Izmjene zakona o trgovini: Uvodi se neradna nedjelja, radno vrijeme trgovina od 6 do 21 sat

trgovine
Foto: Depositphotos

Iako je jedno od predizbornih obećanja HDZ-a kao danas vladajuće stranke na prošlim parlamentarnim izborima bila neradna nedjelja, ona je tek sada došla na red.

> Udruga U ime Obitelji: I danas desetine tisuća trgovaca moraju raditi

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u javnu raspravu poslalo je prijedlog izmjena Zakona o trgovini, kojim uz ostalo regulira radno vrijeme trgovina od ponedjeljka do subote – od 6 do najkasnije 21 sat, u pravilu bi trgovine bile zatvorene nedjeljom i blagdanima, a trgovci bi mogli izabrati 16 nedjelja tijekom kojih bi radili. Nova pravila u radu trgovina, kako najavljuje Vlada, na snagu bi trebale stupiti od 1. siječnja sljedeće godine.

Osim što namjerava zabraniti rad trgovina nedjeljom, izuzev 16 nedjelja u godini, Vlada izmjenama Zakona o trgovini planira i ograničiti rad trgovina najdulje do 21 sat.

Vidljivo je to iz prijedloga izmjena tog zakona što ih je objavila na svom portalu e-savjetovanje gdje se navodi da prodajni objekti nedjeljom i blagdanom trebaju pretežito biti zatvoreni, a da radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u razdobljima od ponedjeljka do subote s početkom najranije od šest sati do najkasnije 21 sat, navodi Novi list.

Prema važećim odredbama tog istog zakona propisano je da trgovac samostalno određuje radno vrijeme prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo uzimajući u obzir potrebe kupaca, broj radnika zaposlenih u prodavaonici i poštovanje njihovih prava prema zakonima i kolektivnim ugovorima. Tako su dosad maloprodajni lanci imali trgovine koje su radile do 22 ili čak do 23 sata, pojedini trgovački centri također su radili do 22 sata. Čak i dulje bila su otvorena maloprodajna mjesta u kioscima. Ako Sabor usvoji Vladin prijedlog, to znači da će svi morati biti zatvoreni nakon 21 sat. To će propisano radno vrijeme morati poštovati i oni na koje se zabrana rada nedjeljom ne odnosi, dakle i trgovci koji će moći raditi svaku nedjelju u godini, a ne samo 16 izabranih nedjelja.

Visoke kazne

Za one koji će kršiti odredbe o radnom vremenu u trgovinama, odnosno koji se neće držati ograničenja o radu od šest do 21 sat, ali i zabrane rada nedjeljom propisane su kazne, pa će se pravna osoba koja krši taj propis kazniti novčanom kaznom od pet do 300 tisuća kuna, a odgovorna osoba u toj pravnoj osobi kaznom od četiri do 70 tisuća kuna. Obrtniku pak prijeti kazna od četiri do sto tisuća kuna u slučaju kršenja novih pravila u radu trgovina, koje bi kako najavljuje Vlada na snagu trebale stupiti od 1. siječnja sljedeće godine.

Vlada je odlučila da se zabrana rada nedjeljom neće odnositi na prodajne objekte na kolodvorima, zračnim i trajektnim lukama, brodovima, zrakoplovima i trajektima za prijevoz osoba i vozila, benzinskim postajama i pratećim uslužnim objektima na cestama, dakle sve one koji su na bilo koji način povezani s putovanjima. Nedjeljom će moći raditi i prodavaonice u bolnicama i hotelima.

Zabrana rada nedjeljnom neće se odnositi na prodavaonice u prostorima vjerskih i kulturnih ustanova, te prostorima koji su proglašeni zaštićenim područjem prirode u skladu s posebnim propisima.

