Jandroković na Svetom Grguru, Plenković na Mirogoju, a na Macelj poslali državnog tajnika

sjećanja
Montaža: Narod.hr, izvor: Fah, Vlada RH

Europski je Dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima.  Počast žrtvama svih totalitarnih i autoritarnih režima odao je premijer Andrej Plenković s ministrima na zagrebačkom groblju Mirogoj – kod spomenika “Glas hrvatske žrtve – Zid boli”, na Grobnici narodnih heroja, na grobu Brune Bušića, kod Spomen-obilježja hrvatskim žrtvama Bleiburga i križnih putova te na grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Vladinu priopćenju navodi se da se prisjećaju stradanja i progona milijuna nedužnih ljudi te osuđuju sve zločine i kršenja ljudskih prava tijekom povijesti uime nedemokratskih ideologija, javlja HRT.

Priopćenje prenosimo u nastavku:

“Uz nedvosmislenu osudu svakog zločina, koji i danas izaziva bolne osjećaje kod žrtava, članova njihovih obitelji i cijelog hrvatskog naroda, uime zaštite ljudskog dostojanstva njegujemo kulturu sjećanja na svaku nedužnu žrtvu. Osobitu odgovornost imamo prema obrazovanju mladih generacija o tragičnim razdobljima europske i hrvatske povijesti u prošlom stoljeću, kako se slična zlodjela ne bi nikad ponovila ni zaboravila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nedavno bolno iskustvo Domovinskog rata razlog je više za naše trajno sjećanje na sve nedužne žrtve. Životi hrvatskih branitelja i svih žrtava ugrađeni u temelje hrvatske države obvezuju nas da gradimo bolju, uspješniju i prosperitetniju Hrvatsku. Usto, kao odgovor na zločine totalitarizama nastale su i naše humanističke vrijednosti i temeljna ljudska prava na kojima je sazdana demokratska Europa, zajednica mira, suživota i razvoja, kojoj danas pripadamo.

>23. kolovoza 1939. Pakt Hitler-Staljin – Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima

Stoga u okolnostima kada je ruski režim pogazio mir, sigurnost i suverena prava ukrajinskog naroda, kada su temeljna ljudska prava i načela međunarodnog prava grubo prekršena, Hrvatska nedvosmisleno stoji uz Ukrajinu. Ne zaboravljajući da smo i sami bili žrtve agresije, nastavljamo joj pomagati na svaki mogući način kako bi obranila svoju slobodu, svoj narod i svoj teritorij. Osim toga, u Ukrajini se danas štiti sigurnost Europe i međunarodni poredak utemeljen na pravu, na nepovredivosti granica i na mirnom rješavanju sporova.

>Bartulica: Hrvatska se nije suočila s naslijeđem komunizma i za to danas plaćamo visoku cijenu

Kao slobodna, suverena i demokratska država, članica Europske unije i NATO saveza, europodručja i Schengenskog prostora, Hrvatska je ustrajna u daljnjem izgrađivanju uključivog, tolerantnog i razvijenog društva, u kojemu će svaki hrvatski građanin moći ostvarivati svoja ustavom i zakonom zajamčena prava.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jandroković i Butković na Svetom Grguru i Golom otoku

Europski je dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima i ove godine obilježen je na otoku Sveti Grgur i Golom otoku gdje su bili logori za vrijeme komunizma.

Saborsko izaslanstvo predvodio je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, a vladino – potpredsjednik Vlade, ministar Oleg Butković. Položili su vijence i odali počast žrtvama komunističkog režima.

