Ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić izvijestila je u ponedjeljak da je Ministarstvo osiguralo iznos do 800.000 kuna za nabavku osam vozila koje traži Centar za posebno skrbništvo kako bi skrbnici mogli obavljati svoj posao i zastupati štićenike u sudskim i javnobilježničkim ročištima.
Zbog tih vozila nedavno je zaiskrilo između Ministarstva i ravnateljice Centra Karoline Šestak, koja je javno prozvala Ministarstvo jer se nije mogla odazvati pozivu na ovrhu troje malodobne djece u Zaboku budući da joj nije osiguran automobil.
“Problem s vozilima zatekli smo u veljači, odmah smo ga krenuli rješavati, te do 15. srpnja osigurali sredstva za nabavku automobila, a Šestak diže medijsku buku sredinom kolovoza, u trenutku kada već zna da se Centru odobrava nabava osam vozila. Svaki daljnji komentar je suvišan”, rekla je Juretić Hini.
Što se tiče prijetnji ravnateljice Centra da će se obratiti Europskom sudu za ljudska prava, Juretić odgovara da se Europski sud za ljudska prava ne bavi voznim parkom niti drugim uvjetima za rad ustanova u zemljama članicama EU.
Propust bivše Vlade
Juretić smatra da se radi o propustu bivše Vlade koja Centru nije osigurala sredstva za rad niti je procijenila stvarne troškove rada ustanove.
Centar je osnovan Obiteljskim zakonom, koji je stupio na snagu 1. rujna 2014., a njegovo osnivanje bilo je ukalkulirano u plan aktivnosti bivše Vlade još u 2013., kada je trebalo napraviti financijske kalkulacije o potrebama Centra, uključujući i automobile, te ih uvrstiti u proračun za 2014.
Kako je ustanova službeno registrirana još u srpnju 2014., kada je za ravnateljicu imenovana Šestak, postavlja se pitanje zašto ravnateljica još tada nije osigurala nesmetan rad Centra, s obzirom da je trebala imati osigurana sredstva u proračunu za 2014., pita Juretić.
Obiteljski zakon u međuvremenu je bio suspendiran odlukom Ustavnog suda, no to nije imalo nikakav utjecaj na rad Centra niti na ravnateljski status Karoline Šestak.
Od trenutka suspenzije Obiteljskog zakona u siječnju 2015. do studenoga 2015., kada je stupio na snagu novi Obiteljski zakon, ravnateljica je uredno primala svoju plaću, kao i ostali zaposlenici Centra, a Ministarstvo je podmirivalo i sve druge financijske obveze iako je suspenzij zakona u tom razdoblju značila i suspenziju njegovih odredbi o Centru za posebno skrbništvo, napomenula je Juretić.
Što se tiče eventualnog ukidanja toga Centra, Juretić ističe da je institut posebnog skrbništva postojao prije suspendiranog Obiteljskog zakona, kao i sadašnjeg Obiteljskog zakona, a postojat će i ubuduće.
Promašeni koncept Centra
Način na koji će taj institut biti uređen predložit će novoimenovana Radna skupina za izradu Obiteljskog zakona, pri čemu će se voditi računa o najvišim standardima jer svima nam je na prvom mjestu istinska zaštita interesa i prava djece i drugih koji ne mogu skrbiti o svojim pravima, poručuje Juretić.
“Problemi Centra za posebno skrbništvo nisu automobili, nego potpuno promašeni koncept još od njegova osnivanja”, kaže ona. Osnovni problem je veliki broj djece i korisnika koji trebaju imati posebnog skrbnika, a tamo je zaposleno samo 15 posebnih skrbnika.
“Potrebe 19.000 osoba lišenih poslovne sposobnosti koji trebaju intervenciju, podudaranje termina ročišta, uz međusobnu udaljenost 67 općinskih sudova i njihovih stalnih službi, Centar ne može pokriti niti da ima vozni park Tomić & Co., a sama organizacija Centra pokazuje koliko su nekvalitetna rješenja iz postojećeg Obiteljskog zakona”, smatra Juretić.
Može li se to riješiti na kvalitetniji i jeftiniji način? Jedna od mogućnosti je da se na području svakog općinskog suda ili stalne službe napravi lista licenciranih posebnih skrbnika, uz obvezu njihove primjerene edukacije iz područja psihologije, mentalnog zdravlja i komunikacije, koje bi sud ili centar za socijalnu skrb mogli angažirati u pojedinom slučaju. Time bi se, misli Juretić, osigurali veća kvaliteta i dostupnost usluge, te značajno smanjili troškovi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
