Ova priča je iz osobnog iskustva: Čitavo ljeto terasa na kojoj supruga i ja ljeti obično doručkujemo, večeramo, ili jednostavno ljenčarimo i čitamo u ležaljci je izvan funkcije. Neupotrebljiva. Navečer je dovoljno upaliti svjetlo, i ubrzo doleti stršljen, obično dva ili tri. Otvorena vrata terase još od proljeća znače da će, ako je u sobi svjetlo, u nju uletjeti stršljen. To je postalo redovita pojava: Vrata terase su zato cijelo ljeto čvrsto zatvorena, jer u kući imamo dvoje male, predškolske djece.
26. lipnja 1958. umro Andrija Štampar – utemeljitelj javnog zdravstva
Očito, u neposrednoj blizini stana se nalazi veliko gnijezdo stršljenova. Za potvrdu, razgovarao sam sa susjedom. Ona ih je, kaže, u zadnja dva tjedna eliminirala četrdesetak. Isto ima malu djecu.
Prvo smo preko interneta, na stranicama grada, pokušali saznati koja je služba nadležna za dezinsekciju u takvim slučajevima, a tamo kažu da je pojavu osa i stršljenova na javnim površinama Grada Zagreba moguće prijaviti Gradskom uredu za poljoprivredu i šumarstvo koji će osigurati njihovo uklanjanje, uz navedene brojeve. No ako nisu na javnoj površini, onda je malo drukčije.
Dolazi ljeto a s njim i tigrasti komarci: Koliko su zaista opasni?
“Za uklanjanje osa i stršljenova u privatnim objektima i površinama možete se obratiti Zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, Službi za epidemiologiju, broj telefona 01/469-6210 radnim danom od 8,00 do 16,00 sati ili direktno ovlaštenim DDD tvrtkama”, navodi se, uz poveznicu za popis tvrtki na stranicama Hrvatske udruge za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju,www.huddd.hr.
U konačnici, uvijek sve obavlja privatna tvrtka, pa sam nazvao onu koja je navedena kao nadležna za našu četvrt. I valja priznati da je sugovornik s druge strane bio vrlo ljubazan, no odmah me je zapitao je li gnijezdo stršljenova na mojoj terasi, i znam li gdje je gnijezdo uopće.
A kako je odgovor na oba pitanja bio “ne”, objasnio mi je i u čemu je problem: Oni ne mogu, razumljivo zapravo, ulaziti u susjedov vrt, ako je gnijezdo na stablu u njegovom vrtu, pa niti u prostorije privatne tvrtke koja se nalazi preko puta i u čijem se perivoju, pretpostavljam, ili ispod krova prizemnice preko puta našeg stana, nalazi gnijezdo. Moguće je i da su na terasi nekog od onih susjeda koji ne koriste stan.
A kad bi i mogli, ne bi pomoglo – rekli su da moram znati točno gdje je gnijezdo, locirati ga, tek onda oni izlaze na teren.
U nadi da ipak postoji neko rješenje zvali smo broj 112 kako nam je preporučeno – jer, razumijem da oni koji istrebljuju stršljenove ne mogu dva dana provesti tražeći po kvartu gdje lete stršljenovi, razumijem i da ne mogu upadati na tuđe imanje ako se ne radi o sanitarnoj ugrozi velikih razmjera, ali postoji i opasnost da mi leteća napast ubode jednomjesečnu bebu.
Marijana Petir zalaže se za poticanje pčelarstva
Javio se ljubazan gospodin koji nam je objasnio da su to nekad radili pčelari, ali sad više ne smiju zbog nekog zakona. “Morate zvati neku od privatnih firmi koja to radi”, rekli su. Ali, kao što je rečeno, oni dolaze samo ako sami locirate gnijezdo.
Zvali smo i Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo. I tamo su bili vrlo ljubazni, ali su rekli isto što i privatnici – ‘Morate sami naći točno gdje je gnjezdo.’
Svodi se na slijedeće – ako u blizni kuće ili stana imate gnijezdo stršljenova, a ne znate točno odakle dolaze, ne možete – ništa. Ako i znate gdje su, a susjed kod kojeg su nije dopstupan ili ne želi biti kooperativan – opet ne možete ništa.
No i to je dobro spram propisa u EU: U Njemačkoj ćete za ubojstvo stršljena platiti između 5.000 i 65.000 eura globe, kao da ste ubili pandu! Tamo su oni zaštićena vrsta, iako ubijaju korisne i u Njemačkoj također deficitarne pčele. Maksimalni i minimalni iznos kazne varijaju od pokrajine do pokrajine. A tamo, čak i ako imate gnijezdo stršljenova na svom tavanu, ne smijete ga uništiti – to povlači spomenutu globu, ne smijete čak ni preseliti gnijezdo bez da dobijete posebno odobrenje…
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.