Za manje od mjesec dana, 22. prosinca, građane Republike Hrvatske očekuju sedmi izbori za predsjednika/icu Republike Hrvatske. Iako prema većini anketa prag od 5% prolaze trenutna predsjednica i kandidatkinja HDZ-a Grabar-Kitarović, bivši premijer i kandidat SDP-a Zoran Milanović, te nezavisni Mislav Kolakušić i Miroslav Škoro, neki mediji spominju čak 20-tak kandidata.
Nakon smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, koji je na tu dužnost izabran dvaput, 1992. i 1997. godine, i oba puta uvjerljivo pobjeđivao u prvom krugu, u Hrvatskoj su se do danas predsjednički izbori održali još četiri puta s ukupno 35 kandidata. Prisjetimo se tko je sve u zadnjih 20 godina pokušao postati predsjednik Hrvatske.
Treći izbori za predsjednika Hrvatske održani su 24. siječnja 2000. godine, te je tada po prvi put na predsjedničkim izborima bilo potrebno da se dva kandidata s najviše glasova natječu u drugom krugu zbog činjenice da niti jedan kandidat nije dobio većinu glasova u prvom krugu. U drugom krugu su se sučelili Stjepan Mesić i Dražen Budiša, te je s 56,01% odnosno 1.433.372 glasova drugi predsjednik Republike Hrvatske postao Stjepan Mesić. HDZ-ov kandidat bio je bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić koji je završio treći, dok je nezavisni kandidat Slaven Letica završio četvrti. Iza njega su bili Anto Đapić i Ante Ledić. Sedmoplasirani je bio Tomislav Merčep koji je u međuvremenu osuđen na sedam godina zatvora zbog ratnog zločina nad civilima 1991. godine. Iza njega su još bili Ante Prkačin i Zvonimir Šeparović.
Četvrti izbori za predsjednika države održani su 2. siječnja 2005. godine. Na tim izborima građani su mogli birati između čak 13 kandidati među kojima su bili tadašnji predsjednik i kandidat SDP-a Stjepan Mesić te HDZ-ova kandidatkinja Jadranka Kosor koji su prošli u drugi krug, dok su trećeplasirani Boris Mikšić sa 17,79%, Ljubo Ćesić Rojs, Slaven Letica i Ivić Pašalić s oko 2%. Doris Košta, Anto Kovačević, Đurđa Adlešić, Tomislav Petrak, Miroslav Rajh, te slavni trener Miroslav Ćiro Blažević s manje od 1% ispali su u prvom krugu. U drugom krugu Mesić je ovaj put sa 65,93%, odnosno 1.454,451 osvojenih glasova pobijedio Jadranku Kosor, koja je kasnije postala premijerka. Osim reizbora Stjepana Mesića za predsjednika, te izbore obilježile su kontroverze oko popisa birača u Hrvatskoj odnosno optužbe raznih nevladinih udruga o manipuliranju broja birača ili nepreciznoj evidenciji broja birača.
Peti izbori za predsjednika države održani su 27. prosinca 2009. godine. S obzirom na to da je Stjepan Mesić okončao svoj drugi mandat, po Ustavu nije mogao ići u reizbor, te je tada SDP-ov kandidat Ivo Josipović odnio pobjedu u drugom krugu, nadmašivši zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića sa 60, 26% odnosno 1.339.385 dobivenih glasova. Trećeplasirani je bio HDZ-ov Andrija Hebrang s oko 12%, dok je Nadan Vidošević, tadašnji predsjednik HGK kojemu još uvijek traje postupak suđenja zbog afere „Remorker“, u kojoj je optužen da je iz HGK kao predsjednik te institucije sa suradnicima izvlačio novac, završio na četvrtom mjestu s oko 11%. Ostale pozicije zauzeli su IDS-ov Damir Kajin, HNS-ova Vesna Pusić, te nezavisni, Josip Jurčević, Boris Mikšić, Dragan Primorac, Vesna Škare Ožbolt, Miroslav Tuđman.
Posljednji, šesti izbori održani su 28. prosinca 2014. godine. Na ovim izborima natjecao se najmanji broj kandidata, njih samo četvero. Tadašnji predsjednik i SDP-ov kandidat Ivo Josipović i HDZ-ova kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović suprotstavili su se i u drugom krugu, dok su Ivan Sinčić, najmlađi predsjednički kandidat u povijesti, i Milan Kujundžić, predstavnik Saveza za Hrvatsku, ispali u prvom krugu. U drugom krugu Ivu Josipovića porazila je Kolinda Grabar-Kitarović razlikom od 32.509 (1,48%) glasova, što je do sada najmanja razlika u drugom krugu izbora za predsjedničku dužnost. Grabar-Kitarović osvojila je 1.114.945 glasova, što je najmanji broj glasova koji je ikada osvojio neki hrvatski predsjednik.
