Posljednje sučeljavanje prije izborne šutnje, ono na javnoj televiziji, donijelo je već viđen, iako za mnoge ne i prikladan model približavanja jasnih stavova predsjedničkih kandidata.
Samo sučeljavanje, kako su najavili iz HRT-a, trebalo je staviti naglasak na ustavne ovlasti predsjednika – unutarnju i vanjsku politiku, sigurnosne službe, obranu i nacionalnu sigurnost. No kako je debata odmicala, pitanja su, bilo je vidljivo, zahvaćala puno širu problematiku. Programom je koordinirala voditeljica zabavnog programa Daniela Trbović, a pitanja su postavljali Katarina Periša Čakarun, Aleksandar Stanković Eliana Čandrlić i Dragan Nikolić.
Kako su programi biračima već prilično poznati i od samih kandidata mnogo puta ponovljeni, ostale su nijanse koje bi mogle presuditi kod neodlučnih birača koji će dati svoj glas za novu predsjednicu ili ostanak Ive Josipovića na Pantovčaku u sljedećih 5 godina.
Općeniti je dojam kako je u studiju vladala komorna atmosfera u kojoj su novinari pažljivo birali pitanja, a kandidati vagali svaku riječ u svojim odgovorima. Grabar Kitarović je svojim odgovorima pokušala osvojiti glasove neodlučnih birača centra, a Josipović je, za razliku od sinoćnjeg sučeljavanja, bio odmjereniji i nije toliko išao osobno napadati svoju protukandidatkinju, kao što je to bio slučaj na Novoj TV. u svom posljednjem obraćanju javnosti Grabar Kitarović pozvala je na promjene, a Josipović je podsjetio na opasnost od prošlosti, kao da nije bio 5 godina predsjednik.
Inače, tijekom samog sučeljavanja na ekranu je bio prisutan logo “Predsjednička debata 2014.” Mjere štednje očito su zahvatile i nacionalnu dalekovidnicu. To je samo sitan pokazatelj nedostatka kreativnosti, što je pokazalo i posljednje sučeljavanje. Komercijalne televizije, dobiva se dojam, kvalitetnije su odradile zadatak, a televizija koju financiraju pretplatnici, uza svu logistiku nije uspjela pružiti kvalitetan i atraktivan projekt. drugim riječima, od kandidata se nije ni mogla očekivati pretjerana kreativnost jer to nije dopustio ni koncept emisije.
Terorizam
Debata je počela osvrtom na procjenu opasnosti od terorizma. Terorizam je način borbe protiv demokracije, slobode govora, koji ne bira svoje ciljeve, svoje žrtve, i opreza nikad dosta – odgovorila je Kolinda na pitanje može li se u Hrvatskoj dogoditi teroristički napad. Josipović je rekao da imamo razloga za oprez, ali da ćemo biti sigurni kao što smo bili prošlih pet godina.
Tužba za genocid
Grabar Kitarović je rekla da je Josipović na HRT-u izrekao veliku neistinu, da nije napustio tim koji vodi tužbu za genocid protiv Srbije. Josipović je rekao da je svoju dužnost ispunio.
Vesna Pusić i vožnja Vladinim zrakoplovom
Na upit Aleksandra Stankovića je li njegov odgovor neodređen jer mu je Vesna Pusić donirala 30.000 kuna, Josipović je odgovorio: Moj odgovor je vrlo određen.
Mamićeve i Ježićeve donacije
Kolinda je rekla da je donacije ne obvezuju. Razlika između nas je da su moji donatori uglavnom oni koji su davali manje novaca, više manjih i srednjih poduzetnika, dok je za gospodina Josipovića uglavnom veliki biznis davao novce – rekla je. Dodala je da ne zna u čemu je problem donacija Zdravka Mamića te spočitnula Josipoviću donacije Roberta Ježića, pitajući ga kada će vratiti donirani novac. “Znamo kakav vaš Mamić ima ugled i kako posluje u nogometu” – rekao je Josipović, dodajući da je Ježić puno više donirao HDZ-u nego njemu.
Kazne za neizlazak na izbore?
Neizlazak građana dokaz je da su razočarani nama, političkim elitama, rekla je Kolinda Grabar Kitarović. Smatra da ne treba uvesti obavezno glasanje jer građani imaju premalo novca da bi ih kažnjavali za neodlazak na izbore. I Josipović se izjasnio protiv kažnjavanja: Siguran sam da će nova politika i promjene u društvo koje predlažem sasvim sigurno biti dobra motivacija – rekao je.
