Kako je nastalo Hrvatsko novinarsko društvo i hoće li opstati nakon presude zbog koje moraju platiti 2,5 milijuna kuna?

Zagreb, 07.08.2019. - Konferencija za medije "Pokušaj otimanja imovine HND-u" na kojoj je vodstvo HND-a javnost upoznala s pokušajem otimanja imovine Hrvatskom novinarskom društvu na temelju krivotvorenih dokumenata. Na konferenciji su govorili predsjednik HND-a Hrvoje Zovko (2L), potpredsjednik HND-a Branko Mijiæ (L), odbjetnik HND-a Luka Kipa (D) i èlanica Izvršnog odbora HND-a Slavica Lukiæ (2D). foto HINA /Zvonimir KUHTIÆ/ zk

Hrvatsko novinarsko društvo (ili kraće HND) neovisna je udruga profesionalnih novinara sa sjedištem u Zagrebu. Članovi društva su novinari zaposleni u medijima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

HND je izgubio sudski spor i presudu na temelju, kako su u srijedu ustvrdili, “krivotvorenih dokumenata”. Temeljem prošlogodišnje presude HND stečajnoj masi iza tvrtke investitora koji je 1990. potpisao ugovor za korištenje prostora u Novinarskom domu treba isplatiti 2,5 milijuna kuna pod prijetnjom ovrhe i preuzimanjem prostora.

Spor je započeo još u srpnju 1990. kada je bio potpisan ugovor o zakupu prostora u Novinarskom domu s trojicom povratnika iz Njemačke predvođenih Antom Medićem i Antom Tabakom i njihovom tvrtkom U.T.T. Europa 92 koji su prezentirali plan preuređenja u atraktivni ugostiteljski objekt.

No, nakon što nisu završili radove ni plaćali zakupninu, HND je poduzetnicima 1993. otkazao ugovor i sudskim putem ih deložirao, a oni su pokrenuli spor potražujući naknadu štete na ime, kako u HND-u ističu, njihovih tobožnjih investicija. Nakon punih 25 godina spora, HND je lani u lipnju pravomoćno izgubio parnicu , a sud je poduzetnicima, čija je tvrtka 2005. završila u stečaju, priznao investiciju na temelju priloženih računa za ulaganja za koje u HND-u tvrde da su krivotvoreni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Tko je Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a zbog čijeg otkaza Peđa Grbin proziva HRT?

> GONG i HND bi cenzurirali Narod.hr!

> Predsjednik HND-a Zovko na sudu: HRT nije predložio postupak mirenja

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Tihomir Dujmović: HND šuti o pet stotina zabranjenih novinara u prvih 25 godina komunizma i Jugoslavije

> HND izgubio 25 godina dug sudski spor i mora platiti 320.000 eura: Tko je kriv za neriješene probleme?

> Pupovčeva supruga potpredsjednica HND-a, HND brani Pupovca i Novosti

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Tužba dr. Markić protiv RTL-ove Danke Derifaj zbog klevete: Ročište odgođeno zbog bolesti odvjetnice Sloković

Povijest HND-a

Kako u svojoj opsežnoj knjizi „Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću“ piše Božo Novak, do Prvog svjetskog rata novoosnovano novinarsko društvo brinulo se o slobodi izražavanja i novinarstva, često se sukobljavajući s vlastima. Skrbilo se o materijalnom položaju novinara, ratovalo s poslodavcima i pritiskalo vlast da donosi pravedne socijalne zakone, navodi Novak.

Za jugokomunističkog režima

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U doba SFRJ novinari su (počev od sedamdesetih godina 20. stoljeća) bili kategorizirani kao “društveno-politički radnici”. Režim je tada nadzirao elektroničke i tiskovne medije. Zbog toga je patila novinarska struka, jer su se u novinarskim krugovima našli i partijski podobnici koji su, ako im je odgovaralo, lako mogli diskvalificirati i istisnuti kvalitetne novinare. Novinari su imali neusporedivo veće izglede biti na vodećim uredničkim i komentatorskim pozicijama ako su bili članovi Saveza komunista s partijskim dužnostima. U nekim je medijima i vremenima to bio i jedan od uvjeta njihovog napredovanja.

