Postupak preustroja poslovanja Agrokorovih tvrtki-kćeri u Bosni i Hercegovini dovest će i do otpuštanja, no smanjenje broja radnih mjesta trebalo bi se ograničiti na oko 10 posto, izjavio je u utorak u Sarajevu ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.
Šarović je novinarima kazao kako je to procjena koju je prestavnicima vlasti tijekom prošlotjednog susreta iznio izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak.
Šarović je pojasnio kako u Agrokoru ne kane provesti ta otpuštanja preko noći nego kroz duže razdoblje i kroz “prirodno osipanje radne snage”.
Uz očuvanje što više radnih mjesta, prioritet za vlasti u BiH ostaje rješevanje duga dobavljačima Agrokora jer je procjena kako je to naslabija karika.
“Ukoliko to ne bude riješeno, čitav sistem će biti u opasnosti”, kazao je Šarović, pojašnjavajući kako entitetske vlade provode nadzor nad novčanim tokovima Agrokorovih tvrtki u BiH putem bankarskog sustava, dok vlasti na državnoj razini kontroliraju eventualno iznošenje gotovo novca iz zemlje.
Čelnici vlade Federacije BiH održali su sastanak s čelnicima Agrokorovih tvrtki u BiH iza zatvorenih vrata, što je dio ranije dogovorenog mehanizma čiji je cilj nadzirati krizu u tom koncernu i eventualne posljedice po BiH.
U priopćenju dostavljenom medijima stoji kako je posebna pozornost posvećena različitim informacijama o broju zaposlenih u Agrokorvim tvrtkama, pri čemu je istaknuto kako je potrebno imati u vidu sezonsko zapošljavanje, kao i “da su oscilacije u ukupnom broju zaposlenih moguće, posebice u odnosu na kraj prethodne godine.
Sadašnji podaci o nešto više od pet tisuća zaposlenih nisu najbolji pokazatelj jer uključuju i sezonske radnike, odnosno radnike zaposlene na određeno vrijeme. U nekim tvrtkama, poput Leda Čitluk, broj zaposlenih tako je zbog sezonskih potreba povećan za 52, navadeno je u priopćenju.
Lokalni su mediji, pozivajući se na neke od sudionika sastanka, izvjestili kako su iz Konzuma potvrdili da imaju određenih poteškoća s velikim dobavljačima koji sada uvjetuju isporuku roba jamstvima za plaćanje dospjelih obveza, dok tzv. srednji i mali dobavljači nastavljaju s redovitim isporukama jer im je Konzum važan kupac.
