U trenutku dok su jake snage mira, ljubavi i tolerancije u Parizu premlaćivale prosvjednike i zastrašivale djecu u školama, a vlada Belgije pala zbog sukoba koalicijskih partnera oko Marakeša, novinar Večernjeg lista Tomislav Krasnec je u Bruxellesu razgovarao s arhitektom Trumpove izborne pobjede i glavnim strategom u prvih sedam mjeseci njegova mandata, kad je otišao s tog mjesta zbog sukoba s Jaredom Kushnerom.
“Bannon Barbarin”, kako sam sebe predstavlja, u Europu nije došao kao turist, već upravo kako bi, kao što je u SAD pomogao Trumpu, pomogao i europskim autentičnim predstavnicima naroda srušiti demagogijom oktroirane pseudodemokratske aparatčike poput Macrona. One koji su posve izgubili osjećaj lojalnosti svom narodu i pripadanja istom, i koji štite interese svog uskog kruga ultrabogatih socijalista na uštrb osiromašenog radništva koje je diglo prosvjed u Parizu. Usto, cilj mu je izbaciti iz igre parazitske Soroseve udruge koje mimo demokratskih procesa de facto upravljaju državama.
Ovdje je zanimljivo ono što Bannon govori o motivima dovođenja mase ilegalnih imigranata na zapad.
“Vi ste za njih smeće”
“Gledajte, vi koji u Hrvatskoj čitate ovaj razgovor: oni smatraju da su vaši životi smeće, ne smatraju da vaši životi išta znače. Kako globalisti na to gledaju, nisu samo nacionalne države te koje treba prevladati, a oni na države poput Hrvatske gledaju kao na administrativne jedinice, nego trebaju prevladati građane, vaše čitatelje, jer samo smetaju na putu.
Kad oni osjete da trebaju veće profite, sve što žele učiniti jest dovesti još migranata i niskokvalificiranih radnika kako bi imali veći broj ljudi koje mogu odabrati. Kad oni osjete da ljudi u Hrvatskoj nisu previše pametni ili da su plaće previsoke, sve što žele jest ovakvim sporazumima o migracijama dovesti diplomirane studente, inženjere i slične iz zemalja Trećeg svijeta kako bi radili jednu stvar. Nije to humanost, to je samo ovo: da konkuriraju vašim mladim ljudima u tehnološkim poslovima.
Da su humanisti, imali bi rješenje koje nacionalne države imaju, a to je pomaganje tim državama u tim dijelovima svijeta da se razviju, da zadrže najbolje i najbistrije stanovnike, i da učine svoje zemlje ponovno velikima. Laži globalne elite su takve veličine i magnitude, i proizvele su toliko puno štete. Ljudi u Hrvatskoj moraju znati zašto su Žuti prsluci u Francuskoj tako ljutiti, zašto su Trumpovi pristaše u SAD-u tako ljutiti. Evo zašto: jer su pametni i racionalni i vide kako se odnosi prema njihovim životima, i prekipjelo im je i dosta im je toga”.
Tko koga slabo razumije, Bannon Hrvatsku ili Hrvati Bannona?
S druge strane, kritičari Bannona s lijeve strane spektra kažu kako su plaće u Hrvatskoj niske ne zbog zavjere globalnih elita koje ruše cijenu rada uz pomoć migranata, kako se trudi objasniti Bannon, nego zbog niske produktivnosti. “Povećaj produktivnost, u čemu ti mogu pomoći i useljenici, i povećat ćeš i plaće”, recept je koji se nudi. Uz obaveznu mantru kako je globalizacija dobra, a nacionalizam je zlo i iznimno opasan.
Tu nam se nudi elegantno i jednostavno rješenje za složen problem, i ono je kao i svako takvo rješenje neprovedivo. “Povećajmo produktivnost” kako? Čarobnim štapićem? Uvođenjem robovlasništva? A zašto je nacionalizam zlo, nitko od globalista ne objašnjava, iako radnici u SAD koji su izabrali Trumpa, a i oni diljem svijeta, primjerice u Francuskoj, instinktivno osjećaju da to što se elite i milijarderi “humanisti” zalažu za globalizacijske politike i borbu protiv nacionalizma ima neke veze s tim što su bogati svake godine sve bogatiji, a sirotinja sve siromašnija.
