Poletajev o Agrokoru: Hej, dečki, kako je moguće da imate 5 mlrd. prihoda, a ne možete naći 40 mil. eura?

Pitao sam oca i sina: Hej, dečki, kako je moguće da imate 5 milijardi prihoda, a ne možete naći 40 milijuna eura?, rekao je prvi zamjenik predsjednika uprave Sberbanka Maksim Poletajev u razgovoru za Večernji list.

Istaknuo je da nisu zadovoljni radom Vladina povjerenika, “novac ćemo dati kada se poboljša suradnja s Vladom”.

Dodaje da su pripremali IPO u studenom i “šokirao sam se kada sam vidio koliko Todoriću treba novca. Agrokoru ne treba novca koliko traži, trebaju mu menadžeri za maloprodaju koje Ramljak nema.”

Sberbank je oprezan u novom financiranju, a premijeru Plenkoviću je poručio da nije zadovoljan radom izvanredne uprave.

Proces restrukturiranja je na početku, “ali želimo bolju komunikaciju. Nismo sigurni može li uprava oporaviti kompaniju ‘s Martinom Dalić’. Shvatili smo da je potreban sastanak i s predstavnikom u Vladi” i kaže da su se dva puta sastali s Martinom Dalić.

Prvi zamjenik predsjednika uprave Sberbanka Maksim Poletajev iznosi svoj odnos i pregovore s obitelji Todorić posljednjih mjeseci prije otkrića da kompanija ima problema, odnosno da su mu dugo lagali prezentirajući mu nepotpune bilance. Izgubili su povjerenje, a ono je temelj za nastavak spašavanja. Zato i razmišljaju o tužbi protiv obitelji. Održao je tada Poletajev dva sastanka s potpredsjednicom Vlade Martinom Dalić, a nakon čega je pokrenuto donošenje zakona. Sberbank je oprezan u novom financiranju, a premijeru Plenkoviću poručio je da nije zadovoljan radom izvanredne uprave, slabom komunikacijom, transparentnošću procesa i uvjetima pod kojima bi se odobrio novi kredit.

Herman Gref je u petak izjavio daje Sberbank nezadovoljan procesom u Agrokoru. Slično ste u ponedjeljak poručili premijeru Plenkoviću. Kako ocjenjujete sastanak? Ima li napretka u komunikaciji koji ste tražili?

Razgovor je vrlo bitan i mogu reći da smo imali otvoren dijalog. Premijeru sam rekao jasno kakva je naša pozicija. Prva zamjerka se odnosi na profesionalnost tima koji vodi proces, što je bitno s obzirom na vrlo jaku konkurenciju trgovačkih lanaca. Važno je znati da je potrebno na tom području imati menadžment koji ima iskustvo u tom segmentu u ovom važnom razdoblju za kompaniju.

Izgleda da toga sada nemamo u Agrokoru. Nema dobre organizacije vezane uz tekuće poslovanje. Mislim da bi tim u Agrokoru morao provesti najbolju praksu u segmentu maloprodaje i jedino tako mogu poboljšati trenutačno stanje. Druga izjava prema premijeru vezana je uz novi dug jer želimo imati transparentan proces. Zašto kompanija treba toliki novac?

Naša procjena pokazuje da Agrokoru treba manje novca za likvidnost i da treba pronaći jeftiniji način financiranja kompanije nego što je kroz roll up. Trenutačni prijedlog roll-up za nas nije prihvatljiv, jer smo mi najviše izloženi, za 1,1 milijardu eura. Želimo i veći stupanj međusobnog povjerenja vezanog uz dobivanje informacija, komunikaciju, povjerenje i reakciju od nas ili vaše Vlade i g. Ramljaka. Rekao bih da je sastanak bio veoma produktivan jer smo počeli slušati jedni druge.

U toj situaciji kakva je sada — hoćete li sudjelovati u daljnjem kreditiranju ili to ovisi o svemu što ste naveli?

