Situaciju u Hrvatskoj, izgleda, sve više prepoznaje mladost koja je masovno napušta. Takvu žalosnu situaciju i egzodus mladog, perspektivnog stanovništa je primijetio i utjecajni Deutsche Welle.
Hrvatska unatoč svojim otocima, plažama, starinskim gradovima i ostalim turističkim ponudama, ima stopu nezaposlenosti od zabrinjavajućih 43% među mladima od 15 do 24 godine, piše DW.
To je za posljedicu imalo da mladi Hrvati, u potrazi za boljom budućnošću, bježe glavom bez obzira u prosperitetnije zemlje.
Hrvatski ulazak u Europsku uniju 2013. godine je omogućio bijeg mladim ljudima u njihovu najčešće omiljenu destinaciju u potrazi za poslom – Njemačku. Odmah za njom, slijedi Velika Britanija.
Cijeli Balkan ima isti problem
Međutim, Hrvati nisu jedini koji napuštaju svoje matične zemlje u potrazi za kruhom.
Aleksa Konstantinov je bio jedan od najbistrijih studenata matematike u Srbiji ove godine, ali, kao mnogi mladi ljudi s Balkana, odmah je otputovao za Sjedinjene Američke Države nakon završetka škole.
Bosanskoj neurologinji Sanini Babić Ribić su se ili smijali ili je uvjeravali kako će joj trebati politička pozadina, ako bude htjela posao nakon što diplomira. Preselila se u Njemačku prije tri godine i sad zarađuje četverostruku bosansku plaću.
Ovo su samo dva primjera između desetaka tisuća koji su napustili zemlje Balkana, suočavajući se sa nezaposlenošću , koruipcijom i niskim plaćama, i potražili bolje šanse za uspjeh u Europi i Americi.
Visoko obrazovani mladi najčešće bježe
Izvješće kompetitivnosti Svjetskog foruma ekonomije iz 2016./17., je rangiralo Srbiju na 137. od 138. zemalja s kapacitetom za zadržavanje talenta. BiH je na toj listi 134., dok se Hrvatska nalazi na 132. mjestu, prenosi DW.
“Sveučilišta u Americi i Velikoj Britaniji nude mnogo više mogućnosti”, izjavio je 19-godišnji Konstantinov za AFP e-mailom iz Instituta za tehnologiju Massachusetts (MIT) gdje sad studira.
Prošle godine je rekordnih 58000 ljudi napustilo Srbiju; dvostruko više od godišnjeg prosjeka od 26000 između 2004. i 2013., kako navodi Vladimir Grečić, stručnjak za imigraciju i profesor na beogradskom Sveučilištu.
U Makedoniji, oko 85% studenata na zadnjim godinama studija su otkrili kako svoju budućnost vide izvan zemlje, navodi vladino izvješće.
Mito kao rješenje
Kosovo je jedna od zemalja koju nezaposlenost najčešće pogađa. Pola stanovništva je mlađe od 28, a stopa nezaposlenosti je na vrlo visokih 60%.
Diljem regije, kako se pokazalo, oni koji najčešće odlaze su ljudi zdravstvene struke. Babić Ribić, 37-godišnja neurologinja koja sad radi u sjeveroistočnom njemačkom gradu Paderbornu, kaže kako je jedan od njenih bosanskih kolega platio pet tisuća eura mita kako bi dobio posao u bolnici na Univerzitetsko kliničkom centru Sarajevo. “Ja to nisam mogla priuštiti, ni financijski, ni moralno”, kaže Babić Ribić za AFP.
Njemačka traži liječnike
U sjevernom bosanskom području, oko Tuzle, prenosi DW, Alphabet InfoCentar organizira sastanke između stranih poslodavaca i mještana koji traže posao. Mersudin Mahmutbegović, voditelj centra, kaže kako je Njemačka potpisala sporazum s nekoliko balkanskih zemalja, uključujući BiH, odobravajući zapošljavanje do 250000 ljudi iz regije u svom zdravstvenom sektoru do 2020.
U nestašici s liječnicima i medicinskim tehničarima, Njem
Opasan krug
Izgleda kako su ljudi s Balkana zapeli u opasnom krugu, navodi DW.
Dok se mlade, obrazovane profesionalce tjera da odu zbog loših ekonomskih uvjeta, njihov odlazak automatski proporcionalno šteti ekonomijama zemalja iz kojih odlaze. Procjenjuje se kako je Srbija izgubila 12 milijardi eura od 1990-ih, kad se raspala Jugoslavija, i to zbog odlaska obrazovanih mladih ljudi, posebno znanstvenika i inženjera.
Student na MIT-u, Konstantinov je rekao kako bi mladi ljudi ostali na Balkanu jedino ako se poprave mogućnosti i standard života, javlja DW.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
