Vlada je u srijedu donijela odluku o visini naknade troškova izborne promidžbe za izbor zastupnika u Hrvatski sabor prema kojoj se, kao i za prošle parlamentarne izbore, za osvojeni saborski mandat dobiva 180 tisuća kuna.
“Iznosi su isti kao i za prošle parlamentarne izbore”, rekao je ministar uprave Arsen Bauk.
Političke stranke, nezavisne liste i kandidati za zastupnike pripadnika nacionalnih manjina koje su kandidirali birači i udruge nacionalnih manjina, a osvojili su više od 5 posto važećih glasova birača izborne jedinice tako će za osvojeni saborski mandat dobiti 180 tisuća kuna.
One pak političke stranke i nezavisne liste koje su na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor dobile više od 5 posto važećih glasova birača izborne jedinice, a nisu osvojile zastupničko mjesto, imaju pravo na naknadu u iznosu od 30 tisuća kuna.
Naknada troškova izborne promidžbe isplaćuje se političkim strankama na poseban račun političke stranke otvoren za financiranje troškova izborne promidžbe, u roku od 60 dana od dana objave konačnih službenih rezultata izbora.
DIP: Milijun i pol kuna za promidžbu po listi u jednoj izbornoj jedinici
Milijun i pol kuna, s uračunatim PDV-om, najviše je što se smije potrošiti na izbornu promižbu u jednoj izbornoj jednici po listi ili kandidatu, podsjeća Državno izborno povjerenstvo izborne sudionike.
Promižbu mogu financirati iz vlastitih sredstava i donacija. Donacije u novcu mogu prikupljati samo na posebne račune, najkasnije do ponoći 6. studenoga, dakle do završetka izborne promidžbe.
Donacije pravnih osoba – do 200.000 kuna, fizičke osobe- do 30.000 kuna
Donacija pravne osobe političkoj stranci u kalendarskoj godine ne smije prelaziti 200 tisuća, odnosno 100 tisuća kuna ako je riječ o neovisnoj listi te kandidatu za zastupnika nacionalnih manjina kojeg su kandidirali birači i manjinske udruge. Najviše 30 tisuća kuna političkoj stranci, odnosno neovisnoj listi i kandidatu za zastupnika manjina mogu donirati fizičke osobe – građani i obrtnici.
“Donacije uplaćene na poseban račun za financiranje promidžbe kandidatima političkih stranaka u 2015., ne smatraju se donacijama stranaka te ne ulaze u ukupnu vrijednost donacija koje se smiju dati političkoj stranci u kalendarskoj godini. Donacije uplaćene na središnji račun političke stranke tijekom 2015., neovisno što je navedeno da je donacija dana za kandidata, smatraju se donacijama toj političkoj stranci”, naglašava DIP.
Zabranjeno je primati donacije od stranih država, političkih stranka i tvrtki, državnih tijela, javnih poduzeća, udruga radnika i poslodavaca, anonimnih izvora, posrednika, fizičkih i pravnih osoba protiv kojih se vodi postupak naplate dospjelih nepodmirenih obveza prema proračunu ili zaposlenicima.
Izborni sudionici dužni su provjeriti dopuštenost svake donacije i nedopuštene prijaviti DIP-u, a primljena sredstva u roku osam dana uplatiti u državni proračun.
Sredstva prikupljena za financiranje izborne promidžbe moraju se namjenski trošiti. Troškovima izborne promidžbe, precizira DIP, smatraju se troškovi roba i usluga koji se koriste za izborne promidžbe koja počinje danom objave zbirnih lista izbornih jedinica, a završava 24 sata prije dana održavanja izbora.
Izvješća o donacijama i troškovima
DIP podsjeća izborne sudionike da su obvezni izvijestiti ga o donacijama i troškovima. Sedam dana prije izbora, zaključno do 31. listopada dužni su dostaviti mu izvješće o primljenim donacijama. Popunjava se jedan obrazac za sve izborne jedinice neovisno u koliko ih se kandidira. U obrazac IZ-DP unose se samo donacije pravnih i fizičkih osoba, a ne vlastita sredstva političke stranke, napominje DIP.
Zaključno do 31. listopada DIP-u se moraju dostaviti i (preliminarna) izvješća o troškovima promidžbe, za svaku se izbornu jedinicu popunjava poseban obrazac. Financijski izvještaj o financiranju promidžbe, izborni su sudionici dužni dostaviti zaključno do 8. prosinca 2015. godine.
Izvješća te financijski izvještaj DIP-u se dostavljaju u papirnatom i elektroničkom obliku na CD-u ili USB-u osobno ili putem pošte. Ta izvješća izborni sudionici moraju objaviti i na svojim web stranicama ili putem dnevnog tiska kako bi zainteresirana javnost imala uvid u njih.
Ako netko od izbornih sudionika prekrši zakonska pravila o financiranju promižbe može biti administrativno i prekršajno sankcioniran, novčanim kaznama, potpunim ili djelomičnim gubitkom prava na naknadu izbornih troškova i sl.