Demokratičnost je u socijalističkoj Jugoslaviji varirala tijekom vremena, pa prema tome i sloboda i cenzura i samocenzura kod novinara. U takvim okolnostima djelovalo je i Hrvatsko novinarsko društvo koje se je tada zvalo Društvo novinara Hrvatske.

U godinama Titove Jugoslavije kad je izgledalo da će se hrvatsko društvo liberalizirati i da će to biti nova stvarnost, krute partijske konzervativne struje osjetile su se ugroženima. Uslijedila je “sječa Hrvatske u Karađorđevu”, gušenje hrvatskog proljeća i dvodesetljetna hrvatska šutnja. Skupina hrvatskih novinara koji su nastradali u partijskim čistkama nakon Hrvatskog proljeća doživotno su brisani iz članstva (Krešimir Džeba, Ante Glibota, Neda Krmpotić, Srećko Freundlich, Božidar Novak, Ivo Bojanić, Ivo Horvat i Vlado Gotovac).

Predsjednici HND-a

Nakon prvih demokratskih izbora 1990. Skupština Društva promijenila je Statut i vratila izvorno ime, a Deklaracijom 1992. proglasila ništavnima odluke Suda časti za novinare koji su iz političkih razloga isključeni iz novinarske organizacije.

Obnovom rada HND-a kao samostalne profesionalne udruge i povratom zgrade Novinarskoga doma položeni su temelji za javno sudjelovanje.

Predsjednici Hrvatskog novinarskog društva od tada do danas su: Ante Gavranović (1991.-1995.), Jagoda Vukušić (1995.-1999.), Dragutin Lučić (1999.-2007.), Zdenko Duka (2007.-2015.), Saša Leković (2015.-2018.) i Hrvoje Zovko (2018. – ..)

Izvršni odbor HND-a

Izvršni odbor čine Danka Derifaj, potpredsjednica, Branko Mijić, potpredsjednik, Slavica Lukić, Sanja Despot, Elizabeta Gojan, Luka Mitrović, Veronika Rešković, Goran Gazdek, Suzana Lepan Štefančić, Ivan Hlupić.

Vodstvo HND-a obilježeno aferama

Trenutačni predsjednik HND-a, Hrvoje Zovko rođen je 1970. godine, a prvi poslovi kao novinaru su mu bili zagrebačko dopisništvo za Glas Slavonije (1995.) i Novosti (1997.). Hrvoje Zovko je najpoznatiji kao novinar HRT-a gdje je ključne godine proveo kao dopisnik iz Afganistana 2004. i 2012. godine te kao dopisnik iz Srbije od 2008. do 2010. godine. Vrhunac karijere doživio je kada je imenovan voditeljem unutarnje politike na HRT-u od 2015. do 2016. godine te predsjednikom Zbora istraživačkih novinara Hrvatske. Zovko je autor dokumentarnih filmova s tematikom Domovinskoga rata (Grotlo pakla, Posljednji dani Vukovara, Vukovar – priča bez kraja, Neobjavljeni rat, Generali).

Zovko autor spornog priloga HRT-a, po kojem je Tuđman odbio obranu Vukovara

Povodom objave priloga autora Hrvoja Zovka 2011. godine po kojem je Franjo Tuđman odbio 1991. apele zapovjednika obrane Vukovara Mile Dedakovića Jastreba da omogući evakuaciju civilnih stanovnika, uključujući i veliki broj djece, javnosti se obratila otvorenim pismom savjetnika predsjednik dr. Tuđmana Vesna Škare-Ožbolt u kojem je između ostalog navela.

“Poznato mi je da HTV ima kojekakvih snimki razgovora koji su već bile objavljivane, ali nikada na ovakav način. Nemam ništa protiv da se i takve snimke objavljuju, ali one onda od strane novinara moraju biti profesionalno obrađene, a posebno snimke iz HTV arhive koje nemaju autora i čiji se izvor ne zna, a što je slučaj i s ovim, nedavno objavljenim snimkama razgovora.

Kao i svim drugim poznavateljima tadašnjih prilika nameće mi se ovo pitanje: jesu li urednik i novinar HTV-a bili upoznati s vrlo intenzivnim djelovanjem KOS-a na području RH za vrijeme Domovinskog rata? S obzirom na to da se radi o profesionalcima, pretpostavka je da jesu, pa tim više začuđuje da za prikazane sporne snimke bezrezervno tvrde da su ‘skrivena istina’.

