Susretom s predstavnicima hrvatske zajednice u Karaš-severinskoj županiji na zapadu zemlje i predavanjem na Sveučilištu Zapad u Temišvaru, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović završila je u srijedu državni posjet Rumunjskoj.
Tijekom trodnevnog posjeta Grabar-Kitarović se sastala s predsjednikom Klausom Iohannisom i drugim visokim političkim i vjerskim dužnosnicima, te nazočila hrvatsko-rumunjskom gospodarskom forumu, ali svojevrsni vrhunac njezina boravka u Rumunjskoj bio je emotivni susret s Hrvatima u Karaševu, Klokotiću i Lupku.
Hrvati su se na područje današnje Rumunjske doseljavali od 14. stoljeća, te se danas mala zajednica rumunjskih Hrvata, koja broji nešto više od pet tisuća ljudi, smatra najstarijom, te jezično i etnografski najbolje očuvanom hrvatskom manjinom.
Karaševski Hrvati, kako su poznati kroz povijest, toplo su dočekali predsjednicu, koja je posebno pozdravila činjenicu da su oni uspjeli zadržati svoj identitet i održati se na tom prostoru. “Neke su se zajednice u potpunosti integrirale u novu sredinu, neke su nestale, a Hrvati u Rumunjskoj uspjeli su sačuvati svoj jezik, vjeru, običaje i folklornu baštinu – sve ono što čini identitet jednog naroda”, rekla je Grabar-Kitarović pred više stotina okupljenih mještana u Karaševu koji su mahali hrvatskim i rumunjskim zastavama.
Hrvatska je predsjednica posjetila crkvu i školu u tom mjestu u kojemu se od oko 3200 stanovnika četiri petine izjašnjavaju kao Hrvati. Nakon toga je obišla Hrvate u obližnjim selima Klokotiću i Lupku. “Doista je prekrasno i dirljivo ovdje među Hrvatima u Karaševu i okolnim mjestima. Tu su ljudi od 14. stoljeća, zadržali su svoj jezik i kulturu”, rekla je Grabar-Kitarović, dodajući da “hrvatska država mora pomoći, ne samo ovoj hrvatskoj zajednici nego i svim ostalim hrvatskim zajednicama u svijetu”, da njeguju svoje “nacionalno, vjersko i kulturno” nasljeđe.
“Iskreno cijenim vaše napore u očuvanju svoga nacionalnog identiteta, poticanja domoljublja među svojim mladim generacijama koje i s ovoga mjesta pozivam da posjete Hrvatsku”, rekla je hrvatska predsjednica.
Načelnik općine Karaševo Petru Bogdan rekao je da su Hrvati u Rumunjskoj stoljećima očuvali identitet. “Niz raznih vlasti koje su vladale nad ovim mjestima nisu uspjele izbrisati ono što smo u srcu nosili. Ovo je narod koji je pobijedio vrijeme”, rekao je Bogdan.
Predsjednik udruge Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj Slobodan Ghera ocijenio je da je posjet hrvatske predsjednice regiji “povijesni trenutak”. “Današnja svečanost posjeta predsjednice Hrvatske velika je čast i posebno priznanje za sve Karaševske Hrvate te istodobno dokaz da je Hrvatska uvijek brinula i skrbila o nama, kao što to čini i naša domovina Rumunjska”, rekao je Ghera.
Prije polaska prema Karaševu, Grabar-Kitarović je u srijedu prijepodne nazočila potpisivanju memoranduma o suglasnosti između ministarstva znanosti i obrazovanje Hrvatske i Sveučilišta Zapad u Temišvaru o osnivanju lektorata hrvatskog jezika i književnosti. Temišvarsko Sveučilište Zapad tako bi uz Bukureštansko sveučilište trebalo postati drugo središte za učenje hrvatskog jezika u Rumunjskoj.
Povodom početka nove školske godine Grabar-Kitarović je održala kraće predavanje u prepunoj velikoj dvorani sveučilišta, u kojemu je naglasila važnost visokog obrazovanja kao jednog od ključnih oruđa za demografsku obnovu i gospodarski razvoj.
Hrvati su se na područje današnje Rumunjske doseljavali već od 14. stoljeća, a danas većina živi u sedam naselja u Karaš-severinskoj županiji na zapadu zemlje, stotinjak kilometara jugoistočno od Temišvara. Kroz povijest rumunjski su Hrvati bili poznati kao Krašovani ili Karaševci. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. u Rumunjskoj živi 5408 Hrvata – najveće je naselje rumunjskih Hrvata Karaševo u kojemu se od oko 3200 stanovnika četiri petine izjašnjavaju kao Hrvati.
Hrvatski jezik je u Karaševu i okolnim naseljima Lupku, Klokotiću, Nermetu, Jablči, Ravniku i Vodniku svakodnevno prisutan u domovima i u javnoj komunikaciji.
Preci karaševskih Hrvata naselili su plato oko rječice Karaš još u 14. stoljeću, a pretpostavlja se da su tamo došli iz sjeverozapadne Bosne ili iz Turopolja. Prema austrijskom popisu stanovništva iz sredine 19. stoljeća, na području rumunjskog Banata živjelo je oko 10 tisuća Krašovana, koji su se tek nakon uspostave hrvatske neovisnosti početkom 1990-tih godina počeli masovno izjašnjavati kao Hrvati.
Rumunjski ustav iz 1991. omogućio je pripadnicima hrvatske nacionalne manjine u toj zemlji pravo na čuvanje, razvoj i istraživanje etničkog identiteta, pravo na školovanje na hrvatskom jeziku, pravo na zastupnika u parlamentu, te pravo službene uporabe hrvatskog jezika na sudu. U Rumunjskoj djeluje sedam hrvatskih vrtića, pet osnovnih škola od 1-4 razreda te tri od 1-8 razreda i jedna gimnazija, koje polazi ukupno oko 600 učenika. Na Sveučilištu u Bukureštu od 1994. u ponudi je učenje hrvatskoga jezika, a od 2008. postoji i lektorat za hrvatski jezik i književnost.
