Koji je doprinos Ivan Vrdoljak dao hrvatskom gospodarstvu?

foto HINA/ Admir BULJUBAŠIÆ/ abu

Ivan Vrdoljak, predsjednik HNS-a, današnji koalicijski partner Andreja Plenkovića i bivši ministar gospodarstva u Vladi Zorana Milanovića kazao je kako je pravo vrijeme za donošenja ozbiljnih mjera za gospodarstvo.

Vrdoljak, koji je na vlasti posljednjih osam godina, izuzev od siječnja do listopada 2016. godine, kada nije sudjelovao u Vladi Tihomira Oreškovića, sada se, u vrijeme krize, sjetio gospodarskih mjera i građana.

Što je Vrdoljak do sada napravio za gospodarstvo?

Vrdoljak je još 2000. godine započinje svoje političko djelovanje. Od 2008. do 2011. bio je zamjenik gradonačelnika grada Osijeka i bio je zadužen za društvene djelatnosti i gospodarstvo. 2011. postaje ministar graditeljstva i prostornog uređenja, a nakon toga, 2012. godine, preuzima ministarstvo gospodarstva.

Za vrijeme svog mandata riješio je sanaciju brodogradilišta što je bio preduvjet da bi Hrvatska pristupila Europskoj uniji. Osim toga, usvojena je Strategija pametne specijalizacije.

Pokrenuo je arbitražu s MOL-om i započeo eksploataciju nafte i plina na hrvatskom Jadranu i kopnu. Pokrenuo je restrukturiranje Đure Đakovića, Petrokemije, Borova, Badela 1862 i Brodarskog instituta.

Većina spomenutih tvrtki trenutno su na rubu opstanka.

Od 2016. godine obnaša dužnost predsjednika HNS-a.

HNS se hvalio kako je po dolasku na mjesto ministra gospodarstva Vrdoljak donio odluku o smanjenju proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana prema Nacionalnom akcijskom planu s 1.200 na 744 MW, a sve da bi smanjio trošak za građane u razdoblju od 2013. do 2020. s 21 milijarde kuna poticaja proizvođačima na nešto manje od 14 milijardi kuna.

Navode i kako je Vrdoljak bio prvi ministar u čijem je mandatu pojeftinila struja, 1. listopada 2013. i to za 10 posto.

U lipnju 2017. godine nakon višesatnih pregovara Ivan Vrdoljak je odlučio podnijeti ostavku na mjesto predsjednika HNS-a i na sve svoje političke funkcije. Razlog tome je taj što nije želio dopustiti da se HNS podijeli. Naime, ranije toga dana Andrej Plenković izrazio je želju da HDZ uđe u Vladu u koaliciji s HNS-om. Iako je podnio ostavku na mjesto predsjednika HNS-a, Vrdoljak će ostati u stranci.

“Podnosim ostavku, HNS ne ulazi u Vladu”, tvrdio je tada.

Samo nekoliko dana nakon stranka koja u 27 godina postojanja nije nikada blisko surađivala s HDZ-om ušla je u koaliciju s njom. Plenkovićevo koaliranje s liberalnom strankom kritizirali su i unutar HDZ-a.

Nakon što je HNS odlučio u lipnju 2017. godine poduprijeti nestabilnu većinu HDZ-a, mnogi su članovi dobrovoljno izašli iz stranke (među njima i četvero zastupnika u Saboru), te se na čelu sa zastupnicom u Hrvatskom saboru Ankom Mrak Taritaš utemeljili novu stranku Građansko-liberalni savez (GLAS).

Već u prosincu 2017. Vrdoljak je kao jedini kandidat ponovno izabran za novog-starog predsjednika HNS-a.

Vrdoljak je u svom govoru prije glasanja, o ulasku njegove stranke u Vladu i koaliciju s HDZ-om, kazao da je HNS napravio preokret i konačno izašao iz ideoloških rovova kako bi stavio zemlju i ljude na prvo mjesto. Poručio je da je HNS tu kako bi ostavio trag te da mu je drago što su prekinuli suradnju s ljudima kojima je stranački interes ispred nacionalnog. Prema njegovim riječima, iako su zbog koalicije s HDZ-om morali slušati uvrede i laži, rezultati koje su napravili u ovih šest mjeseci koliko su u Vladi, pokazuju da su to učinili u interesu Hrvatske koju su spasili, rekao je, od krize i propadanja.

Uz bivšeg ministra i aktualnog Plenkovićevog koalicijskog partnera vežu se brojne afere – od nepravilnosti u dodjeli bespovratnih sredstava u ministarstvu, prijetnji pa sve do ugradnje razdjelnika.

Afera razdjelnici

Za vrijeme ministra Vrdoljaka uvedeni su razdjelnici kako bi zamjenili kalorimetre koji su bili skuplji, međutim onima koji nisu ugradili razdjelnike počeli su od HEP-a stizati puno skuplji računi za grijanje. Pod zakonskom obvezom ugradnje istih, kazna je između deset i pedeset tisuća kuna.

