Policijska uprava karlovačka i Povijesna postrojba Karlovački počasni vod ZNG 91 su u povodu 30. obljetnice Krvavog Uskrsa, a s ciljem prisjećanja na povijesne činjenice iz Domovinskog rata i u znak sjećanja na prvog poginulog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića, u predvorju zgrade Policijske uprave karlovačke postavili prigodnu izložbu kojom se podsjeća na dan kada su na Plitvičkim jezerima na sam Uskrs pobunjeni Srbi protuustavno zauzeli Nacionalni park Plitvička jezera.
Izložba na simboličan način ukazuje na činjenice koje se odnose na samu akciju Krvavog Uskrsa, između ostalog i na to da su policajci bili prve žrtve Domovinskog rata te da je Ministarstvo unutarnjih poslova sa svojim specijalnim jedinicama, temeljnom policijom i svim rodovima policije aktivno sudjelovalo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
Izložba je medijima predstavljena danas 29. ožujka, a bit će postavljena do 12. travnja. Predstavljanju su danas nazočili general Josip Lucić, predstavnici Karlovačke županije, Grada Karlovca i Udruge SJP Grom Karlovačke županije.
Prigodnu molitvu predvodio je policijski kapelan Andrija Markač, a nakon paljenja svijeće pred spomen obilježjem poginulim i nestalim policijskim službenicima Policijske uprave karlovačke izjave za medije dali su načelnik Policijske uprave karlovačke Darko Bratić, general Josip Lucić i brigadir u mirovini Dubravko Halovanić.
U svojoj izjavi za medije načelnik Bratić istaknuo je da se general Josip Lucić kao pripadnik Ministarstva unutarnjih poslova uključio u Domovinski rat. Od proljeća do jeseni 1991. godine sudjelovao je u stvaranju jezgre hrvatske vojske te je tijekom vojničke karijere obnašao niz odgovornih dužnosti.
General Josip Lucić naveo je kako je ovo trenutak sjećanja i vrijedno se je prisjetiti što se događalo 30-ak godina unatrag. Istaknuo je kako ovi mladi ljudi na slikama izložbe govore o težini vremena u kojem se živjelo prije 30 godina, a sam Karlovac je bio na prvoj crti i može se reći da je opstanak Karlovca u značajnoj mjeri omogućio daljnji opstanak domovine i izgradnju samostalne i suverene Republike Hrvatske. Želi naglasiti ulogu policije jer je policija činila i čini sve kako bi očuvala i osigurala mir svim svojim sugrađanima. Naglasio je da bez profesionalnosti i bez uzdizanja iznad prošlosti, podjela i svega ostaloga, hrvatska policija ne bi uspjela u jednom zajedničkom naporu te je u potpunosti opravdala svoje zadaće te 1990. i 1991. godine stvorila pretpostavku za izgradnju cjelokupnih oružanih snaga.
Brigadir u mirovini, Dubravko Halovanić, autor postavljene izložbe, istaknuo je kako se ovom izložbom prisjećamo aktivnosti od prije 30 godina i prve žrtve Domovinskog rata Josipa Jovića kao i svih pripadnika i djelatnika Policijske uprave karlovačke.
O akciji Plitvice
Akcija na Plitvicama 31. ožujka 1991. godine bila je odgovor hrvatske policije na zauzimanje Nacionalnog parka Plitvice i blokiranje državne ceste D1, koja je spajala sjever i jug zemlje. U akciji, izvedenoj u dva dijela, sudjelovala je Jedinica za posebne namjene Rakitje i Antiteroristička jedinica Lučko, koja je kao prethodnica zauzela Koranski most i osigurala ulazak policijskih snaga u Nacionalni park.
U ranim jutarnjim satima jake snage MUP-a krenule su glavnom prometnicom prema Hotelu Jezero. No, kolonu vozila hrvatske policije iz zasjede su napali srpski pobunjenici. Sukob je trajao nekoliko sati, a otpor neprijatelja, dubok snijeg i gusta magla otežavali su proboj naših policajaca.
Nažalost, pri kraju akcije poginuo je 22-godišnji Josip Jović, pripadnik Jedinice za posebne namjene Rakitje, a devet policajaca je ranjeno. Pobunjenici su zapucali na Jovića iz pošte. Iako je nosio pancirku, metak ga je pogodio u nezaštićeni dio tijela.
Uz sav trud medicinske ekipe, Josip je preminuo prije dolaska u bolnicu. Josip Jović prva je žrtva Domovinskog rata i prvi poginuli redarstvenik koji je dao život u borbi za samostalnost i suverenost Republike Hrvatske. Taj događaj u novijoj hrvatskoj povijesti ostao je zabilježen kao „Krvavi Uskrs 1991“.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