Imali smo vrlo malo vremena da nađemo rješenje za novi kredit. Sjetite se, g. Gref je rekao da nećemo financirati dok ne postignemo novi stupanj suradnje. Novac ćemo dati kada ćemo biti sigurni da će novi kredit biti vraćen. Kao što znate, mi smo dali velik novac Agrokoru.

Tražite bolju suradnju jedino s g. Ramljakom ili i s našom Vladom?

Nakon što je donesen lex Agrokor, država je preuzela odgovornost za kompaniju. U ovom trenutku odgovornost nije samo na kreditorima i to sam poručio g. Plenkoviću. Proces restrukturiranja je na početku, ali sada tražimo veću i bolju komunikaciju. Još nismo sigurni može li izvanredna uprava oporaviti kompaniju. A to je za nas veoma bitno jer želimo nastaviti s poslovanjem u Hrvatskoj.

Kao što ste rekli, želite znati kako i kamo će se plasirati svaki potencijalni novi kredit?

Naravno, želimo znati točno za što će se svježi novac koristiti.

Smatrate li daje posljednji kredit premalo bio usmjeren u razvoj same kompanije, stoje uostalom jamstvo da će se novac vratiti?

Mi nismo dobili jasnu informaciju kako je posljednjih odobrenih 80 milijuna eura potrošeno.

Je li i dalje zahtijevate da vam se posljednjih 100 milijuna eura odobrenih u veljači prizna kao super senioriti status?

Sjećate se, tih 100 milijuna eura dali smo Agrokoru točno prije donošenja lex Agrokor. Taj je novac potrošen za plaćanje dobavljača, poreza i plaća. To je Vladi i Saboru dalo prijeko potrebna dva tjedna da bi takozvani lex Agrokor postao zakonom. Zato bi to priznanje za Sberbank bio jednostavno čin dobre volje.

Govorite o potrebnom operativnom biznisu, no na kraju opet sve završava na financijama?

Da, slažem se s vama. Ali pitanje je za što točno i kako će se novac potrošiti. Budemo li imali te odgovore, moći ćemo početi pregovarati o novom financiranju. Ako ne, to bi moglo postati opasno za sve uključene u proces.

Jeste li zadovoljni zakonom Lex Agrokor. Ili smatrate da se je moglo pomoći Agrokoru na drugi način, iako je to gotovo bilo nemoguće, s obzirom daje stečaj bio gotovo jedina opcija?

To je vaša odluka unutar države. Razumijem da država do slučaja Agrokor nije imala sličan problem i da je to za nju bio šok. Ne smijemo zaboraviti – do jučer je Agrokor bio primjer velike i uspješne kompanije u regiji. Lex Agrokor je bio odgovor na taj problem. Zato se sada na to moramo fokusirati.

Prije donošenja zakona moglo se je čuti da ste htjeli svoju osobu uupravi Agrokora? Stojite li i dalje pri toj želji ili vam je samo važno da postoji stručan tim koji je otvoren za komunikaciju, što, kako ste rekli, nedostaje?

Komunikacija je bitna, ali ne tražimo samo to. Riječi, u nekim slučajevima, ne znače ništa. Mi želimo vidjeti aktivnosti koje će će oporaviti kompaniju. Kako? Mi možemo pomoći, rekao je Poletajev za Večernji list.

Mirko Šarović: ‘Ramljak nam je rekao da će u BiH oko 10 posto zaposlenih dobiti otkaz’

Postupak preustroja poslovanja Agrokorovih tvrtki-kćeri u Bosni i Hercegovini dovest će i do otpuštanja, no smanjenje broja radnih mjesta trebalo bi se ograničiti na oko 10 posto, izjavio je u utorak u Sarajevu ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.

Šarović je novinarima kazao kako je to procjena koju je prestavnicima vlasti tijekom prošlotjednog susreta iznio izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak.

Ramljak: Sustav Agrokora bio je bez pravog poslovnog plana

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta objavilo je na svojim internetskim stranicama Mjesečno izvješće o gospodarskom i financijskom stanju te o provedbi mjera izvanredne uprave u Agrokoru za razdoblje od 10. travnja do 10. svibnja ove godine. Izvješće o Agrokoru sastavio je izvanredni povjerenik Ante Ramljak, a u njemu ocjenjuje da Agrokor nije imao poslovni plan za 2017. godinu te je bio u krizi upravljanja, javlja HRT.

