Hrvatska je u ljeto ušla s približno 52 tisuće zaposlenih radnika manje nego što ih je imala početkom srpnja 2019. godine i 37 tisuća nezaposlenih više. Manjak u državnoj blagajni dosegnuo je 17 milijardi kuna, što je bilo očekivano s obzirom na karantenu i lomove koje je ona izazvala. Naplata poreza smanjena je za pet milijardi kuna, a troškovi su porasli za sedam milijardi. Koliki je točno bio pad domaće ekonomije u drugom tromjesečju, znat će se potkraj ovog mjeseca, no svi poznati podaci sugeriraju da će biti dvoznamenkast, slično kao i na razini EU koja je potonula oko 15 posto, s tim što su najveće padove pretrpjeli Španjolci, visokih 22 posto, Francuzi 19 posto, Talijani 17 posto te Nijemci oko 12 posto, piše Večernji list.
Na osnovu kretanja u travnju i svibnju Hrvatska narodna banka procjenjuje da je hrvatski BDP u drugom ovogodišnjem tromjesečju pao između 12 i 13 posto. Gledaju li se vodeća gospodarstva, dramatičan lom se dogodio u Americi, čija je ekonomija zaronila za trećinu, Japan je izgubio 28 posto, dok je Kina izbjegla recesiju skromnim rastom u drugom kvartalu, ali cijela će ova godina i za tu zemlju biti mršava. Hrvatska je imala dvostruki udar jer je potres u Zagrebu proizveo gotovo jednake materijalne gubitke kao i korona. Jesen donosi pojačanu neizvjesnost i zbog mogućeg drugog vala i straha od nekontroliranog širenja zaraze zbog kojega mnoge države povlače ručnu i uvode mjere koje ograničavaju kretanje stanovništva, čime automatski dolazi i do smanjene potrošnje, posebno turističke.
Dva su parametra u Hrvatskoj ugodno iznenadila, prvi je vezan uz industrijsku proizvodnju koja je u prvom dijelu 2020. na godišnjoj razini pala samo 3 posto, te turizam u špici sezone koji bi mogao prebaciti polovinu lanjskog prometa. Važno je to jer su se ranije procjene o godišnjem padu BDP-a od desetak posto temeljile na pretpostavci da će zemlja ostvariti samo 30 posto lanjskog prihoda od turizma. Povoljniji ishod u turizmu otvorit će prostora za dodatne intervencije države prema pogođenim sustavima. Zaposlenost je u Hrvatskoj smanjena oko 3 posto, slično kao i u EU, a najviše otkaza bilo je kod obrtnika gdje je broj zaposlenih radnika pao sa 122 na 107 tisuća.
Guverner središnje banke Boris Vujčić smatra da će oporavak biti spor i izrazito neujednačen te se pretkrizna razina ekonomske aktivnosti vjerojatno neće dosegnuti još barem dvije godine. Jedino IT industrija solidno posluje i u razdoblju karantene, dok se građevina polako vraća. Slični su procesi i u drugim europskim ekonomijama, gdje se zaposlenost čuva masovnim poticajima, a tvrtkama stavljaju na raspolaganje velike novčane stimulacije kako bi svi skupa dočekali kraj pandemije. Hrvatska danas ima 114 tisuća zaposlenih manje nego što je imala uoči velike krize 2008. godine te je tek ove godine možda mogla nadoknaditi taj zaostatak da nije bilo korone.
Jesen će svakako biti teška za ljude bez posla i obitelji sa smanjenim prihodima te oko tristo tisuća blokiranih građana jer slijedi odmrzavanje moratorija na ovrhe. More nepovoljnih događaja donekle razbija očekivani osjetniji priljev sredstava iz zajedničke europske blagajne.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/Večernji list