Domjenak na pravoslavni Badnjak i Milanovićeve izjave o biskupima
– Grabar Kitarović istaknula je da nije došla na domjenak za pravoslavni Božić jer nije pozvana, na što je Josipović rekao da ni on nije pozvan nego se tamo “dođe ili ne dođe“.
Oboje kandidata složili su se da je premijer Milanović pretjerao u svojim stavovima o biskupima. Josipović je rekao da je izjava premijera Zorana Milanovića o biskupima pretjerana te je naglasio da je on u dobrim odnosima s vjerskim zajednicima. Mislim da je rječnik gospodina premijera apsolutno neprimjeren – rekla je Kolinda.
Je li broj od 28 aktivnih generala prevelik?
– Mislim da je to prevelik broj i brinut ću o tome da taj broj bude u skladu s NATO standardima – rekla je Kolinda Grabar Kitarović.
Josipović je rekao da je 20 generala u Oružanim snagama, a preostalih osam u ministarstvu i misijama. Rekao je da neke zemlje imaju manje, a neke i više generala.
– Mislim da tu Hrvatska bitno ne odstupa – rekao je Josipović. Dodao je da je u njegovom mandatu broj generala smanjen.
Nacionalna sigurnost i vojni rok
Kolinda je rekla da se ne smijemo igrati s nacionalnom sigurnošću. Smatra da treba vratiti obvezni vojni rok u nekoj formi. Navela je kako smatra da smo se uspješno obranili u Domovinskom ratu jer su našli ljudi bili obučeni i znali kako se braniti protiv agresora.
Rekla je da to ne treba dugo trajati, mjesec-dva, te da bi moglo pomoći nezaposlenoj mladeži.
– To bi im barem pružilo mogućnost da primaju neku minimalnu naknadu – rekla je.
Josipović je rekao da to za te ljude ne znači ništa te da je to katastrofa za oružane snage i rasipanje novca.
Kolinda je rekla da će to postati trend u državama-članicama NATO-a, dok je Josipović rekao da mlade s mjesec dana obuke ne treba izlagati terorizmu. Kolinda je uzvratila da ih ne želi izlagati terorizmu već želi da budu spremni jer se teroristički napad može dogoditi bilo gdje.
Grabar Kitarović rekla je kako naša vojska nije dovoljno dobro opremljena. Josipović je rekao da su naši vojnici u vojne misije išli dobro opremljeni.
Što bi kandidati učinili da doznaju da ih prisluškuju tajne službe zemlje saveznice?
Grabar Kitarović rekla je da bi prvo nazvala vodstvo te države, a onda pokušala otkriti kako je došlo do tog propusta. Ako je riječ o zemljama saveznicama nema nikakvog razloga za prisluškivanje i stoga bi došlo do žustrog razgovora o tome, rekla je Grabar Kitarović.
Josipović je rekao da bi to na političkoj razini bio ozbiljan problem, a na tehničkoj i operativnoj razini rekao je da bi naše službe to odmah raskrinkale, dok bi oni koji su ga prisluškivali odgovarali za to.
Ugled hrvatskih tajnih službi u svijetu
Naše službe danas nisu problem ni u moralnom ni u profesionalnom smislu, rekao je Josipović. Dodao je da su imale velike uspjehe, posebno u partnerstvu sa stranim službama, a bilo je i nekih “spektakularnih akcija”.
Kolinda je rekla da još uvijek ne uživamo veliki ugled u svijetu zbog tajnih službi. Nije htjela konkretno govoriti iz kojih je država čula primjedbe. Josipović je rekao da je “katastrofa” da tako govori o tajnim službama i dodao da je jučerašnjom izjavom ugrozila sigurnost. Kolinda ni na Josipovićev upit nije htjela reći od koga je čula primjedbe rekavši da je to tajna. – Pa čekajte, radite li vi za hrvatsku državu ili strane službe? – rekao je Josipović.
Josipović je optužio Kolindu da se služi tračevima da širi dojam da se prisluškuje građane, na što je ona odgovorila da se služi medijskim napisima.
