojenih 60% zastupničkih mjesta u Hrvatskom Saboru.
Tko su bili predsjednici stranke?
Franjo Tuđman 17. lipnja 1989. – 10. prosinca 1999.
Ivo Sanader 29. travnja 2000. – 4. srpnja 2009.
Jadranka Kosor 4. srpnja 2009. – 21. svibnja 2012.
Tomislav Karamarko 21. svibnja 2012. –
Kako su izgledali prijašnji unutarstranački izbori?
Na 4. općem saboru HDZ-a, 21.2.1998. godine biralo se vodstvo stranke. Glasovalo je 1624 izaslanika, za kandidata doktora Franju Tuđmana njih 1603. Bili su to posljednji Tuđmanovi izbori u HDZ-u. Umro je godinu i deset mjeseci poslije. Takva premoćna pobjeda više nikomu u HDZ-u nije tako lako pošla za rukom.
Ivo Sanader 2000., kad je HDZ postao oporba, preuzima stranku pobjeđujući Branimira Glavaša i Ljerku Mintas Hodak. Dvije godine poslije Sanader je iz utrke izbacio Maju Freundlich i Ivića Pašalića. Pašaliću u stranci više nije bilo mjesta, visoko vijeće stranke izbacilo ga je.
Sljedećih godina Sanader je vladar HDZ-a. Sve do naglog odlaska. A onda ga, njegovom odlukom, mijenja Jadranka Kosor koja postaje predsjednica stranke bez izbora. Nakon osam mjeseci i izgubljenih parlamentarnih izbora, Kosor gubi i titulu predsjednice HDZ-a. Bio je to napet izborni sabor. Kandidati: Darko Milinović, Domagoj Ivan Milošević, Milan Kujundžić, Tomislav Karamarko, Jadranka Kosor.
Karamarko u drugom krugu pobjeđuje Milana Kujundžića. Kosor je sljedeće godine, nakon 18 godina članstva izbačena iz stranke. Milan Kujundžić odlazi sam. Godinu i pol poslije, novo mjesto za sebe traži Drago Prgomet, Karamarkov zamjenik.
Sada na izborima HDZ-ovci imaju samo Tomislava Karamarka.
Vladajući ili oporba
HDZ je na vlasti bio od prvih višestranačkih izbora 1990. godine do 2000. godine kada gubi izbore od koalicije šest stranaka. Na izborima 2003. ponovno pobjeđuje te vlada u koaliciji s manjim strankama i nacionalnim manjinama. Premijer postaje dr. Ivo Sanader koji drugi mandat osvaja na izborima 2007. godine formirajući koaliciju s HSS-om, HSLS-om, HSU-om te manjinama. Na izborima 2011. gube izbore i odlaze s vlasti. Ponovno na vlast dolaze nakon izbora 2016. i dogovora s Mostom.