Ivica Džeba, profesor sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta, podnio je zahtjev za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Zakona o tržištu toplinskom energijom koji propisuje obvezu ugradnje tih instrumenata te Pravilnika o načinu raspodjele i obračunu troškova za isporučenu toplinsku energiju.

Pitao je resorno Ministarstvo gospodarstva jesu li izradili studiju o razdjelnicima prije odluke o njihovoj obveznoj ugradnji. Odgovorili su mu da to nisu napravili jer direktiva to i ne zahtijeva.

HNS-ov bivši ministar Ivan Vrdoljak ne vidi korupciju u aferi s razdjelnicima. Na pitanje zašto nisu napravili studiju isplativosti, bivši ministar Ivan Vrdoljak rekao je kako su stručne službe procijenile da to nije potrebno. Građani su tako prevareni za milijarde kuna. Cijelo vrijeme isticano je da će ugradnjom razdjelnika građani uštedjeti, a što je zapravo bila obmana.

Njemačka je pak, navodi Džeba, izradila tu studiju, koja je pokazala da razdjelnici neće smanjiti potrošnju energije pa ih nije ni uvela.

Prijetnje hrvatskom članu NE Krško

Protiv Ivana Vrdoljaka podignuta je i zatim potvrđena optužnica zbog prijetnji hrvatskom članu nuklearne elektrane Krško.

Prema pisanju medija Vrdoljak je inzistirao da Perhanić podnese ostavku na mjesto člana uprave Nuklearne elektrane Krško.

Perharić je Vrdoljaka prijavio i optužio kako mu je poručio da se više ne smije pojavljivati na poslu, a ako to ipak učini, “prijavit će ga Ministarstvu unutarnjih poslova, Ministarstvu vanjskih poslova i USKOK-u”. Prema pisanju Telegrama, u optužnici stoji i navodni citat Vrdoljaka: “Zagorčat ću život tebi, tvojoj djeci i tvojoj obitelji”.

Vrdoljak je tvrdio da je protiv njega podignuta lažna kaznena prijava.

Manipulacije u dodjeli bespovratnih sredstava

Kada je 2016. godine Vrdoljaka zamijenio Tomislav Panenić na mjestu ministra gospodarstva, otkrio je manipulacije u dodjeli bespovratnih sredstava i, iako ne protiv Vrdoljaka osobno, protiv odgovornih osoba dignuo kaznenu prijavu.

Panenić je prvo, kaže, uočio da neki pozivi nisu objavljeni na web stranicama, pa je tražio savjetnike da vide koliko ih je.

„Prvo su uočili da se na svim tim pozivima pojavljuju imena jedno te istih općina i gradova. Ono što je bilo evidentno meni, koji politički djelujem, jest da se to sve odnosilo na gradove i općine kojima upravljaju načelnici i gradonačelnici HNS-a“, izjavio je bivši ministar gospodarstva Panenić.

Detaljnim iščitavanjem uočili su niz nepravilnosti. Model je bio sljedeći: objavio bi se javni poziv, tko bi prvi doznao i među prvima se prijavio on bi i dobio novac. Vrijeme predaje dokumentacije igralo je značajnu ulogu. Povjerenstvo koje je ocjenjivalo one koji su prošli nije imalo jasne kriterije. Vrdoljak se i tada branio politikom jer je ta afera izbila za vrijeme predizborne kampanje nakon sloma Tomislava Karamarka, prenosi dnevnik.hr.

Zaustavio projekt Visia Croatica za preuzimanje Imunološkog zavoda

“Ne vidim smisao privatizacije strateški važne državne institucije bez snažnih garancija privatnog partnera da će izvršiti potrebna ulaganja, ali i ispoštovati sve ostale obveze prema državi. Problem je što takav partner neće doći dok je situacija u Imunološkom pravno neriješena. Kao državna institucija Imunološki je pravnom inercijom čuvao i koristio bakterijske sojeve koji su vlasništvo RH, prikupljao i prerađivao krvnu plazmu, te je prodavao zdravstvenom sustavu. Očekujem od Ministarstva zdravlja da riješi pravni status sojeva te pravni odnos Zavoda za transfuzijsku medicinu i HZZO-a. Dosad se to sve odvijalo u okvirima tradicionalnih konvencija, no ako će to biti privatna tvrtka, ti se svi odnosi moraju vrlo precizno pravno definirati. Državi je to važno jer je Imunološki važan dio njezinog zdravstvenog sustava, dok je privatnom investitoru bez toga svako ulaganje u Imunološki neodrživ poslovni rizik. No, dok je god to neriješeno, nećemo dobiti ozbiljne ponude”, poručio je Vrdoljak nakon što je SDP-ova vlada odbila ponudu društva Visia Croatica za preuzimanje Imunološkog zavoda.

Sudjelovao u štetnoj SDP-ovoj privatizaciji

Linić, Pusić, Vrdoljak, Pejnović – Svi oni odgovorni su jer su dali suglasnost za to da se državni proračun ošteti za oko 3,5 milijarde kuna. Riječ je o protuzakonitoj i štetnoj privatizacije Croatia osiguranja.