Zabranu su izbjegli i oni koji se bave otkupom primarnih poljoprivrednih proizvoda, ali i oni koji svoje proizvode prodaju na tržnicama na veliko i malo. Nedjeljom će se moći prodavati i na sajmovima i javnim manifestacijama. U svom objašnjenju Vlada kaže da su navedene iznimke propisane zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača.

Dodaju da se navedene iznimke nalaze i u zakonu o radu čijim je odredbama propisana mogućnost drukčijeg uređenja dnevnog i tjednog odmora radnika, ako se radi o djelatnosti pružanja usluga u bolnicama, radu radnika u lukama i zračnim lukama, željezničkom prometu, poljoprivredi ili turizmu. Uz to kao argument navode i to da navedene iznimke u bitnome odgovaraju praksi i drugim zemljama članicama Europske unije.

‘Prijedlog da se u izuzeća uvrsti i otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda te prodaja vlastitih proizvoda na tržnicama na veliko i malo proizlazi iz činjenice da je poljoprivredna djelatnost izravno uvjetovana prirodnim okolnostima te značajno ovisi o agroklimatskim uvjetima koji izravno utječu na fiziološke procese dozrijevanja. Isto tako, prigodna prodaja na sajmovima i javnim manifestacijama, prema Zakonu o trgovini, ne može se obavljati u prodavaonicama, vremenski je ograničena te je u određenim slučajevima njeno održavanje nedjeljom i blagdanima dio tradicije i običaja’, navodi se u Vladinom obrazloženju zakona. Posebnog objašnjenja za vjerske ustanove nema, iako se ono samo nameće s obzirom na to da ih najviše ljudi posjećuje nedjeljom.

Osim već ranije iznesenih argumenta, kako je promet u trgovini, izuzev trgovačkih centara, najslabiji nedjeljom, te da istraživanja pokazuju da su građani protiv rada trgovina nedjeljom, Vlada navodi i to da “ekonomska znanost ukazuje da su četiri osnovna čimbenika koja utječu na potrošnju: dohodak potrošača, cijene roba i usluga i ukus potrošača”.

“Radno vrijeme trgovina nikada se nije pojavilo kao čimbenik koji bi mogao utjecati na osobnu potrošnju. Realna potrošnja je stabilna funkcija realnog raspoloživog dohotka. Pojedinci temelje svoju potrošnju na dohotku te je stoga privid da se gospodarska aktivnost povećava produženjem radnog vremena”, stoji među ostalima u obrazloženju u kojem se Vlada poziva i na to da su u trećini analiziranih članica EU trgovine nedjeljom zatvorene.

UiO još je 2017. uputila Saboru prijedlog Zakona – zašto Sabor nije reagirao u propisanom roku?

Podsjetimo, udruga U ime obitelji još je u ožujku 2017. uputila u Hrvatskom saboru prijedlog Zakona o radu po kojemu bi radnici mogli sami birati žele li raditi nedjeljom i blagdanom te, ako žele, dobili 50% veće dnevnice.

Sukladno saborskom Poslovniku predsjednik Odbora za rad trebao je u roku od tri mjeseca odlučiti hoće li ili neće uputiti taj prijedlog zakona o radu u saborsku proceduru. No, tadašnji predsjednik, Mirando Mrsić to nije učinio, a isto tako ni njegov nasljednik, SDP-ov Gordan Maras. Usprkos odredbama Poslovnika sve do danas saborski se Odbor nije se izjasnio o ovom prijedlogu.

U ožujku 2018. godine GLAS i HSU se podnijeli sličnu izmjenu zakona kojom bi se povećale plaće u slučaju rada nedjeljom za 30%, međutim, Plenkovićeva Vlada odbila je prijedlog uz objašnjenje da dosadašnji zakon “predviđa obvezu poslodavca da radniku isplati povećanu plaću ne samo za rad nedjeljom, već i za otežane uvjete rada, prekovremeni rad, rad noću, te za rad blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Pri tome, Zakonom nije izrijekom određeno koliko bi to povećanje iznosilo, već se isto prepušta uređenju putem kolektivnih ugovora, pravilnika o radu ili samih ugovora o radu”.