U opisu zatečenog stanja Ramljak pored ostalog navodi da je izvanredna uprava zatekla stanje neisporuka kupcima, osobito u veleprodaji, u nekim su tvrtkama kasnile plaće, a otežan kontinuitet proizvodnje bio je u Jamnici, Ledu, Zvijezdi i PIK-u Vrbovec.

Utvrđeno je i da u Agrokoru ne postoji adekvatno ustrojen sustav financijskog izvještavanja i kontrolinga za sustav takve veličine, ustrojen tako da uprava ima mjesečni pregled konsolidirane financijske i operativne pozicije grupe.
Ramljak kaže i da u trenutku otvaranja postupka izvanredne uprave Agrokor nije imao ažurni konsolidirani poslovni plan za 2017.godinu, dok su operativne kompanije svaka za sebe imale uspostavljen poslovni plan. U domeni organizacije i upravljanja utvrđeno je pak da “društvo nije održavalo sjednice uprave te da ne postoji formalno ustrojen proces odlučivanja i donošenja odluka u djelokrugu uprave društva”.

U Izvješću se navodi da su, Zahvaljujući primjeni Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, 10. travnja skinute blokade s računa 15 Agrokorovih tvrtki koje su bile blokirane te da je od 31. ožujka, kada je blokiran prvi račun, do stupanja na snagu izvanredne uprave ukupan iznos prisilne naplate iznosio gotovo 322 milijuna kuna.

Podsjeća se da je s četiri domaće banke u roku od samo četiri dana potpisan ugovor o kreditu u iznosu od 80 milijuna eura čime su, kako se ocjenjuje, u zadnji mogući trenutak stvoreni prvi uvjeti za ponovno uspostavljanje kontinuiteta poslovanja.

Izvještaj savjetnika utvrdio je da su na dan 31. ožujka 2017. godine ukupne obveze kompanije iznosile 40,4 milijarde kuna, a ukupan iznos blokada na svim društvima u trenutku otvaranja izvanredne uprave iznosio je 3,03 milijarde kuna te je tijekom blokada društava naplaćeno ukupno 321,98 milijuna kuna.

Na financijske vjerovnike odnosilo se 24,5 milijardi kuna duga, mjenice 7,36 milijardi kuna, dospjele kamate 406 milijuna kuna, zajmove dobavljača 6,24 milijarde kuna, ostale zajmove 1,56 milijardi kuna te rezervacije, odgođena porezna obveza i ostalo 435 milijuna kuna.

Prema podacima iz izvješća, zaključno s 31. ožujka 2017. godine pojedinačno najveći ne-bankovni kreditor bila je Adris Grupa sa 967 milijuna kuna, a najveći neosigurani bankovni zajmodavac Sberbank s 8,16 milijardi kuna.

Na kraju ožujka 2017. godine, od svih dobavljača Agrokora najveći dobavljač bio je TDR koji čini gotovo 3 posto obaveza prema dobavljačima.
Što se tiče mjenica, podsjeća se da su održani razgovori s dobavljačima i financijskim institucijama koji su rezultirali tekstom Promemorije koja definira moratorij na prisilnu naplatu potraživanja financijskih institucija od dobavljača Agrokora na temelju regresnih prava do 31. svibnja ove godine, u kojem roku bi trebalo naći okvirno rješenje za pitanje mjenica izdanih dobavljačima i njihovim regresnim pravima.

Govoreći o planu restrukturiranja, Ramljak u izvještaju ocjenjuje da će financijsko i operativno restrukturiranje trajati tijekom cijelog razdoblja upravljanja izvanredne uprave. Pritom se rješavanje neesencijalne imovine očekuje kroz bilancu 2017. Tijekom ljeta se očekuje definiranje strukture kapitala temeljnog poslovanja koja bi se koristila u razgovorima o financiranju sukladno poslovnim planovima.