Višetjedno prepucavanje između Ureda predsjednika RH i Ureda predsjednika Vlade oko toga je li dovoljno da predstojnik Ureda premijera uputi prijedlog za održavanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost (VNS) ili to predsjedniku Zoranu Milanoviću mora uputiti osobno premijer Andrej Plenković , došlo je kraju.
Dvojac iz istog gnijezda se dogovorio i sjednica će se održati u ponedjeljak u 14 sati u Banskim dvorima.
“Predsjednik Vlade rado će biti domaćin sastanka Vijeća za nacionalnu sigurnost u Banskim dvorima. Drago mu je da će predsjednik RH prvi put posjetiti obnovljenu dvoranu “Ban Jelačić”. Dnevni red je dogovoren, a termin sastanka je u ponedjeljak, 23. studenoga, u 14 sati. Prozori će biti otvoreni”, najavili su iz Vlade.
Nešto ranije iz Ureda predsjednika RH poručili su:
“Predsjednik Republike Zoran Milanović predložio je predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću da se sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost održi u Vladi RH. Predsjednik Vlade Plenković u petak je po prvi puta dao do znanja kako ne pristaje da se sjednica VNS-a održi u Uredu predsjednika RH (vila Weiss) zato što “smatra da je red” da on bude domaćin sjednice. Iako predsjednik Milanović sazivanje sjednice VNS-a od početka vidi kao državni posao, a ne transakcijski odnos, sa zadovoljstvom će prihvatiti želju predsjednika Vlade da bude “dobar domaćin” i doći na sjednicu VNS-a u Vladu RH. Budući da je u Vladi RH, u prostoriji manjoj od one u vili Weiss, u petak održana i sjednica Vladinog Zdravstvenog savjeta na kojemu je bio veći broj sudionika, Predsjednik Republike je uvjeren kako su u Vladi RH osigurani i epidemiološki uvjeti za održavanje sjednicu VNS-a (iako “nebitno je to”, kao što jučer reče predsjednik Vlade). Zbog važnosti VNS-a i specifičnosti rasprave, Predsjednik Republike drži kako se sjednice trebaju održavati samo u Uredu predsjednika RH ili Vladi RH, eventualno u Hrvatskom saboru, te da je svaka druga lokacija neprihvatljiva”.
Ovo su teme o kojima će biti riječ: smjernice za rad sigurnosno-obavještajnih agencija, radikalizacija u društvu, upravljanje prouzročenom epidemijom, funkcioniranje pravosudnog sustava, položaj Hrvata u Srbiji i Crnoj Gori, te u BiH s naglaskom na (ne)poštivanje Daytonskog sporazuma.