Osim toga, DIP će o u utvrđenim povredama zakona obavijestiti Državno odvjetništvo.
Rok od 14 dana za podnošenje kandidatura počeo teći od jučer
S prvim minutama utorka počeo je teći rok od 14 dana za podnošenje kandidatura za parlamentarne izbore koji će se održati u nedjelju, 8. studenog.
Najkasnije do ponoći 19. listopada u Državno izborno povjerenstvo (DIP) moraju prispjeti prijedlozi lista kandidata, odnosno kandidata za saborske zastupnike.
DIP potom ima rok od 48 sati da prihvati i objavi pravovaljane liste za svaku izbornu jedinicu, te zbirne liste pravovaljanih kandidatura.
Službena izborna promidžba počinje objavom zbirnih lista
Danom objave zbirnih lista izbornih jedinica počinje službena izborna promidžba koja će trajati do ponoći 6. studenog.
Subota, 7. i nedjelja, 8. studenog, dakle izborni dan do 19 sati rezervirani su za izbornu šutnju.
Dužina službene izborne promidžbe ovisit će o tome kad će DIP objaviti zbirne liste izbornih jedinica, no izvjesno je da će biti u okvirima ranijih izbornih promidžbi.
Naime, na prošlim parlamentarnim izborima, 2011. trajala je 16 dana, jednako kao i na izborima 2003. Godine 2007. bila je pet dana duža, trajala je 21 dan. Neslužbena kampanja traje već mjesecima.
Tko se sve može kandidirati
Liste za izbor zastupnika u Hrvarski sabor mogu predložiti jedna politička stranka, koalicija stranaka i birači, kandidate za zastupnike nacionalnih manjina predlažu političke stranke, birači i manjinske udruge, podsjetili su u utorak iz Državnog izbornog povjerenstva (DIP).
U deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, u kojima se bira po 14 zastupnika, te u XI., u kojoj tri zastupnika bira ‘dijaspora’, odnosno birači bez prebivališta u Hrvatskoj, listu za izbor zastupnika u Sabor može samostalno predložiti jedna politička stranka ili koalicija stranaka (koalicijska lista).
Birači predlažu neovisnu kandidacijsku listu s najmanje 500 pravovaljanih potpisa birača izborne jedinice za koju se lista predlaže. Birač može potpisom poduprijeti više lista, ali samo u onoj izbornoj jedinici u kojoj ima prebivalište.
Koga se ne smije kandidirati
Kandidatom se može biti samo na jednoj listi i samo u jednoj izbornoj jedinici. Birači i političke stranke ne smiju kandidirati osobe koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci i to ako se u trenutku stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora izrečena kazna izvršava ili tek predstoji njezino izvršenje, podsjeća DIP.
Birači i političke stranke ne smiju kandidirati osobe za koje u trenutku stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora (utorak, 6. listopada) nisu protekli rokovi rehabilitacije prema posebnom zakonu, a koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene za kaznena djela protiv protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (genocid, zločin agresije, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin, terorizam, terorističko udruženje, mučenje i ropstvo), te za kaznena djela protiv života i tijela (teško ubojstvo), ističe DIP.
Kandidati nacionalnih manjina
Ista ta pravila vrijede i za kandidiranje u XII. jedinci, u kojoj osam svojih zastupnika biraju pripadnici nacionalnih manjina.
Kandidate nacionalnih manjina mogu predložiti političke stranke, birači i manjinske udruge. Za pravovaljanu kandidaturu za manjinskog zastupnika i njegovog zamjenika treba najmanje 100 potpisa birača pripadnika te nacionalne manjine.
Birač može potpisom poduprijeti više prijedloga kandidatura te nacionalne manjine. Kada pripadnici više manjina zajedno biraju jednog zastupnika, za pravovaljanu kandidaturu treba najmanje 100 potpisa birača pripadnika tih nacionalnih manjina.
Pripadnici srpske manjine predlažu najmanje jednog, a najviše tri kandidata i njihove zamjenike, pripadnici mađarske i talijanske manjine predlažu po jednog kandidata i njegovog zamjenika.
Po jednog kandidata za saborskog zastupnika predlažu pripadnici češke i slovačke manjine, austrijske bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine i albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine.
Birački potpisi prikupljaju se na obrascima koje je propisao DIP, a koji se od utorka, 6. listopada, mogu kupiti u prodavaonicama Narodnih novina ili preuzeti na internet stranicama DIP-a www.izbori.hr.
Na toj je stranici, navode u DIP-u, dostupan i poseban program namjenjen ispunjavanju obrazaca prijedloga kandidacijskih lista, odnosno kandidatura.
Parlamentarni izbori, koje je u ponedjeljak raspisala predsjednica Republike, osmi su po redu i prvi parlamentarni izbori na kojima će birači moći koristiti preferirani glas, dakle na listi za koju budu glasovali moći će zaokružiti i kandidata kojemu daju prednost, odnosno kojeg preferiraju.
Izbori će se održati u nedjelju, 8. studenoga.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
