Kakva je razina slobode medija u Hrvatskoj? Zašto je zabrinut povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe? Povodom Svjetskog dana slobode medija u HRT-ovoj emisiji Otvoreno analizirali su predsjednik HND-a Saša Leković, predsjednica HNIP-a Katja Kušec, bivši voditelj Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamenatrnoj skupštini Vijeća Europe (SDP) Gvozden Flego, predsjednik saborskog Odbora za medije (HDZ) Andrija Mikulić, predsjednica Vijeća za elektroničke medije Mirjana Rakić i novinar-istraživač Gordan Malić.
Današnji prosvjed novinara ispred Ministarstva kulture samo je jedan od načina kojom je HND odlučilo upozoriti što ministar kulture radi na štetu medija, objasnio je Saša Leković. Ministar Hasanbegović te poteze HND-a proziva politikanstvom i tvrdi kako nema ugroze medija, a Leković kaže da je to politička izjava bez konkretnog sadržaja.
Incident prilikom govora predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović HND nije organizirao, a niti mogao spriječiti, jer nisu znali da će se dogoditi. Skupovi u HND-u imaju slobodan ulaz za sve, objasnio je.
U Hrvatskoj nema cenzure na način da politika vrši pritisak i nikad je nije bilo manje, uvjeren je Gordan Malić. Jedino mjerilo cenzure je mogu li novinari slobodno, otvoreno i bez pritisaka istraživati vlast. U 100 dana aktualne vlade ni jedan akter nije bio pošteđen od strane medija, kaže Malić. Naprosto ne postoji ni jedan tabu. Istaknuo je da je, kada govorimo o slobodi medija u Hrvatskoj, najvažnije pogledati odnos vlasti prema nakladnicima i između nakladnika i novinara pa ćete vidjeti kako u Hrvatskoj stvari zapravo stoje.
Koruptivni odnosi između vlasti i nakladnika su oni koji najviše ugrožavaju poziciju novinara u Hrvatskoj, smatra Malić. Najveća cenzura je ona koju provodi kapital. Kod nas ne samo da utječe na medije, već su bankari postali vlasnici medija, izdavači su urednici, urednici gotovo da pišu članke, a novinari su daktilografi koji donose sirovinu.
Nakon što je Mirjana Rakić 18.ožujka podnijela zahtjev za razrješenje s mjesta predsjednice Vijeća za elektroničke medije, kaže da nije dobila nikakav odgovor – čak ni administrativni da je zahtjev primljen. Osnovni problem je, kaže Rakić, taj osjećaj da komuniciranje nije potrebno.
Što se tiče razine slobode u hrvatskim medijima, istaknula je kako novinar koji je financijski nesiguran teško može biti slobodan. Trenutno ih imamo oko 800 na burzi, bez posla i bez ikakvih financija. Novinarima je naročito teško danas kad se i kroz natječaje režu sredstva bez objašnjenja, kazala je Rakić. Ne možete od danas do sutra prekidati i tvrditi to više ne može, ne treba ili da oni koji su dosad radili su to radili krivo. 3 posto od godišnje pretplate za HRT izdvaja se za Fond za poticanje pluralizma i raznolikost elektroničkih medija. Mnogima je to 70 posto sredstava s kojima oni preživljavaju jer rade na minimumu, u minimalnim uvjetima i s minimalnim brojem novinara.
Demokracija je proces, no loše je kad se on shvati kao džungla u kojoj svatko može raditi što hoće, kaže Rakić. Kad se može sve reći, nemate nikakvu odgovornost – i to je loše, zaključila je.
Svi vole dirati u HRT, tj. svi misle da se u njega razumiju, baš kao i u nogomet, rekla je Katja Kušec. HRT pokušava biti javni servis, zaposlenici nastoje maksimalno korektno odrađivati posao i donositi provovremene, istinite i objektivne informacije. Na osnovi njih gradi se javno mnijenje, a građani donose odluke na izborima. Kušec mnoge primjedbe pritom ima za sustav obrazovanja koja educira mlade novinare.
Program HRT-a, naročito informativni, napravio je iskorak u zadnjih nekoliko mjeseci, smatra Kušec. U zadnjih godinu dana imali smo prilike vidjeti puno obojenih priloga i pristupa pojedinim događanjima te nekorektnost u izvještavanju. Napravili smo zaokret, ne samo u vizualnom smislu, nego tako što smo program rasteretili od mase ideološki obojanih istupa. Ako je poslanstvo medija i uloga novinara da objektivno informira, mi smo na pravome koraku.
Andrija Mikulić kaže da je ukidanje povjerenstva koje je dodijelilo 9 milijuna kuna na 12 posto neprofitnih medija ušteda državnog proračuna. Hasanbegović nije napravio ništa što nije u skladu sa zakonom, rekao je Mikulić.
Najviše o slobodi medija govori današnji incident. Oni koji su se do jučer zalagali za ovlasti bivšeg predsjednika danas su ti koji ne poštuju instituciju Predsjednice RH. U usporedbi s drugim zemljama, Mikulić drži da je sloboda medija u Hrvatskoj jako dobra, a cenzure nema.
Nikada nije bilo demokratičnije ozračje za medije nego danas, uvjeren je Mikulić.
Od dolaska nove vlasti, sloboda medija se pogoršava, kaže Gvozdan Flego. Istaknuo je tri napada na slobodu medija. Karamarko je obećavao da će smijeniti Gorana Radmana i to se dogodilo. Pritom Sabor nije čekao da se izloži godišnji izvještaj HRT-a pa da argumentirano zatraže smjenu, već su ga smijenili zbog neadekvatnog vođenja računovodstva, tj. tehnikalije, kaže Flego. Drugo, argumentacija koju je koristio ministar Hasanbegović za raspuštanje Stručnog povjerenstva za neprofitne medije je potpuno neistinita. Nije točno da povjerenstvo nema što za raditi, ono je obavezno nadzirati trošenje svih sredstava koje je dosada dodijelilo. Treće, nakon trodnevne zabrane emitiranja za Z1, došlo je do vrlo neugodnih demonstracija u kojima je sudjelovao potpredsjednik Sabora, umjesto da je iskoristio ovlasti i proceduralne mogućnosti da pokrene ispitivanje odluke Vijeća za elektroničke medije. Pritom se potpredsjednik nije ni pokušao distancirati od ustaških pozdrava prilikom demonstracija. Na kraju, izvještaj o radu Vijeća za elektroničke medije je neadekvatan, da ne kažem falsificiran, zaključio je Flego.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