Napokon, zbog čega je kod objavljenih priloga tekst ‘sjeckan’ i ‘premontiran’ na način da se mijenja originalan smisao? Razumije se da, zbog kratkoće vremena, nije moguće emitirati integralne transkripte, no, tih nekoliko rečenica je onda trebalo navesti redom kako idu u transkriptu i čitave, a ne ih rezati.

Također Vam ukazujem i na neke činjenice vezane za objavljeni razgovor Tuđman – Dedaković u dijelu gdje se spominje evakuacija civila i 2.000 djece:

a) izvor ovog dijela audiozapisa je nepoznat, novinar Hrvoje Zovko nije otkrio izvor (a na što, prema zakonu, ima pravo i profesionalnu obavezu), a niti je iz priloga jasno kada se točno vodio navodni telefonski razgovor;
b) iz Hrvatskog državnog arhiva potvrđeno nam je da ne postoji transkript ovog razgovora, dakle, nije moguće provjeriti njegovu autentičnost odnosno utvrditi je li i on ili nije iz radionice KOS-a i je li možda ta vrpca i kupljena na terenu”, navela je u tada u otvorenom pismu Vesna Škare-Ožbolt.

U obranu priloga Hrvoja Zovka, tada su otvoreno stali Vesna Teršelič iz Documente i Zoran Pusić iz GOLJP-a tvrdeći kako je snimka potpuno autentična ne navodeći dokaze, autore niti sadržaj cjelovitog transkripta.

Zovko je dobio tužbu protiv Glasa Slavonije zbog ‘neobjavljenog dokumentarnog filma o Gotovini na dan presude’

Naime, 2015. godine sud je presudio u korist Hrvoja Zovka protiv Glasa Slavonije jer je informacije koje je objavio dobio u formi trača te nije provjerio jesu li istinite. Ivica Šola je u svojstvu svjedoka na sudu kazao kako je informacije dobio redom od novinara: Hloverke Novak SrzićOzane Bašić i Tončija Kunjašića.

Ivica Šola je u svom tekstu napisao da je HRT, uoči izricanja presude Anti Gotovini i Mladenu Markaču, imao već pripremljen “film Hrvoja Zovka o Gotovini kao zločincu, o ‘Oluji’ kao zločinu, pa je u studiju najednom nastala tuga i nevjerica nakon pravorijeka suca Merona”.

Da je HRT doista imao najavljeno ekskluzivno prikazivanje dokumentarnog filma Hrvoja Zovka o generalu Anti Gotovini na dan presude (koji ipak nije prikazan), vidljivo je i dan danas na stranicama HRT-a.

Tko je Slavica Lukić?

U imovinskoj kartici Milorada Pupovca navodi se da ima životnu partnericu koja radi za Europa press holding d.o.o. Kako je navedeno u biografiji Milorada Pupovca na vecernji.hr s novinarkom Slavicom Lukić živi u kući u zagrebačkoj četvrti Gračani.

Slavica Lukić rođena je 18. X 1963. u Gračacu, novinarka je Jutarnjeg lista i potpredsjednica Hrvatskog novinarskog društva. Diplomirala je na Fakultetu za defektologiju (današnji naziv: Edukacijsko rehabilitacijski fakultet) na Odsijeku za socijalnu pedagogiju, Sveučilišta u Zagrebu i stekla zvanje dipl. socijalni pedagog. U lipnju 1990. stekla je status apsolventa na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Od siječnja 1991. do rujna 1992. radila je kao novinarka u informativnom programu HRT-a, a zatim od 1992. do 1997. u dopisništvu lista “Slobodna Dalmacija”. Od veljače 1997. do veljače 1998. Radila je kao novinarka u listu “Tjednik”, tjednom političkom magazinu financiranom iz fondacije Otvoreno društvo Georgea Sorosa. Od 1998. do 2010. novinarka u političkom tjedniku “Globus”. Od 2010. do danas novinarka u dnevnim novinama “Jutarnji list”. Novinarske nagrade: godišnje nagrade Hrvatskog novinarskog društva za najbolji novinski intervju objavljen u 2002. te za istraživačko novinarstvo za seriju članaka o političkim pritiscima na pravosuđe u 2008.

