Klasić bi biskupu Košiću određivao o čemu smije govoriti u propovijedi

Foto: Fah

U homiliji na blagdan Velike Gospe u Gorama sisački biskup Vlado Košić je, između ostaloga, rekao: “Sveti Papa Ivan Pavao II. u svojoj knjizi ‘Prijeći prag nade’ kaže kako su ljudi 20. stoljeća doživjeli toliko zla na zemlji da mogu reći i misliti kako ni nema nekog drugog pakla negoli je bio npr. Auschwitz. I doista, to je iskustvo zla pogodilo velik broj ljudi, a to im se dogodilo od drugih ljudi koji su očito bili pod vlašću zloga. Zar bi netko mogao imalo normalan toliko mučiti i ubijati druge ljude, kad ga ne bi zaveo đavao? Tako je sigurno da se odricanje od đavla treba shvatiti sasvim konkretno i kao odricanje od totalitarnih ideologija i njihovih vođa tj. idola, pa bi se tako pitanje: Odričeš li se sotone? – trebalo u našim hrvatskim okolnostima prevesti: Odričeš li se Maršala? Da, i Führera i Ducea i Generalissimusa ali – ponajviše –Maršala! Premda njega više nema i on ne vlada nama već više od 37 godina, na žalost još uvijek mnogim dušama vlada taj krivi bog, još uvijek mu se prinosi ne samo tamjan nego i žrtve, ne samo da se žrtvuje istina i zatire pravednost, nego se žrtvuju i ljudi”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

(FOTO) Biskup Košić: Odričeš li se sotone? – trebalo bi u našim hrvatskim okolnostima prevesti: Odričeš li se Maršala? 

Njegove riječi komentirao je povjesničar Hrvoje Klasić.

“Pokušavam se suzdržavati od komentiranja svake gluposti koja dođe bilo od političara ili, kao u ovom slučaju, od svećenika. Što se Košića tiče, on je i ovom svojom propovijedi na blagdan Gospe pokazao da mu je svećenički poziv sekundarna stvar i da je profulao zanimanje. Njega zanima samo politika. Ton i sadržaj njegovih propovijedi odskaču od temeljnih kršćanskih vrijednosti, a to su opraštanje, tolerancija i suživot. On propagira upravo sve suprotno od toga. Ono što mene još najviše zabrinjava u svemu tome jest to što većina hrvatskih katoličkih svećenika tako misli”, rekao je za 24sata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Klasićev stav ne čudi ako malo pogledamo o čemu je sve i na koji način govorio, pa možemo reći da je on povjesničar za kojeg Tito nije diktator, katolički svećenici podržavali su ustaštvo, a na Bleiburgu su ubijani “neprijatelji države”.

U nastavku doznajte više o njemu.

Rođen je u Sisku 1972. Jednopredmetni studij povijesti diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1997. Od 2003. zaposlen na istom fakultetu. Istražuje i predaje teme iz suvremene hrvatske i svjetske povijesti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Autor je knjige “Jugoslavija i svijet 1968.” koja je u nakladi Ljevak objavljena prošle godine. Također, suautor je dokumentarne serije “Hrvatsko proljeće” koja je snimljena u produkciji Hrvatske radiotelevizije.

Ne tako davno sudjelovao je na prosvjedu podrške imenu Trga maršala Tita.

(FOTO, VIDEO) Antifašisti = Titoisti = Komunisti: Što su poručili malobrojni okupljeni u znak podrške očuvanju imena trga zločinca Tita? 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Rade Končar, Nada Dimić, Josip Kraš, Ivo Lola Ribar … nisu samo imena tvornica, to su imena hrvatskih narodnih heroja, kojima se društvo odužilo 1945. nazivajući njihovim imenima tvornice, ulice … isto to društvo ’91. ih je odlučilo kazniti – od heroja postali su preko noći zločinci. Mnogi su odgovorni za to, a među njima je i njihov partijski sudrug Franjo Tuđman, on to nije smio dopustiti, niti Janko Bobetko, niti Martin Špegelj, ali pak nešto povezuje njih i Nadu Dimić i Radu Končara – svi su oni pripadali istom oslobodilačkom pokretu koji je organizirao i u pobjede vodio Josip Broz Tito”, rekao je tada.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.