Krešimir Sever: ‘Zbog loših iskustava izuzetno smo oprezni i nećemo prestati s pripremama za referendum’

Foto: snimka zaslona

Do daljnjega u mirovinu će hrvatski građani ipak ići sa 65 godina. Vlada je prihvatila referendumske zaključke inicijative 67 je previše, koja je prikupila više od 700.000 potpisa. U Banskim dvorima kažu da poštuju volju građana i da isplata mirovina nije upitna. Sindikati će još raspraviti hoće li odustati od zahtjeva da se referendum ipak održi. Oporba smatra povlačenje dijela mirovinske reforme kapitulacijom Vlade.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U HRT-ovoj emisiji “Otvoreno” gostovali su ministar zaštite okoliša i energetike, bivši ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk i zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca Bernard Jakelić.

Krešimir Sever je rekao da je činjenica da “mi ne možemo reći referendum da ili ne”.

“Mi smo potpise prikupili i oni su sad u Hrvatskom saboru. Sabor je dobio jasan signal da potpisa ima više nego dovoljno za referendum. Promijeni li Sabor zakon o mirovinskom sustavu u skladu s onim što smo tražili onda je za očekivati od ustavnog suda da procijeni je li to dovoljno da se referendum treba ili ne treba održati i na nama je da odgovorimo je li to to”, rekao je Sever.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zbog loših iskustava izuzetno smo oprezni i nećemo prestati s pripremama i pratit ćemo što se događa u Saboru i Vladi, dodao je.

Na pitanje je li ovo kapitulacija vlada, Čorić je rekao da nije ali da će oporba “ovu situaciju kao i svaku drugu sagledavati na sebi svojstven način.

“To me ne čudi. Naše analize koje smo napravili u međuvremenu pokazale su smijer u kojem moramo ići vis a vis sustava koji mora biti što je moguće bolji nema nikakve potrebe da se taj referendum održi”, rekao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ono što ćemo mi učiniti paralelno s tim je da ćemo otvoriti Zakon o radu i dodatne zakonske akte koji uređuju mogućnost rada i dulje od 65. godine i na taj način ćemo svim radnicima koji žele raditi dulje omogućiti da rade i dulje. Na taj način ćemo zadovoljiti obje strane priče. To je novi momentum za koji držimo da je optimalan”, dodao je Čorić.

Na pitanje je li ova referendumska inicijativa pokazala i Baukovoj vladi da je pogriješila s obzirom da potječe iz njezina vremena, Bauk je rekao da se ta “inicijativa referirala na prijedlog zakona tzv. morovinske reforme koju je donijela ova vlada u kojoj gospodin Čorić nije bio ministar rada”.

“Ne osjećam da je ovo poruka našoj vladi. Zakon koji je tada donesen je donesen u određenim okolnostima koje su se sad promijenile”, rekao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Obistinilo se ono što sam ja ovdje rekao prije tri mjeseca. Referendum se nije dogodio. Vlada je pristala na sve uvjete sindikata jer nije htjela riskirati da se u izbornoj godini održi referendum na kojem bi rezultat bio 80:20, ako ne i više u korist zahtjeva sindikata”, smatra Bauk.

“Postupili su kako bi svaki političar na njihovom mjestu postupio. Ovo je bezuvjetna kapitulacija. Vlada se neko vrijeme opirala, prijetilo se vrhovnim sudom, ali na kraju su potpisali kapitulaciju. Ovo se može promatrati s četiri aspekta: pravnog, političkog, ekonomskog i socijalnog”, ocijenio je Bauk.

Ćorić je rekoa da “nema tu kapitulacije jer nije bilo ni rata”. Na što mu je Bauk odgovorio da se to može koristiti i metaforički.

“Simptomatično je da ja kao poslodavac, predstavnik grupacije koja najvećim dijelom treba isfinancirati ovo o čemu pričamo dobivam zadnji riječ, ali ne ljutim se”, kazao je Jakelić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Običan građanin neće razumijeti što je bila inicijativa, zašto ta inicijativa, koji su razlozi i što možemo učiniti da se stvari promjene. Ja bi ovo nazvao pirovom pobjedom jer sa time mi nismo riješili ovaj problem. Znači zbog čega se išlo uopće u mirovinsku reformu? Zbog neodrživosti mirovinskog sustava. To još uvijek imamo, to još uvijek traje. Čak od 16 do 19 milijardi se transferira za rješenje ovoga. Ja bih ovo pretvorio u jasno pitanje svakom čovjeku: Želite li sutra imati mirovinu ili ne želite? Svi tražimo održivi sistem, ovaj sad je neodrživ – to se svi slažemo”, kaže Jakelić.

Na što mu je Sever odgovorio da se ne slaže.

Ne čudi me ovakav stav poslodavaca jer su oni i tijekom pregovora mijenjali stav, rekao je Sever.

Jakelić smatra da se Zakon o radu, koji je jako arhaičan, treba mijenjati na drugačiji način.

“Treba pripremiti jednu kvalitetnu sveobuhvatnu reformu i tek onda tražiti rješenja. Hrvatsko gospodarstvo gubi fertilnu snagu. Mi zagovaramo dulji rad, ali onima koji to žele.”

Čorić je rekao da se neće otvarati široka rasprava o Zakonu o radu.

Na pitanje je li ovaj Zakon sad ad acta ili će se to pitanje kasnije vratiti, Bauk je rekao da to ovisi o mnogim stvarima.

“Mirovine ćemo uvijek imati, samo je pitanje kolike će biti”, ustvrdio je.

Jakelić je istaknuo da je jedino riješenje gospodarski rast.

“Mi imamo tri mirovinska stupa. S obzirom na negativan demografski trend nije za očekivati da ćemo morati servisirati i alimentirati sve potrebe mirovinskih fondova. Mi moramo inaugurirati nove oblike osobne štednje na neki način”, naglasio je.

Jakelić je rekao da treba sjesti za stol i razgovarati jer je to svima u interesu.

Sever kaže da će se morati osmisliti potpuno novi sustav oporezivanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.