Prema nekim podacima izvan granica Republike Hrvatske živi gotovo 4 milijuna Hrvata. Hvatska je tradicionalno iseljenička zemlja te Hrvati danas žive u svim dijelovima svijeta.
Pod utjecajem različitih povijesnih – političkih i ekonomskih razloga Hrvati su se kontinuirano iseljavali s tadašnjih hrvatskih prostora, a povijesni procesi iseljavanja mogu se podijeliti u nekoliko faza.
Turska osvajanja- prvi val isljevanja Hrvata
Najezda Turaka na hrvatske prostore započeta u 15. stoljeću urokovala je prvi veliki val iseljvanja. S tadašnjeg hrvatskog prostora stanovništvo pred osmanskim osvajačima odlazi u nekoliko glavnih smjerova: morem prema Italiji na područje oko Molisea, na sjever: prema Gradišću -Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj i južnoj Moravskoj, te na zapad- u slovenske pokrajine.
Zajednice iseljene u to doba, poput moliških Hrvata u Italiji te gradišćanskih Hrvata čine najstarije hrvatsko iseljeništvo.
Jedan od smjerova također je išao prema Transilvaniji. I danas u Rumunjskoj živi od oko 6 000 Hrvata (Karaševski Hrvati).
(FOTO) Predsjednica Grabar-Kitarović se susrela s hrvatskom zajednicom u Rumunjskoj
Zajednica Hrvata u Rumunjskoj, jedna od najstarijih i jezično najočuvanijih hrvatskih manjina
U Italiji, Sloveniji, Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj i Rumunjskoj Hrvati danas ostvaruju status nacionalnih manjina.
Bolesti vinove loze- drugi val iseljavanja Hrvata
U razdoblju kraja 19. i početka 20. stoljeća dolazi do drugog velikog vala iseljavanja. Tada se Hrvati masovno iseljavaju u prekomorske zemlje: SAD, zemlje Latinske Amerike, Južnoafrička Republika, Australija, Novi Zeland.
Jedan od glavnih uzroka iseljavanja s hrvatskog obalnog i otočnog prostora u tom periodu bile su bolesti vinove loze zbog koje su propadali vinogradi, a tako i stanovništvo koje se bavilo tom djelatnošću.
Između dva svjetska rata- treći val iseljavanja Hrvata
U međuratnom razdoblju, zbog posljedica rata, kao i zbog velike svjestke ekonomske krize, život hrvatskog stanovništva u ruralnim krajevima bio je izrazito težak. Osim toga, to je razdoblje Kraljevine Jugoslavije u kojoj politička situacija nije bila povoljna za Hrvate pa je zasigurno i to doprinijelo isljavanju.
Tada Hrvati najviše iseljavaju u Francusku, Njemačku i Belgiju- europske zemlje gdje postaju radna snaga u rudarskoj i metalurškoj industriji.
Dolazak komunizma- četvrti val iseljavanja Hrvata
U razdoblju od otprilike 1940. do 1948. Hrvati najviše iseljavaju u Argentinu i druge zemlje Latinske Amerike kao politički emigranti.
Primjerice, između 1945. i 1956. g. u Argentinu došlo oko 20 000 Hrvata.
Jugoslavija otvara granice- peti val iseljavanja Hrvata
U razdoblju nakon 1965. komunistička Jugoslavija počinje dopuštati putovanje i rad u inozemstvu.
Tada Hrvati počinju isljevati u zemlje zapadne Europe, ali također i u prekomorske zemlje poput Australije, Novog Zelanda i Kanade.
Od nastanka suverene Republike Hrvatske- šesti val iseljavanja Hrvata
Nakon uspostave neovisne Hrvatske, Hrvati i dalje iseljavaju, a u tom, posljednjem razdoblju najbrojnija su bila iseljavanja u Njemačku, Švicarsku, Austriju, Kanadu, SAD, Australiju i Novi Zeland.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