Na čelu Ureda za zakonodavstvo RH je Zdenka Pongračić, na čelu Ministarstva gospodarstva je bio ministar Ivan Vrdoljak, na čelu, Ministarstva vanjskih i europskih poslova ministrica je bila Vesna Pusić, na čelu Agencije za upravljanje državnom imovinom i Državni ured za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović. Bivši ministar financija Slavko Linić i predsjednik Uprave Adris grupe Ante Vlahović potpisali su 6. ožujka 2014. u Ministarstvu financija ugovore kojim rovinjski Adris kupuje Croatia osiguranje – znači, i Linić snosi dio odgovornosti.

Vrdoljak se tijekom političke karijere više puta našao u sukobu interesa

U svibnju 2016. godine njegova supruga Ivana prodala je tvrtku Visan Goran Tudoroviću, zadarskom poduzetniku, a u to vrijeme Tudorović je imao projekt Nova kamping koji je bio proglašen projektom od državnog interesa. Naime, tvrtka Visan tada je bila u dugovima, a Tudorović je za spomenuti projket dobio novac jer je bio na popisu strateških investicija.

Vrdoljaka se veže i za nezakonito poslovanje u HEP-u. Budući da je vlasnik jedne šestine dionica tvrtke ATO inženjering došlo je do sukoba jer je sve poslove ta tvrtka radila samo za HEP. Procjenjuje se da je tada oštetio državu za 150 milijuna kuna. Jedna od vlasnica dionica je i Vrdoljakova kuma Julija Đanić koja je od njega iznudila pobjedu na natječaju za obavljanje elektroinstalacijskih radova. Tada su oni zajedno prekršili hrvatski Ustav.

U rujnu 2016. godine Vrdoljak se sukobio s Marom Kristićem koji je bio zastupnik MOST-a. Nakon što je iznio popis osoba zaposlenih zbog kadroviranja HNS-a, Vrdoljak ga je napao i prozvao fašistom i uhljebom.

“Dalje analizirati ovakav spisak je bespredmetno. Ono što je predmetno jest da je posljednji put, kad je netko ovako nabrajao ljude je Goebbels. Fašisti. Što ćemo napraviti? Hoćemo li ubijati ljude po ulici ako je netko Srbin, ako je netko pripadnik neke stranke? Ili ćemo poštivati hrvatski Ustav prema kojem svi imaju jednaka prava”, kazao je Vrdoljak u Saboru.

“Kristić, najveći uhljeb u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ima moralno pravo nakon četiri ili pet promijenjenih stranaka doći ovdje i raditi popis ljudi kao Goebbels’”, rekao je vidno ljutiti Vrdoljak i tako priveo kraju svoje vrijeme za govornicom.

Vrdoljak je trenutno naveden kao predsjednik tvrtke Livit d.o.o. te kao suvlasnik, uz kolegu Klementa Bašića, tvrtke Sunčani Žnjan.

Projektom Sunčani Žnjan predviđena je izgradnja triju stambeno poslovnih zgrada u Splitu. Radi se o zgradi koja ima 10 stanova, dva poslovna prostora i garažna mjesta. Na gradilištu se vidi da se zgrada ubrzano dovršava. Prema oglašenoj cijeni, kvadratura stanova i poslovnih prostora vrijedi oko 16,4 milijuna kuna. Ali sam je Vrdoljak za 24 sata potvrdio da ih prodaju po višoj cijeni od onih na stranicama tvrtke: nešto nižoj od 3000 eura. Više pročitajte ovdje.

U svojoj tvrtki zaposlio je i bivšeg direktora Fonda za zaštitu okoliša Dubravka Ponoša. Riječ je o osobi koju je netom prije razriješila Vlada (čiji dio je i HNS) zbog prijetnji fizičkim nasiljem prema zaposleniku.

Mediji su u posljednjoj aferi krajem listopada 2019. otkrili kako je Vrdoljak kupio stan u Zagrebu vrijedan najmanje 2,4 milijuna kn. Dotični stan nalazi se na najvišem, osmom katu novoizgrađene zgrade na Zavrtnici. Sam je Vrdoljak potvrdio da je kupio stan te tvrdi da ga je platio 320 tisuća eura, odnosno gotovo 2,4 milijuna kuna. Vrdoljak je u odgovoru na upit novinara kazao da je 140 tisuća eura osigurao preko stambenog kredita te “iz prodaje poslovnih udjela u tvrtki čiji je bio vlasnik od 2001. godine te dio iz pozajmice prijatelja koja se jasno može vidjeti transakcijom u banci na tekućem računu”. No, dio Vrdoljakova odgovora vezan za poslovne udjele ne odgovara njegovim dosadašnjim izjavama te javnim dokumentima. Više o tome pročitajte ovdje.

Napušta čelno mjesto u stranci: “Vratio sam se u poduzetništvo”

Vrdoljak je najavio odlazak s mjesta predsjednika HNS. Izbori unutar stranke održat će se 24. svibnja, a kandidati za lidera su Predrag Štromar i Boris Blažeković.

“Odlazim s pozicije predsjednika stranke da bih otvorio vrata novoj budućnosti HNS-a. Vratio sam se u poduzetništvo, a politički se vraćam u svoj rodni grad Osijek.”, kazao je početkom ožujka.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr