Održana je sjednica Predsjedništva HDZ-a. Predsjednik stranke i premijer Andrej Plenković ponovno je izrazio sućut Sjevernoj Makedoniji zbog strašne tragedije u Kočanima. Govorio je o obnovi od potresa, osobito u Zagrebu. Ponovio je da štrajk obrazovnih sindikata neće biti plaćen. Kazao je da se Trump vidi kao predsjednik mirotvorac, ali i da politika Vlade RH nikada neće biti ustupci Putinu.
– Raspravili smo sve aktualne političke i gospodarske teme i naše aktivnosti. Naravno da smo najprije izrazili još jedno žaljenje zbog ove velike tragedije u Sjevernoj Makedoniji i uputili izraze sućuti. Ja sam danas bio i u veleposlanstvu, upisao sam u knjigu žalosti.
Stalno smo u kontaktu sa našim kolegama. Dva pacijenta su nakon ove velike nesreće već prebačena u Hrvatsku. Još tri bi trebala doći i ostajemo, kao što je ministrica Hrstić kazala, na raspolaganju ako bude trebalo zbrinuti i dodatne pacijente u hrvatskim zdravstvenim ustanovama, rekao je.
Ulaganja u obnovu Zagreba
Govorio je o obnovi od potresa, osobito u Zagrebu.
Rekao je da je ukupno u obnovu zgrada koje su obišli jučer i danas uloženo 118 milijuna eura.
Napomenuo je da je obnovu grada Zagreba i cijele Banovine Vlada učinila maksimalni angažman.
– Prvo smo iskoristili sva sredstva iz Fonda solidarnosti, produljili rok korištenja, omogućili da se suprotno načelnim pravilima toga instrumenta sredstva iskoriste za konstrukcijsku obnovu kako bismo osigurali visoku suvremenu protupotresnu zaštitu i praktički time jamčili sigurnost ljudi koji su u zgradama u budućnosti, a prilagodili i korištenje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i to čak u svoj petini, 2 milijarde eura, za obnovu Zagreba i Banovine i za zgradarstvo, energetsku učinkovitost.
– Do sada smo investirali 3,5 milijarde eura i u Zagrebu i na Banovini, od toga 2 mlrd. u Zagrebu i 1,5 mlrd. eura na Banovini. Nastavit ćemo s tim procesom, važno je da podsjetim da su i zgrade javnoga interesa, kulturna baština, sakralna baština, državna baština, institucije, bolnice, škole, vrtići, svi financirani sredstvima koja je Grad Zagreb nabavio od Vlade RH.
Naglasio je da je kombinacija korištenja Fonda solidarnosti, plana oporavka, državnog proračuna i drugih financijskih izvora omogućila ovakvu obnovu.
– Zagreb će s cijelim svojim velikim sustavom bolnica biti obnovljen u cijelosti. Nema velike bolnice koja se nije obnavljala. Od KBC-a Zagreb, preko KB-a Sestre Milosrdnice, Dubrave, Merkura, Frana Mihaljevića, do drugih važnih lokacija u gradu, i to ćemo nastaviti, rekao je.
Dodao je i da je ukupno 142 zgrade obrazovnog sustava u gradu Zagrebu u obnovi ili već gotovo ili će biti gotovo.
Gospodarski rast i investicije u Hrvatskoj
Plenković je rekao da je na sjednici bilo govora i o pozitivnim izvješćima o kreditnom rejtingu koje su dale i agencija Fitch i agencija Standard & Poors, koje su zadržale Hrvatsku na A-razini.
– Hrvatska je ostvarila vrlo visok rast od 3,8% u prošloj godini, zadržali smo inflaciju u okvirima od 3%, rapidno smo smanjivali udio javnoga duga u BDP-u, rekao je i dodao da će se ti trendovi nastaviti.
>Novi školski štrajk: Godinama broj učenika pada, a broj zaposlenih i plaće rastu
Kaže da je u tom kontekstu bitan i veliki projekt završetka 58 kilometara dionice plinovoda između Zlobina i Bosiljeva, prvi dio velike investicije Plinacroa, koja je napravila plan za tri dionice od Lučkog do Zaboka, potom Bosiljevo-Kozarac-Sisak, sve te investicije ukupno su vrijedne 533 milijuna eura. Njihov smisao je da povećane kapacitete LNG terminala na Krku možemo transportirati dalje, čime Hrvatska jača svoju ulogu regionalnog središta, rekao je.
Kazao je i da je za vodno-komunalno gospodarstvo u odvodnju do sada u tri mandata ove Vlade uloženo 4,4 milijarde eura.
Pripreme za lokalne izbore
Plenković je rekao da HDZ na lokalnim izborima ima sjajne kandidate koji su “svi postupno u zahuktavanju pripreme za lokalne izbore”.
“Trebali bi reći – hvala”
Odgovarajući na pitanje o kritici zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića koji je izrazio nezadovoljstvo izgradnjom zamjenskih kuća pet godina nakon potresa, rekao je da se sjeća “gradonačelnika i njegove svite iz Možemo nakon potresa, spavali su pred Saborom i zahtijevali donatorsku konferenciju, potpuno neupućeni u mehanizme kako država članica traži sredstva za obnovu od potresa”.
– Ove 3,5 milijarde o kojima govorimo nije Hrvatska i ni grad u Zagrebu donio gradu Zagrebu, nego donijela Vlada RH.
Dodao je da je ostalo desetak kuća koje se još trebaju izgraditi i da će biti gotove u narednih godinu dana.
Ustvrdio je da bi “bilo poštenije, fer i korektnije da se kaže – hvala vam za sve što radite za Zagrepčanke i Zagrepčane, a i u konačnici za Banovinu”.