Tijekom inicijative prikupljanja potpisa za referendum o braku kao zajednici žene i muškarca, Slavica Lukić objavila je 8. lipnja 2013. difamirajući članak o tzv. vođama neokonzervativne revolucije u Hrvatskoj. Članak je bio prepun neistina o privatnom životu osoba koje joj se ne sviđaju, a tekst je pritom pun potpuno proizvoljnih konstrukcija,te u tijeku njegova pisanja nije niti kontaktirala one o kojima je pisala.

Zanimljivo je kako nije bilo reakcije HND-a, koji je tada bio pod vodstvom Zdenka Duke, na iznošenje tvrdnji, bile one istinite ili ne, kada je Slavica Lukić pisala o privatnim životima Vice Batarela, Vuka Brigljevića, Dubravke Hrabar, Stjepana Bartulice, Željke Markić, Ladislava Iličića.

Najbolje je o svemu tome, u svom prosvjednom pismu, progovorila profesorica Dubravka Hrabar. Pročitajte više OVDJE, a pismo u cijelosti možete pronaći OVDJE.

Zanimljivo je da je 2016. godine objavila tekst o tadašnjem ministru kulture Zlatku Hasanbegoviću pod naslovom “OVO JE SEDAM POTEZA KOJI SU OBILJEŽILI MANDAT ZLATKA HASANBEGOVIĆA Najkontroverzniji ministar Vlade je na odlasku…”. Tada smo pisali o tome predstavlja li njezin napadački tekst na ministra Hasanbegovića sukob interesa, odnosno je li moguće da je objavljen kako bi gospođa Lukić pomogla političkim interesima i pregovaračkoj poziciji svog nevjenčanog supruga – Milorada Pupovca u pregovorima s HDZ-om?

Danka Derifaj napravila prilog kojem je iznijela niz neistinitih činjeničnih tvrdnji o dr. Željki Markić

Danka Derifaj napravila je prilog koji je emitiran u emisiji RTL Direkt u kojem je Derifaj iznijela niz neistinitih činjeničnih tvrdnji o dr. Željki Markić, iako je znala da su iste neistinite i da ih je dr. Markić opovrgla.

Laž o tome da tvrtka Željke Markić prodaje ili se bavi kliničkim ispitivanjima kontraceptivnih i abortivnih sredstava – ta tako zarađuje puno novaca – plasirana je kao dio medijske kampanje protiv Hoda za život – 23.5.2016. Dva dana prije je održan prvi Hod za život u Hrvatskoj, u Zagrebu, i na njega se odazvao jako velik broj ljudi.

Elizabetu Gojan javnost pamti po neprimjerenim komentarima tijekom inauguracije predsjednice

Elizabeta Gojan istaknula se prateći inauguraciju predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović tijekom koje je neprimjerenim izjavama i komentarima izazvala burne reakcije javnosti.

Zamjerala joj se neprofesionalnost i prilična razina neukusa u pojedinim rečenicama. Prateći inauguraciju predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović govorila je o alfa ženki koja puca iz puške, vozi traktor i muze krave, a nastavila se sustavnim negativnim konotacijama na račun cijele kampanje i načina izbora koreografije i pojedinosti vezane uz prisegu.

Lani je Elizabeta Gojan reportažu povodom nadolazećih izbora u BiH započela na neuobičajen način. Zapjevala je poznatu narodnu pjesmu “Duni vjetre malo sa Neretve”, a nakon prezentiranja svojih pjevačkih sposobnosti pojasnila je kako su upravo ovu pjesmu pjevali ranjenici i partizanski borci na Neretvi u Jablanici kad su bili okruženi snagama njemačkog okupatora.

Dodala je isto tako kako se prilog snima na mjestu na kojem je napravljen spomenik s Titovim riječima kako se ranjenike ne smije ostaviti i na mjestu gdje se nalazio srušeni most na Neretvi.

Raskol u HND-u

Nakon nezadovoljstva dijela članova radom HND-a 2015. osnovano je novo društvo “Hrvatski novinari i publicisti”.

Povod za pokretanje pravne registracije HNiP-a bili su izbori ogranka Hrvatskog novinarskog društva na Hrvatskoj TV, na kojima je prema mišljenju sadašnjih članova HNiPa Joze Barišića, Katje Kušec, Siniše Kovačića, Mire Brankovića, Maria Raguža i drugih, došlo do grubih kršenja statuta i brojnih nepravilnosti u izbornoj proceduri.

Predsjednica HNiP-a je Katja Kušec.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.