Uloga tajnih službi u gospodarskom kriminalu i obavještajno podzemlje
Josipović je rekao da su privatizacija i pretvorba bili “megapljačka” čije posljedice ćemo još dugo osjećati. Smatra da su tajne službe trebale otkriti taj kriminal, kao i nezakonitosti u slučaju INA-MOL. – Mislim da je odgovornost tajnih službi u tom slučaju velika – rekao je Josipović, dodajući kako se zna tko ih je tada vodio.
Kolinda je rekla da je upravo HDZ krenuo u obračun protiv korupcije u svojim redovima te je podsjetila da je Ivo Sanader u zatvoru. Rekla je kako se zalaže da DORH nastavi svoju borbu protiv kriminala u pretvorbi i privatizaciji.
Josipović je rekao da je pod obavještajnim podzemljem rekao da misli na bivše zaposlenike tajnih službi i policije koji namještaju afere, pod lažnim imenom pišu na portalu Dnevno, te podrivaju politički i pravni poredak ove zemlje. Kolinda je rekla da se ne može govoriti protiv medija te da je došlo do političkih uhićenja, kao nedavno privođenje mladih ljudi u Splitu koji su kritizirali Josipovića. Josipović je rekao da je u tom slučaju bila riječ o provociranju međunacionalne mržnje. Sloboda govora ima svoje limite, a to je izazivanje mržnje, nereda i nasilja – rekao je Josipović.
Reagiranje na Šešeljeve provokacije
Kolinda je Josipoviću spočitnula da danima nije reagirao na govor mržnje Vojislava Šešelja. Opet ne govorite istinu, izjavio je Josipović. Prvi sam poduzeo, ali zaista sve – rekao je Josipović, a Kolindu je upitao zašto ona nije reagirala i zašto nije pisala predsjedniku. Odgovorila je da je odmah reagirala i davala izjave hrvatskim medijima.
Katastrofalan novinarski uvodni prilog o vanjskoj politici
Ni Josipoviću ni Kolindi se nije svidio rječnik HRT-ova novinara u prilogu o vanjskoj politici.
Nedostojno je svoju domovinu nazvati briselskim psićem, ja vas molim, to nemojte više raditi – rekao je Josipović.
U pitanju odnosa Hrvatske prema Hrvatima u BiH, stavovi su slični.
-Učinimo sve da volja ljudi u BiH bude zadovoljena – rekao je Josipović.
Kolinda je rekla da Hrvatska može učiniti puno više BiH te da se na predstojećoj konferenciji treba naći rješenje.
– Ovo stanje je neodrživo i ide na štetu BiH i hrvatskog naroda – rekla je. Dodala je da bi podržala novo teritorijalno ustrojstvo i političku emancipaciju BiH kao države.
Pitanje državnih granica sa susjedima i Schengen
Jedino rješenje za granicu na Dunavu je Međunarodni sud pravde, rekao je Josipović, dodajući da ratove više nitko ne želi voditi. Slično rješenje, gotovo je uvjeren, najbolje je i za granicu s BiH. Za Prevlaku je rekao kako smatra da je naša.
Kolinda je rekla da treba vrlo žustro krenuti u rješavanje graničnih pitanja jer se odugovlačenjem smanjuje šansa da ćemo ih riješiti. Rekla je kako joj je žalo da se nije išlo na Međunarodni sud pravde kada je riječ o granici sa Slovenijom. Smatra da su ade na Dunavu hrvatski teritorij te da se treba ići na sud ako se ne možemo dogovoriti.
Kolinda je rekla da je osobno zaustavila ratifikaciju sporazuma Tuđman-Izetbegović jer ide na uštrb Hrvatske te je potpisan prebrzo. I u tom slučaju treba pristupiti rješavanju na Međunarodnom sudu, dodala je.
Josipović je naglasio da su granice osjetljiva pitanja, ali ne i vruća, već problem za koji i mi i oni znamo da postoje.
Josipović smatra da je realno očekivati da ćemo u mandatu ove vlade ući u Schengen. To je naš plan i to je plan naše vlade – rekao je Josipović.
U mandatu ove vlade sigurno ne, ova vlada neće dobiti sljedeće izbore – rekla je Kolinda Grabar Kitarović.
Nedefinirana vanjska politika
Kolinda je rekla da je hrvatska vanjska politika u ovom trenutku nejasna i nedovoljno definirana te da trebamo zauzeti jaču poziciju. Još uvijek nije sjelo u Hrvatskoj da smo mi u NATO-u i Europskoj uniji – rekla je. Dodala je da treba obnoviti strateške odnose sa zemljama kao što su Njemačka zbog narušenih odnosa. Grabar Kitarović je rekla da joj se ne sviđa da smo se zatvorili u ovo područje koje nazivamo regijom. Ovo je Hrvatska, a ne regija – rekla je Kolinda.
