Prema važećem Zakonu o referendumu postoji nekoliko koraka do provedbe građanskog referenduma koji je, prema zakonu, oblik neposrednog odlučivanja birača u obavljanju državne vlasti o pitanjima određenim Ustavom i o pitanjima iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne samouprave.
Raspisivanje referenduma mogu zatražiti birači koji ocijene da postoji potreba za promjenom Ustava RH, o prijedlogu zakona, o pitanju iz djelokruga Hrvatskog sabora, o pitanju koje drže da je važno za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost RH.
Ti birači će osnovati Organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma. U roku od 15 dana trebaju se prikupiti potpisi birača koji traže raspisivanje referenduma. Potrebno je u dnevnom tisku i ostalim sredstvima javnog priopćavanja objaviti odluku da se pristupi izjašnjavanju birača o potrebi za raspisivanje referenduma. Organizacijski odbor dužan je policijskoj upravi, 5 dana prije početka izjašnjavanja, prijaviti mjesta na kojima će se održati izjašnjavanje birača o potrebi za referendumom. Mjesta trebaju biti označena i uočljiva, označavanje ne smije sadržavati državna obilježja. Birači upisuju: ime, prezime, JMBG ili OIB i svoj potpis; birač može dati svoj potpis na samo jednom od više mjesta izjašnjavanja.
Ukoliko organizacijski odbor utvrdi da je za provedbu referenduma bilo 10 posto birača od ukupnog broja birača u Hrvatskoj upućuje zahtjev predsjedniku Hrvatskog sabora da raspiše referendum.
Hrvatski sabor može u roku od 30 dana zatražiti očitovanje Ustavnog suda RH je li referendumsko pitanje u skladu s Ustavom i zakonom. Ako je mišljenje negativno, referendum se neće raspisati.
Referendum se raspisuje odlukom, a od dana objave odluke o raspisivanju referenduma do dana održavanja referenduma ne smije proći manje od 20 niti više od 40 dana.
Referendum provodi državno izborno povjerenstvo RH od četiri člana. Datum referenduma, koji se provodi na glasačkim mjestima RH, određuje Hrvatski sabor. Glasa se na glasačkom listiću sa jednim ili više pitanja koja trebaju biti formulirana tako da birač može zaokružiti ZA ili PROTIV. Postupci provjere i brojanja listića isti su kao i na izborima. U sredstvima javnog priopćavanja i Narodnim novinama Državno povjerenstvo objavljuje rezultate referenduma koji se financira iz državnog proračuna.
Prema Ministarstvu uprave, na lokalnim izborima u proljeće 2017. bilo je 3.719.182 birača. U Hrvatskoj je 400 tisuća fiktivnih birača, izjavio je 2016. geograf i demograf Stjepan Šterc za Večernji list. U registru je 3,8 milijuna birača, a može ih biti, kaže, najviše 3,3 milijuna. Podatak o broju birača u Hrvatskoj ne odgovara ni približno stvarnosti kad se imaju na umu podaci o broju stanovnika u Hrvatskoj, broju djece do 18 godina te broju odseljenih iz Hrvatske.
> Pogledajte kome bi sve ministar Bauk zabranio financiranje građanskih referenduma
“Po popisu stanovništva u Hrvatskoj imamo 3,5 milijuna punoljetnih stanovnika, a tu je još oko 100 tisuća ljudi koji su prijavili boravište u inozemstvu, a i dalje imaju prebivalište u Hrvatskoj. To je ona logična, legitimna razlika. Povrh toga imamo još otprilike 150 tisuća građana koji nisu bili obuhvaćeni popisom stanovništva i u njemu nisu registrirani, ali se ipak nalaze u evidenciji o prebivalištu, različito raspoređeni po Hrvatskoj”, rekao je Arsen Bauk za Nacional kada je priznao pravo stanje u broju birača.
“Logična i legitimna razlika” o kojoj je Bauk dok je bio ministar govorio iznosi 7% biračkog tijela što je nepojmljivo za bilo koju drugu zemlju Europske unije, upozoravala je udruga U ime obitelji koja je prikupila više od 380.000 potpisa za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava pod nazivom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”.
Tada je ministar Bauk tvrdio da u Hrvatskoj ima nešto više od 4 milijuna birača te da zbog toga Inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa – 10% od 4 milijuna. Na taj način je spriječio održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava kojim bi se omogućilo da građani biraju sposobne, a ne podobne zastupnike – između ostalog, da s 3 preferencijalna glasa određuju poredak izbornih lista, da se koalicije mogu sklapati tek nakon izbora i da glasovi u svim izbornim jedinicama vrijede jednako. Njegovu odluku potvrdio je i Ustavni sud.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