Ishodi postojećih politika
Produktivnost se, kao ni plaće, ne može povećati jednostavno partijskim dekretom, ona ovisi o velikom broju čimbenika, o kvalificiranosti radne snage, radnoj etici određene kulture ili sredine, poslovnoj infrastrukturi, no najviše – o stupnju kapitalnog i tehnološkog razvoja, odnosno – o raspoloživosti i količini akumuliranog kapitala. Drugim riječima, bez velikih ulaganja nema niti veće promjene cijene rada u Hrvatskoj; a kako strani ulagači iz raznih razloga (korupcija, loš institucionalni okvir, neprijateljski odnos prema kapitalistima) izbjegavaju Hrvatsku a domaćeg koncentriranog kapitala nema u većim količinama niti ga je ikad bilo, tu se neki pomak ne može očekivati.
Još je gore sa stručnom radnom snagom, koja – odlazi na zapad, čime Hrvatska gubi ne samo najvrijedniji ekonomski resurs nego i ogroman novac uložen u njihovo školovanje. Samo trošak školovanja jednog liječnika specijalista, ne računajući srednju i osnovnu školu i troškove života, iznosi oko četiri milijuna kuna: To je novac koji plaćaju porezni obveznici, a za uzrvat ne dobivaju ništa. Znanje, naravno, nije roba – ali je kapital, a taj kapital odlazi u inozemstvo.
Hrvatska kao ogledni primjer
Upravo na svom primjeru možemo vidjeti koliko je Bannon u pravu. Ulaže li Njemačka u Hrvatsku kako bi se ona razvijala i zadržala svoju radnu snagu? Ne, osim u maloprodaju, gdje su praktički beskamatno kreditirali Lidl i Kaufland da preuzmu tržište od Konzuma, što im je uglavnom i uspjelo. No zato “otima” hrvatske liječnike i inženjere, koji masovno odlaze tamo i u druge bogate zemlje zapada, zahvaljujući EU zakonodavstvu koje omogućava slobodan protok radne snage između zemalja EU koje su na vrlo različitim stupnjevima ekonomskog razvoja. U takvim uvjetima, Hrvatska apsolutno nema nikakvog načina da zaustavi masovno iseljavanje visokoobrazovanih, to može jedino EU koja to ne želi, jer im odgovara neokolonijalistička politika isisavanja supstance iz emitivnih zemalja koja ide isključivo u korist najbogatijih država i na štetu svih ostalih.
Može li “pametna useljenička politika” onda biti rješenje za Hrvatsku? Ne, naravno, jer po Marakešu mi moramo ilegalne imigrante, bez ikakvog obrazovanja i stručnosti, tretirati kao i legalne, provalnike moramo tretirati jednako kao i goste koje smo sami pozvali; Bogati zapad će sebi ostaviti onaj dio imigranata koji je upotrebljiv na tržištu rada, a Marakeška im upravo omogućava da sve ostale, one koji će vječno biti na socijali, uvale zemljama poput Hrvatske.
Proces zamjene stanovništva
No čak i da se taj proces zanemari, ostaje činjenica da mi gubimo kvalitetnu radnu snagu, a po idejama zastupnika politike masovne imigracije iz zemalja trećeg svijeta zamijenili bi je manje kvalitetnom i manje stručnom iz Afrike i nekih zemalja Azije poput Afganistana, u kom je stupanj nepismenosti oko 65%. Na koji to način može povećati produktivnost? Može je samo smanjiti.
Sigurno je samo da se ovakva zamjena stanovništva ne događa, kako kaže Bannon, iz humanitarnih razloga i da iza takvih politika uvijek stoje ekonomski interesi. A Bannon je sasvim sigurno, kao bivši potpredsjednik Goldman Sachsa, osnivač uspješne vlastite investicijske banke, i vlasnik magisterija s Harvarda iz područja ekonomije kojeg je završio s najvišim ocjenama (uz još nekoliko diploma i magisterija iz drugih područja, od urbanizma do nacionalne sigurnosti) svakako kvalificiraniji govoriti o ekomomskim učincima migracija od brojnih hrvatskih samozvanih stručnjaka.