Josipović je rekao da se danas bez Hrvatske u EU ne može donijeti nijedna odluka te da nismo onaj psić u kojemu se govorilo u uvodnom prilogu i da partnerstvo s Njemačkom nije narušeno jer je Angela Merkel bila u Dubrovniku..
Pitanje referenduma i monetizacije autocesta
Vlada ne smije ignorirati volju građana ako je referendum legalan, rekla je Kolinda o referendumu protiv monetizacije autocesta. U tom slučaju tražila bi odstupanje Vlade. Građani su nositelji demokracije, a ne Vlada. Ustrajala bih na volji građana.
Josipović je rekao da je ustav potpuno jasan – Vlada ne može zaustaviti volju građana. Kada bi tako postupila tražio bi od Ustavnog suda da zaustavi radnje u provedbi odluka.
Nedostatak govora o poljoprivredi u programima
Aleksandar Stanković prigovorio je kako se u Josipovićevom programu ne spominje poljoprivreda ni jednim slovom. Josipović je rekao da nije istina da se u njegovu programu ne spominje poljoprivreda. Naglasio je da trebamo promijeniti postojeću infrastrukturu te da njegov koncept polazi od efikasnije institucije, regionalizacije…
Decentralizacija
Mi danas imamo fingiranu decentralizaciju – rekao je Josipović. Misli da treba imati pet-osam jakih, moćnih regija s puno više ovlasti i novca, a naglasio je da to nije federalizacija. Grabar Kitarović je rekla da je protiv regionalizacije, da se na županije troši 2 posto proračuna i da nisu one problem, već općine i gradovi.
Sisačka rafinerija
Na pitanje hoće li dati potporu radnicima sisačke Rafinerije, Josipović je rekao da se već sastao sa sindikatima. Mora se spriječiti da INA bude puka depandansa MOL-a, dodao je. Cijeli sisački kraj gotovo ovisi o rafineriji – rekao je. Koruptivni ugovor ne smije ostati temelj upravljanja INA-om – naglasio je.
Kolinda je rekla da je više puta posjetila Sisak i naglasila nužnost zadržavanja rafinerije. Agonija mora predstati. Vlada je bešćutna ili ne zna – rekla je Kolinda.
Josipović je naglasio da je šef vlade u kojoj je ona sjedila zaključio taj ugovor. Rekao je da partneri razmišljaju o zatvaranju i rafinerije u Rijeci te da se to ne smije dozvoliti.
Kolinda je uzvratila da nije bila članica te Vlade, ali je podsjetila da je šefica njegova stožera Tamara Obradović Mazal tada bila državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva.
Devalvacija kune i Hrvatska gospodarska komora
Grabar Kitarović je istaknula da bi devalvacija pomogla izvoznicima, ali naštetila građanima pa je stoga protiv. Izvor treba poticati dobrom izvoznom politikom i treba rasteretiti gospodarstvo, dodala je.
Josipović je rekao da HGK ima veliku tradiciju i treba je sačuvati. Ako se potpuno ukine članarina postoji strah da će HGK postati nesposoban za akcije, ja sam sklon takvom razmišljanju, rekao je Josipović. Kolinda je rekla da je HGK postao simbolom za koruptivne radnje. Izjasnila se za zadržavanje članarine, i to progresivne.
Završne riječi
Grabar Kitarović je u završnoj riječi rekla da izbori nisu dan kada se bira samo osoba, već pravac u kojem će ići Hrvatska. Ja nudim snažan zaokret od ovog beznađa i sivila, nudim program za bolju Hrvatsku koji ima vrlo konkretne mjere. Za Hrvatsku sam koja je gospodarski razvijena, ali isto tako socijalno osjetljiva – rekla je.
Uskoro birate hoćete li izabrati lošu prošlost ili bolju budućnost, poručio je Josipović u završnoj riječi. Moj program obuhvaća velike reforme, nudi boljitak, više demokracije, efikasnu i regionalnu Hrvatsku – rekao je Josipović. Dajte mi svoj glas, recite Da boljoj Hrvatskoj – poručio je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
