Srbijanski ministar u Sisku – Vulin: Onaj koji razbija ćiriličnu tablu, razbijao bi i dječju glavu

“Onaj koji razbija ćiriličnu tablu samo zato što jedan narod baš tim jezikom govori i piše, razbijao bi i dječju glavu samo da može i da se ne boji da će biti kažnjen”, rekao je Aleksandar Vulin srbijanski ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja danas u Sisku, a prenose Tanjug i Hina.

“Tražim od Europe, tražim od Hrvatske da ne dopusti da se ustaška ideologija ikada i bilo gdje pojavi i da ne zaboravi da onaj koji razbija ćiriličnu tablu jednog naroda razbijao bi glave djece tog naroda, samo da može, i nemojmo čekati da pale knjige, da nekažnjeno pale ljude”, rekao je, uz ostalo, Vulin.

Vulin je u danas Sisku na Dječjem groblju na Viktorovcu prisustvovao komemoraciji u spomen na djecu, žrtve njemačko-ustaškog logora, koji je u Sisku djelovao od kolovoza 1942. do siječnja 1943. godine, a u organizaciji Srpskog narodnog vijeća i Vijeća srpske nacionalne manjine u Sisku.

Sisački logor je u svom sastavu imao poseban dio, koji se službeno zvao Prihvatilište za djecu izbjeglica, a u kojem je bilo najviše djece siročadi i izbjeglica s Kozare i Šamarice, gdje su dovođena nakon njemačkih ratnih operacija.

Iako zbog nedostatka bilo kakve dokumentacije nije moguće točno ustanoviti koliko je djece prošlo kroz logor, spominje se brojka od njih 6600, do njegova zatvaranja u siječnju 1943., rečeno je na komemoraciji.

Veliki broj djece udomljavanjem su spasile sisačke obitelji, ali mnogo ih je umrlo od različitih bolesti, gladi i zime. Prema zabilježbi mrtvozornika smrtno je stradalo 1630 djece, koja su pokopana na sisačkom Dječjem groblju, navedeno je na komemoraciji.

Počast umrlima polaganjem bijelih ruža i paljenjem svijeća odao je, uz ostale, i predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac.

“Koja je to ideja države i kakva je to bila država u kojoj se moglo ubijati djecu. Bilo je to povijesno posrnuće počinitelja i svih onih koji su ta zlodjela omogućili. Dugujemo zahvalnost svima onima koji se ni u takvim okolnostima nisu mogli pomiriti s postojećim stanjem i idejom da se djeca mogu ubijati. Oni koji su spašavali djecu i time se izlagali velikim rizicima, trebali bi imati mjesto u školskim udžbenicima i spomenike. Sjećanja na dječje žrtve i takva zlodjela moraju imati mjesta ne samo u djelima Branka Lustiga, nego i u školama”, rekao je Pupovac.

Počast nedužnim žrtvama rata iskazali su i počasni predsjednik Festivala židovskog filma, producent Branko Lustig, te predsjednica Gradskog udruženja logoraša iz Banja Luke, Dobrila Kukolj.

Prigodni je parastos predvodio episkop slavonski Jovan Ćulibrk, a u umjetničkom dijelu programa su nastupili Svetlana Spajić i violinistica Saša Podrić.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Narod.hr/h
Photo: screenshot