Hrvatsko iseljeništvo: kamo su sve iseljavali Hrvati kroz povijest?

Foto: hrvatiizvanrh.hr

Prema nekim podacima izvan granica Republike Hrvatske živi gotovo 4 milijuna Hrvata. Hvatska je tradicionalno iseljenička zemlja te Hrvati danas žive u svim dijelovima svijeta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pod utjecajem različitih povijesnih – političkih i ekonomskih razloga Hrvati su se kontinuirano iseljavali s tadašnjih hrvatskih prostora, a povijesni procesi iseljavanja mogu se podijeliti u nekoliko faza.

Turska osvajanja- prvi val isljevanja Hrvata

Najezda Turaka na hrvatske prostore započeta u 15. stoljeću urokovala je prvi veliki val iseljvanja. S tadašnjeg hrvatskog prostora stanovništvo pred osmanskim osvajačima odlazi u nekoliko glavnih smjerova: morem prema Italiji na područje oko Molisea, na sjever: prema Gradišću -Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj i južnoj Moravskoj, te na zapad- u slovenske pokrajine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zajednice iseljene u to doba, poput moliških Hrvata u Italiji te gradišćanskih Hrvata čine najstarije hrvatsko iseljeništvo.

Jedan od smjerova također je išao prema Transilvaniji. I danas u Rumunjskoj živi od oko 6 000 Hrvata (Karaševski Hrvati).

(FOTO) Predsjednica Grabar-Kitarović se susrela s hrvatskom zajednicom u Rumunjskoj

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zajednica Hrvata u Rumunjskoj, jedna od najstarijih i jezično najočuvanijih hrvatskih manjina

U Italiji, Sloveniji, Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj i Rumunjskoj Hrvati danas ostvaruju status nacionalnih manjina.

Foto: hrvatiizvanrh.hr
Slika iz života Moravskih Hrvata autora Othmara Ružičke, hrvatiizvanrh.hr

Bolesti vinove loze- drugi val iseljavanja Hrvata

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U razdoblju kraja 19. i početka 20. stoljeća dolazi do drugog velikog vala iseljavanja. Tada se Hrvati masovno iseljavaju u prekomorske zemlje: SAD, zemlje Latinske Amerike, Južnoafrička Republika, Australija, Novi Zeland.

Jedan od glavnih uzroka iseljavanja s hrvatskog obalnog i otočnog prostora u tom periodu bile su bolesti vinove loze zbog koje su propadali vinogradi, a tako i stanovništvo koje se bavilo tom djelatnošću.

Tamburaški sastav Živila Hrvatska u Bijeloj kući je svirao za predsjednika Theodora Roosevelta (1901.), foto: hrvatiizvanrh.hr

Između dva svjetska rata- treći val iseljavanja Hrvata

U međuratnom razdoblju, zbog posljedica rata, kao i zbog velike svjestke ekonomske krize, život hrvatskog stanovništva u ruralnim krajevima bio je izrazito težak. Osim toga, to je razdoblje Kraljevine Jugoslavije u kojoj politička situacija nije bila povoljna za Hrvate pa je zasigurno i to doprinijelo isljavanju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tada Hrvati najviše iseljavaju u Francusku, Njemačku i Belgiju- europske zemlje gdje postaju radna snaga u rudarskoj i metalurškoj industriji.

Dolazak komunizma- četvrti val iseljavanja Hrvata

U razdoblju od otprilike 1940. do 1948. Hrvati najviše iseljavaju u Argentinu i druge zemlje Latinske Amerike kao politički emigranti.

Primjerice, između 1945. i 1956. g. u Argentinu došlo oko 20 000 Hrvata.

Jugoslavija otvara granice- peti val iseljavanja Hrvata

U razdoblju nakon 1965. komunistička Jugoslavija počinje dopuštati putovanje i rad u inozemstvu.

Tada Hrvati počinju isljevati u zemlje zapadne Europe, ali također i u prekomorske zemlje poput Australije, Novog Zelanda i Kanade.

Od nastanka suverene Republike Hrvatske- šesti val iseljavanja Hrvata

Nakon uspostave neovisne Hrvatske, Hrvati i dalje iseljavaju, a u tom, posljednjem razdoblju najbrojnija su bila iseljavanja u Njemačku, Švicarsku, Austriju, Kanadu, SAD, Australiju i Novi Zeland.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.