No, postojeći zakon omogućuje poslodavcu da rad nedjeljom plaća samo jednu kunu više te time izvrši svoje zakonske obveze prema zaposleniku.

Spomenutim nedjelovanjem i ignoriranjem prijedloga poput onog udruge U ime obitelji najviše su oštećene radnice i radnici koji su prisiljavani raditi nedjeljom i blagdanom, de facto bez da su za to plaćeni.

Znači li uvođenje neradne nedjelje zaista gubitak za poslodavce?

Bivša europarlamentarka Marijana Petir i tvrtka MediaNet proveli su istraživanje javnog mnijenja o neradnoj nedjelje koje je pokazalo da je čak 90% građana za uvođenje neradne nedjelje.

Prema istraživanju za neradnu nedjelju izjasnilo se 94% građana u kontinentalnoj Hrvatskoj, 88% u Primorju, Lici, Dalmaciji i jugu Hrvatske dok je u Zagrebu 87% građana za uvođenje slobodne nedjelje. „Ovaj okrugli stol prva je karika u otvaranju dijaloga za rješavanje ovoga problema jer usklađenim privatnim, profesionalnim i obiteljskim životom utječemo na dobrobit pojedinca, obitelji, ali i društva u cjelini“, kazala je Petir na okruglom stolu na kojem su predstavljeni rezultati tih istraživanja.

Istraživanje je obuhvatilo i navike kupovanja nedjeljom, a pokazalo se da za razliku od Primorja, Like, Dalmacije i Istre gdje nedjeljom kupuje 61% građana u kontinentalnoj Hrvatskoj 54% njih ne odlazi u kupovinu nedjeljom, a u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji njih 46%.

Nedjeljom kupuje 53% građana, najviše onih od 31 do 40 godina (61%), a najmanje kupuju oni od 61 i više godina (41%). Iako većina ispitanika povremeno kupuje nedjeljom (54 %), oni koji su za uvođenje neradne nedjelje u malom broju kupuju svake nedjelje (12%). Od onih koji se protive uvođenju neradne nedjelje 79% njih posjećuje trgovine nedjeljom. Kad se navode razlozi kupovine, građani najčešće kupuju nedjeljom jer im nešto ponestane ili nedostaje, a potrebno im je. Prema broju članova u kućanstvu najmanje kupuju oni koji žive sami (31%) i oni koji žive u velikim kućanstvima sa 6 i više osoba (29%). No ispitanici su složni – nedjelja treba biti neradna.

Petir se u svom izlaganju referirala i na strah od porasta nezaposlenosti uvođenjem neradne nedjelje. Tumačeći podatke Eurostata, Petir pojašnjava kako se zaposlenost u nespecijaliziranim maloprodajnim trgovinama zapravo smanjila u zemljama članicama EU koje nemaju zabranu rada nedjeljom, dok je trend sasvim suprotan u zemljama koje zabranjuju rad nedjeljom – u nekima od njih zaposlenost je porasla za čak 16 do 21%.

Imajući u vidu ove podatke, koji pokazuju da u zemljama s neradnom nedjeljom nije došlo do povećanja nezaposlenosti, za pretpostaviti je da do nje neće doći ni u Hrvatskoj.

Sever: ‘Nedjelja je najmanje posjećen dan u trgovinama’

Podsjetimo, prošle je godine na početku pandemije, Stožer civilne zaštite uveo zabranu rada trgovina nedjeljom, ali samo na određeno vrijeme.

“Tražimo od Vlade RH ponajprije da pokaže da ovo nije samo predizborni trik nego da je doista opredijeljena zabraniti rad trgovina nedjeljom i blagdanom pa neka to napravi zakonskim prijedlogom prije raspuštanja Sabora”, rekao je tada Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata za RTL.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/novi list