“Na odnosu prema ratnicima svoje Domovine, prema ljudima koji su dali svoje živote… tu Hrvatska polaže ispit sama pred sobom. Tu Hrvatska prozazi ili dobiva negativnu ocjenu” rekao je general Janko Bobetko. Ovaj tekst je u sjećanje na Janka Bobetka, generala zbora Hrvatske vojske, domoljuba i čovjeka velikog srca.
Ovih dana obilježavamo obljetnicu operacije Maslenica. Upravo je general Bobetko, koji je u to vrijeme bio načelnik Glavnog stožera i zapovjednik naše vojske, bio onaj koji je u izuzetno složenoj vojno diplomatskoj situaciji isplanirao, organizirao i naredio napadnu akciju „Gusar“, oslobađanje Masleničkog ždrila i okolice, te ponovno spajanje ratom razdvojene sjeverne i južne Hrvatske.
Rođen u mnogobrojnoj hrvatskoj katoličkoj obitelji u selu Crncu kraj Siska, već kao mladić se u turbulentnim vremenima između dva svjetska rata zainteresirao za ljevičarske ideje. Prije Drugog svjetskog rata pristupio je komunističkoj partiji, i kao takav početkom rata pridružio se partizanima, slijedeći stariju braću. Otac i tri brata ubijeni su, a Janko je teško ranjen krajem rata.
Obnašao je visoke dužnosti u JNA, te čak bio zapovjednik 5. Vojne oblasti, da bi sa mnogim drugim hrvatskim časnicima JNA u ‘hrvatskom proljeću’ bio isključen iz JNA odlukom Josipa Broza Tita sa zabranom bilo kakvog javnog djelovanja pod optužbom hrvatskog nacionalizma. Zabrana javnog djelovanja bila je na snazi do osamostaljenja Hrvatske.
Još prije početka rata, Janko Bobetko se priključuje hrvatskom Zboru narodne Garde, a 1992. Postaje general zbora HV. Organizira i vodi akcije oslobađanja Dubrovnika, doline Neretve i zaleđa, a krajem 1992. postaje načelnik Glavnog stožera HV-a umjesto Antuna Tusa. U toj službi organizirao je akciju Maslenica koje se sjećamo ovih dana, zajedno sa generalima Antom Gotovinom, Antom Rosom, Mirkom Norcem. Na drugoj strani nalazio se general JNA i srpski ratni zločinac Ratko Mladić.
Međunarodnim politikantstvom i željom nekih zemalja nesklonih Hrvatskoj dolazi i pod optužbe za ratne zločine počinjene dok je bio na čelu HV-a. Tada je 83-godišnji hrvatski general rekao: „Ja sam odlučio: dođu li po mene, živ im u ruke ne idem, iz moje me kuće mogu iznijeti samo mrtvog, ne ranjenog nego mrtvog“.
Bilo je to vrijeme velike krize u Hrvatskoj, kada su pred kućom pokojnog generala dane i noći stajali njegovi bivši vojnici i čuvali starog generala od sramotnog izručenja.
Bio je supotpisnikom Otvorenog pisma dvanaestorice hrvatskih ratnih zapovjednika hrvatskoj javnosti od 28. rujna 2000. godine, zbog kojeg je ondašnji predsjednik RH Stjepan Mesić prisilno umirovio sedmoricu hrvatskih zaslužnih generala, ratnih heroja.
2000. godine general Bobetko se povukao iz javnog života. Umro je 29. travnja 2003. u Zagrebu, a pokopan je na Gradskom groblju u Sisku
Operacija Maslenica
Govoreći o teškoj bici za Maslenicu general Bobetko kazao je:
“Operaciju smo izveli u dvije etape, dok treća etapa nije realizirana zbog intervencije iz svijeta, pa čak i ozbiljnih prijetnji. Početni odnos snaga, s kojim smo krenuli u prvu etapu, bio je otprilike po tri i pol tisuće ljudi na objema stranama. U drugoj etapi operacije neprijateljske snage narasle su na gotovo osam tisuća ljudi. Naše su snage na širokoj fronti u tom trenutku bile neukopane i neorganizirane za obranu. To je bio najopasniji trenutak operacije. Po odnosu snaga mogli su nas razbiti, ući u Zadar i pretvoriti operaciju Maslenica od velike hrvatske pobjede u veliki hrvatski poraz. Naime, srpskim snagama je došla pomoć iz Srbije, zatim snage kapetana Dragana, arkanovci i drugi dobrovoljci, jurišna brigada Vojvoda Vuk, te dijelovi vojnih postrojbi iz BiH kojima je zapovijedao general Ratko Mladić.“
Operaciju Maslenica su planirali i izveli generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač. U izvedbi operacije Maslenica bile su angažirane sve grane oružanih snaga, a sudjelovale su postrojbe tadašnjeg Zbornog područja Split (4. gardijska brigada “Pauci”, taktičke grupe 112. i 113., 126. brigada, 7. domobranska pukovnija, 40. inženjerijska bojna, 72. bojna VP), specijalne postrojbe MUP-a, dijelovi 9., 3., 2., i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi GSHV-a, te Središnjica elektroničkog djelovanja Split, kopnene, diverzantske i pomorske snage HRM-a i eskadrila helikoptera HRZ-a.
