Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović razmišlja o iniciranju međunarodnog povjerenstva (u prvom redu između Hrvatske i Srbije), u koje bi bili uključeni i međunarodni forenzičari i ostali stručnjaci, koji bi istražili istinu o sabirnom logoru Nezavisne Države Hrvatske Jasenovcu, odnosno koliko je točno ljudi ubijeno u tom logoru smrti, neslužbeno je potvrđeno za Večernji list.
Njene izjave iznenadile su povjesničara Tvrtka Jakovinu.
“Kao prvo, žao mi je što predsjednica i njeni savjetnici ponavljaju prijedloge srpskog povjesničara Bulajića koji je bio glavni napuhivač broja žrtava u Jasenovcu iz 80-ih godina 20. stoljeća. Velikosrpski krugovi 80-ih godina prošlog stoljeća predlagali su upravo taj koncept”, podsjeća Jakovina.
> HHO traži osnivanje međunarodne komisije za Jasenovac na čelu s Yad Vashemom
Kao drugo, dodaje, za vrijeme vlasti stranke (HDZ) čija je članica bila i predsjednica RH otvoreno je osam novih studija povijesti u Hrvatskoj, a otvoreni su i novi instituti, a postoji, kaže, i javna ustanova Jasenovac koja desetljećima radi i na istraživanju broja ubijenih u Jasenovcu.
> Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac o Dokumentu Vijeća: “Protiv smo zabrana”
“I ta brojka iznosi 83.857 ljudi. Ako netko misli da se međunarodnom komisijom može rješavati dvojbe u znanosti, onda čini veliku štetu znanosti i o znanosti ništa ne zna. Znamo jako dobro o čemu govorimo kada govorimo o Jasenovcu”, kaže Jakovina za Večernji list, koji tu izjavu predsjednice vidi prije svega kao još jedan udar na struku.
> (VIDEO) Grabar-Kitarović: ‘Imam spreman prijedlog mjera za rješavanje demografskog problema’
Ni povjesničar Ivo Lučić ne pozdravlja predsjedničinu ideju.
“Zašto bismo Srbiji dali nadležnost nad našom poviješću? Gledajući situaciju u Srbiji, i političku i u znanstvenoj zajednici, uzimajući u obzir i komisiju o Alojziju Stepincu, od povjerenstva koje predlaže predsjednica ne bi bilo ništa. Ono možda dobro zvuči, ali ne bi ostvarilo baš ništa. Ako već želimo u suradnji s neovisnim stručnjacima istražiti povijest Jasenovca, onda partnere trebamo tražiti u Europskoj uniji, a ne u Srbiji. Pitanje Jasenovca u Srbiji nije pitanje znanosti, nego političkih pozicija koje prikupljaju poene na toj temi i zaoštravanju odnosa s Hrvatskom”, ističe Lučić za Večernji list.
> Nikola Banić i M. Koić: Plenković na pogrebu dječje jasenovačke žrtve
On smatra da Srbiju uopće ne zanima ulazak u Europsku uniju, nego političke elite u Srbiji na antagonizaciji odnosa s Hrvatskom grade svoju popularnost u srpskoj javnosti.
> Bauk smjestio Pupovca u petu kolonu?
“Neka se Belgija i Francuska, tradicionalni prijatelji Srbije, brinu o njenom eventualnom ulasku u EU, zašto bi na to pazila Hrvatska?”, zaključuje Lučić za Večernji list.
> Matković i Pilić: Postojanje poslijeratnog logora Jasenovac potvrdili su objavljeni dokumenti
Tekst se nastavlja ispod oglasa
