Jadranu prijeti najveća opasnost – podizanje nivoa, zagrijavanje, porast saliniteta

U Parizu se održava najveći summit UN-a o klimi na kojem sudjeluju izaslanstva 195 zemalja. Svi su suglasni da treba hitno djelovati, ali i neslaganja su velika. Hoće li se dogovoriti o ograničavanju zatopljenja planeta? Što treba učiniti svijet, a što Hrvatska? Treba li i tko preuzeti veću odgovornost pa time i veće obveze? Analizirali su u Otvorenom klimatolog prof. dr. sc. Branko Grisogono, dr. sc. Vladimir Jelavić s Ekonerg – Institut za energetiku i zaštitu okoliša,Tomislav Tomašević s Instituta za političku ekologiju, a iz Pariza se javio voditelj klimatskog programa Zelene akcije Luka Tomac.

Dogovori u Parizu prijelomna su točka prema niskougljičnom razvoju, rekao je Vladimir Jelavić, a pritom je unutar Europske unije potreban jednaki napor svih država, ali u skladu s njihovim mogućnostima. Nove tehnologije, kao i promjena načina prehrane, pogotovo u Hrvatskoj u kojoj je važna poljoprivreda, smanjit će emisiju plinova. Na pitanje Domagoja Novokmeta o TE Plomin C, Jelavić je odgovorio da plin ima duplo manju emisiju od ugljena, ali za podršku rada elektroenergetskog sustava, koji ima puno obnovljivih izvora energije, potrebno je imati rezervu.

Tomislav Tomašević upozorio je da se krećemo prema porastu zagrijavanja od 1,5 celzijevaca. Cilj Europske unije da će do 2030.godine smanjiti emisiju plinova za 40 posto nedovoljno je ambiciozan, smatra Tomašević. Pritom klimatske promjene nisu znanstveni i tehnički, nego politički problem. Posljedica klimatskih promjena je da će oni koji su najmanje doprinijeli svojom potrošnjom, a to su najbogatiji, biti najmanje pogođeni posljedicama klimatskih promjena. Ja ne znam niti jednu teoriju zavjere siromašnih protiv bogatih, rekao je Tomašević. Potrebna je decentralizacija energetskog sektora i demokratizacija proizvodnje i potrošnje energije i hrane.

Nije problem što je Zoran Milanović rekao u Parizu, već ono što premijer i ova i prošla vlada čine kad se vrate kući, smatra Luka Tomac. Istaknuo je problem TE Plomin C na uvozni ugljen te istraživanja i eksploatacije Jadrana zbog nafte. Hrvatska ima izuzetni potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije, a u tome joj mogu pomoći i sredstva iz fondova Europske unije. Kao pozitivan primjer dogovora na summitu Tomac je istaknuo deklaraciju koju su potpisale 43 nerazvijene zemlje da će do 2050.godine postati 100 posto obnovljive. U Parizu se ne pregovara samo o smanjenju emisije plinova, već postoji i Globalni klimatski fond u koji razvijene zemlje trebaju uplatiti i do 100 milijardi dolara godišnje, no on stoji prazan, objasnio je Tomac. Taj fond trebao bi pomoći zemljama u razvoju u adaptaciji i razvoju tehnologija, što Europska unija ne ispunjava, a povijesna odgovornost joj to nalaže, smatra Tomac.

Klimatolog Branko Grisogono objasnio je da će ovakve klimatske promjene izazvati više tipova nevremena, porast razine mora, izostanak biljnih i životnjskih vrsta, itd. Reći da ne dolazi do zagrijavanja isto je kao reći da Newtonov zakon ne vrijedi ili da pušenje ne šteti zdravlju. Znanstveni skepticizam u tom smislu zastupaju veliki koncerni koji žele nastaviti business as usual, tj. poluciju plinova, smatra Grisogono. Ako se Zemlja nastavi ovo zagrijavati, i u slučaju da primjerice temperatura do kraja stoljeća naraste za 4 stupnja, onda ćemo u Zagorju uzgajati Plavac mali, a u Dalmaciji teška libanonska vina. Jadranu prijeti najveća opasnost – podizanje nivoa, zagrijavanje, porast saliniteta i smanjenje glavne cirkulacije te sve manji dovod svježe vode, upozorio je Grisogono. Uz Jadran, doći će i do onečišćenja tla, čime glavne gospodarske snage Hrvatske će biti na staklenim nogama.

Tomašević je istaknuo da je važna politika koja vodi računa o malim poljoprivrednicima, ribarima, ljudima koji žive na klizištima i drugima koji se moraju nositi s klimatskim posljedicama, a nemaju resurse za to. Pritom će najviše biti pogođene siromašne zemlje.
Zemljama u razvoju treba omogućiti tehnologiju da se razviju na održiv i zelen način.

Izvor: narod.hr/hrt.hr
Photo: hrt