Jandroković: Hrvatski narod bio je žrtva dva totalitarizma

– Europa je u 20. stoljeću bila rastrgana totalitarizmima, i desnima – fašizmom i nacizmom, i lijevim – staljinizmom i komunizmom, i mnogo je ljudi ubijeno, mučeno, ponižavano. To su bili sustavi koji su se, čuvajući svoj opstanak, beskrupulozno i surovo obračunavali s političkim neistomišljenicima. Hrvatska je isto imala svoje povijesne tragedije. Hrvatski narod bio je žrtva dva totalitarizma, tijekom II. svjetskog rata zločinačke, ustaške NDH, a onda nakon toga totalitarne, komunističke Jugoslavije. Ovdje smo kako bismo se prisjetili svih tih žrtava. Goli otok i Sveti Grgur su mjesta gdje su ljudi bili mučeni, gdje su bili tretirani na najsvirepiji način, gdje su gubili svoje dostojanstvo, gdje se sustav obračunavao sa svima koji su drugačije mislili, rekao je Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Mladom čovjeku danas je vjerojatno vrlo teško shvatiti da možeš biti progonjen zbog onoga što kažeš, zbog svojeg političkog uvjerenja, zbog pjevanja neke pjesme, da možeš i biti ubijen i mučen i ostati bez egzistencije, međutim to se događalo. Mi moramo, i politika i mediji i intelektualci i akademska zajednica o tome otvoreno govoriti jer imamo danas slobodnu demokratskku Hrvatsku imamo vladavinu prava ali to tako nije bilo uvijek, dodao je Jandroković.

– Ne želimo da se to više nikad ponovi. Ne želimo da živimo u takvim vremenima u kojima su živjeli ljudi, a ima i danas živih ljudi koji jako malo govore o sjećanjima i svemu onome što su ovdje prošli, tako da danas smo tu da im odamo svima počast i ono što je bitno – gradeći bolju budućnost, poručio je Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture.

Vlada na Macelj poslala državnog tajnika

Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima obilježen je i u Maclju, kod spomen grobnice žrtvama Križnoga puta. U njoj su pokopani posmrtni ostaci 1247 žrtava zločina komunističkog režima ekshumiranih iz zajedničkih grobnica u maceljskoj šumi.

Riječ je o sudionicima Križnog puta, vojnicima i civilima koji su 1945. ubijeni bez suđenja. Pretpostavlja se da u maceljskim šumama ima još više od 10 tisuća žrtava u neistraženim masovnim grobnicama. Macelj je mjesto najvećeg zločina komunističkog režima u Hrvatskoj, istaknuto je na komemoraciji koju je organizirala Udruga Macelj 1945.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Hrvati su tijekom 20. stoljeća iskusili svu zločestoću sva tri sustava, naročito Hrvati nakon II. svjetskog rata i u poraću, što se apsolutno smatra najvećom tragedijom u povijesti hrvatskog naroda. Ove žrtve koje su pokopane na Maclju su baš iz tog razdoblja, rekao je Alfred Obranić, predsjednik Nadzornog odbora Udruge Macelj 1945.

– Ovo je ujedno i prilika da se sjetimo politike svehrvatske pomirbe našeg prvog predsjednika Franje Tuđmana i sjetimo da je ta politika bila u stvari srce uspješnog procesa osamostaljenja RH i obrane u Domovinskom ratu. No to podrazumijeva i da se sve žrtve totalitarnih režima istraže, dokumentiraju i dostojno komemoriraju kao što mi to činimo danas, rekao je Špiro Janović, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja.

U Splitu položeni vijenci uz tvrđavu Gripe

Povodom Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima predstavnici Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita, stradalnički udruga, kao i onih proizašlih iz Domovinskog rata položili su cvijeće i zapalili svijeće na ulazu u tvrđavu Gripe.

Prisjećajući se tragične povijesti Europe u prošlom stoljeću, istaknuto je kako ona danas mora biti poticaj stvaranju drugačijeg društva.

– Sve te žrtve nas podsjećaju da mi danas živimo u jednoj slobodnoj europskoj zemlji i da te žrtve nisu bile uzaludne te mi radi njih moramo graditi naše gradove i našu zemlju da bude svaki dan sve bolja i bolja, rekao je Ivica Puljak, splitski gradonačelnik.

– Ja se nadam da ćemo iz svih tih teških trenutaka pogotovo onih koje je imala naša RH tijekom povijesti, nešto naučiti, da se trenuci, koji su trenutno u Europi, nikada više neće ponoviti. Bez obzira koliko bilo teško ponavljati, međutim ponavljati se mora, naglasio je Stipe Čogelja, zamjenik splitsko-dalmatinskog župana.

– I taj totalitarni komunizam, ali i terorizam koji je vodio tome da su ljudi nestajali preko noći, ne samo na terenu RH nego i svijetu, kazao je Ivan Turudić, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora za SDŽ.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.