Objasnio je da su sredstva osigurana prilagodbom Fonda solidarnosti i krojenjem instrumenta EU iduće generacije za Hrvatsku.
– Taj instrument je za druge zemlje bio namijenjen za ekonomsku revitalizaciju nakon posljedica pandemije COVID-19. Mi smo čak petinu sredstava odvojili za obnovu. Što se tiče tramvaja i autobusa i rotora, sve je to financirano sredstvima koje je osigurala Vlada, rekao je.
Važnost obnove sportskih stadiona u Zagrebu i Splitu
Za stadion Maksimir rekao je da je riječ o sportskoj infrastrukturi od nacionalnog značaja, kao i Poljud.
– Da nije Vlada sa Zagrebačkom nadbiskupijom riješila imovinsko-pravne odnose, ne bi se gradilo ništa.To je projektu koji je važan za Zagrepčane, za sport, za hrvatski nogomet, za Dinamo, za simbol grada, rekao je.
Plenković: Najvažniji su učenici
Komentirao je i najavljeni štrajk tri obrazovna sindikata, rekavši da mu je žao zbog toga.
– Stav Vlade RH, ministra Radovana Fuchsa i svih ostalih je da su nam najvažniji učenici. Bitni su oni zbog kojih obrazovni sustav postoji. To su djeca koja žele ići u školu, to su roditelji koji očekuju da njihova djeca, kada idu u školu, da se ta nastava održi, da napreduju i da taj proces bude nesmetan. Mi smo vlada koja se uhvatila u koštac s temom koju se nitko drugi nije osudio taknuti zadnjih 30 godina, a to je pokušati donijeti cjeloviti sustav pravičnih, usporedivih mjera za plaće približno istog posla, odnosno približno iste plaće za isti posao i isti rad, rekao je.
Ponovio je da su plaće ljudi koji rade u obrazovanju od 2016. do danas narasle između 80% i 100%.
– Time automatski otpada teza da je inflacija pojela rast plaća. Sad smo sa svim sindikatima javnih i državnih službi pregovarali o rastu osnovice. Ta osnovica je, na temelju našeg zajedničkog dogovora, rasla po formuli 3 plus 3 ovoj godini. Kad to zbrojite s dosadašnjim rastom osnovice u našem mandatu, to je 48% rast osnovice.
Vlada donosi odluku o neplaćanju štrajka u obrazovanju
Naglasio je da najveći sindikat u obrazovanju nije za štrajkove, da među sindikatima ne postoji jedinstvo.
– Želimo biti transparentni i pošteni prema svim zaposlenicima u sustavu obrazovanja. Ministri Marin Piletić i Radovan Fuchs su u ovih proteklih dana često bili pred medijima, javili su da Vlada neće platiti ovaj štrajk. Mi ćemo danas, radi pravne sigurnosti, transparentnosti, zakonitosti, u konačnici potpune konzistentnosti s onim što govorimo, donijeti odluku na telefonskoj sjednici Vlade, koju predlaže nadležno ministarstvo, da štrajk neće biti plaćen, naglasio je.
“Trump sebe vidi kao mirotvorca”
Na pitanje koja su njegova očekivanja od razgovora između američkog i ruskog predsjednika Donalda Trumpa i Vladimira Putina, Plenković je odgovorio da će se vidjeti kakvi će biti komentari na sadržaj tog razgovora.
– Trump dolazi s pozicije republikanskog predsjednika koji smatra da su dvije ruske agresije na Ukrajinu koje je proveo Putin bile u vremenima kada su u Americi vodili predsjednici izabrani iz demokratskih stranaka. Uvjeren sam da on misli da se to dogodilo zbog njihovih slabosti. Dok je Trump bio u prvom mandatu, nije bilo nastavka te agresije, nego se dogodila kasnije. On sebe vidi kao predsjednika mirotvorca, onoga koji je u stanju zaustaviti rat bilo gdje koristeći težinu političku SAD-a, ocijenio je Plenković.
>Trump i Putin razgovarali o Ukrajini
Kaže da Trump projicira tu ulogu SAD-a na Ukrajinu i Bliski istok.
– Imam dojam da je njemu najvažnije da pokaže da je on taj koji je osigurao mir. Ako dođe do primirja i mirovnog procesa koji će rezultirati time da će ruska agresija na Ukrajinu biti nagrađena ukrajinskim teritorijem, onda je to jako loše i to nikad ne može i neće biti politika naše Vlade, jer time se ruše temelji međunarodnog prava, naglasio je.
Razgovor o vojnoj politici i prijetnjama za Hrvatsku
Plenković je istaknuo kako, iz perspektive hrvatske države, njezine veličine i načela, međunarodno pravo predstavlja jedan od ključnih okvira kojih bi se trebalo pridržavati. Podsjetio je da Ustav propisuje kako vanjsku politiku vode i oblikuju predsjednik Republike i Vlada, ali i da Ustavu postoji članak u kojem jasno stoji kako Vlada vodi vanjsku politiku ne provodi tuđe odluke, već ih aktivno usmjerava.
U tom kontekstu postavio je pitanje treba li predsjednik Republike ostati suzdržan na nekom događaju i ne iznositi stavove ako se s njima Vlada ne slaže, istaknuvši kako dosad nije primijetio da je to bio slučaj te da bi ista logika trebala vrijediti u oba smjera.
Naglasio je da su u proteklom razdoblju održani određeni kontakti i da su hrvatske pozicije jasno markirane, no da to ne znači nužno slaganje oko svih strateških pitanja.
Zaključio je kako je u konačnici ključno da i hrvatski narod prepozna prijetnje koje dolaze.
Rekao je i da će se Vijeće za obranu dogoditi kada budu spremni svi dokumenti, piše HRT.
>Plenković otpušten iz bolnice
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/hrt
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.