Krstičević: operacija “Oluja” trn u oku svih onih koji su sanjali veliku Srbiju

„Zahtjev Srbije za ukidanje obilježavanja nacionalnog blagdana Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti vidim kao još jedan iracionalan pokušaj skretanja trenutnog težišta sa stravičnih zločina koje su tijekom Domovinskog rata počinile JNA i srpske paravojne formacije“, rekao je general-bojnik Hrvatske vojske, Damir Krstičević za narod hr.

„Očito je da je operacija “Oluja” trn u oku svih onih koji su sanjali veliku Srbiju, a činjenica je da se po svojoj svrsi, ciljevima i načinu provođenja ni na koji način ne može i ne smije usporediti ni s jednom operacijom agresorskih snaga“, rekao je Krstičević.

Krstičević je naglasio da je“ Oluja“ oslobodilačka vojno-redarstvena operacija, a „označila je konačno oslobođenje okupiranih područja Republike Hrvatske i kraj rata za slobodu, neovisnost, teritorijalnu cjelovitost i suverenost“. Zaustavila je eskalaciju zločina u Hrvatskoj, ali i u susjednoj Bosni i Hercegovini u kojoj je osigurala nužne preduvjete za uspostavu mira i stabilnosti“, istaknuo je Krstičević.

Da je operacija „Oluja“ vođena u skladu sa svim relevantnim međunarodnim ratnim konvencijama, posredno je i potvrđeno oslobađajućom presudom Haaškog suda generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, zaključio je Krstičević te dodao da će „istina o Domovinskom ratu kao pravednom, obrambenom i pobjedničkom, živjeti još generacijama, a s njome i blagdan Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti“.

Na pitanje narod.hr-a o Hrvatskoj danas, godinu i pol nakon oslobođenja generala Gotovine i Markača, Krstičević je rekao da se toga dana osjećao kao da je ponovno ušao u Knin. „Konačno smo završili i zadnju bitku i dobili rat. Oslobođeni su naši generali, naši heroji, ali je oslobođen i cijeli Domovinski rat“, kazao je Krstičević i dodao „u tom je trenutku postalo jasno da se više ne može govoriti o izjednačavanju ratnih strana, o podijeljenoj krivnji.“

„U svijetlu rasprave koja se vodi pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu u tužbi za genocid koju je Hrvatska podnijela protiv Srbije, ova oslobađajuća presuda predstavlja prekretnicu od iznimne važnosti za Republiku Hrvatsku. Hrvatska je u teškom stanju i više nego ikad nam je potrebno jedinstvo oko temeljnih ciljeva, pogotovo tu mislim na zaštitu resursa i naslijeđa koje nam je povjereno na čuvanje i upravljanje“, kazao je Krstičević.

„Treba nam ozbiljan zaokret u mentalitetu, a to nije lako. Za početak moramo poraditi na jačanju institucija kako bi ozbiljnije planirali i nadzirali procese. Ne smijemo više trošiti vrijeme na traženje puta i za borbu s društvenim devijacijama. To oduzima i suviše energije i vremena, a ne vodi naprijed“, zaključio je Krstičević.

Za početak sudskog procesa pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu Krstičević smatra da bi „trebao vratiti barem dijelić vjere u pravdu i dijelić zadovoljštine žrtvama terora jedne bezobzirne i sulude politike tadašnjeg vojno-političkog vodstva Srbije. Trebao bi svima rasvijetliti stvarna događanja iz Domovinskog rata, pokazati da Hrvatska nije zaboravila žrtve stravičnih ratnih zločina i svu onu patnju koju su iskusili ubijeni, ranjeni, mučeni, protjerani, raseljeni i poniženi hrvatski vojnici i civili.“

Notorna je činjenica, kaže Krstičević, da su „pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojbi bili ti koji su provodili agresiju, agresiju koja je planirana i upravljana iz Beograda. U isto vrijeme nijedan hrvatski vojnik nije kročio na tlo Srbije, niti jedna kuća u Srbiji nije srušena, niti jedan metak u Srbiji nije ispaljen, pa je sasvim jasno tko je bio žrtva, a tko agresor.“

Epilogom cijelog ovog procesa suđenja pred Međunarodnim sudom prave u Haagu, Krstičević vidi „konačno kažnjavanje počinitelja ratnih zločina u agresiji na Republiku Hrvatsku i rasvjetljavanje sudbine nestalih hrvatskih branitelja i civila te naknade štete za sva razaranja kojima smo tijekom te agresije bili izloženi“.

„Nemoguće je negirati krivnju tadašnjeg političkog vodstva Srbije, ali i kompletne političke elite Srbije iz tog vremena. Svi su oni bili, ne samo svjesni da srpske snage čine zločine na teritoriju Republike Hrvatske, već su provodili i podržavali takvu politiku“, komentirao je Krstičević pitanje narod.hr-a misli li da će u postupku pred Sudom u Haagu biti dokazana krivnja aktualnog vodstva Srbije sa zločinima počinjenim u Hrvatskoj.

„Srbija do sada nije pokazala spremnost suočiti se s odgovornošću, odnosno krivnjom za izbijanje rata, ne samo u Hrvatskoj, već i u Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Kosovu, a svima je jasno da su sve te agresije bile osmišljene i vođene iz Beograda, a u svima su JNA i srpske paravojne postrojbe imale stožernu ulogu“, kazao je Krstičević.

„Pod krinkom približavanja vrijednostima tzv. “civiliziranog svijeta” odvijao se i proces kontinuiranog rušenja vrijednosti na kojima je stvorena i sačuvana hrvatska država. Stvarala se klima netrpeljivosti i podijeljenosti, nastojali su se diskreditirati svi branitelje i Domovinski rat u cijelini. U takvoj se situaciji, velika većina branitelja povlači, uvidjevši da su nemoćni u pokušajima promjene takvog stanja“, objašnjava Krstičević za narod.hr.

„Činjenica je da smo se olako odrekli tih ljudi. Umjesto da se iskoristilo njihovo znanje, iskustvo, predanost, odgovornost, umjesto da ih se sustavno pripremalo za drugu karijeru, mi smo sav taj potencijal gurnuli u mirovinu. Uz sustavno marginaliziranje i obezvrjeđivanje, braniteljima se stalno nametao teret odgovornosti za sve ono loše što se dogodilo u vrijeme oslobađanja okupiranog teritorija,“ istaknuo je Krstičević.

Smatra da se“ status branitelja može poboljšati razvijanjem druge karijere za pripadnike oružanih snaga, što je imperativ u svim razvijenim zemljama, jer te zemlje ne žele izgubiti ljude u koje se godinama ulagalo. Ta ulaganja u razvoj časnika nisu mala, pa se tako stvoreni potencijal usmjerava u gospodarstvo, gdje svojim menadžerskim sposobnostima pridonose i svojim tvrtkama i društvu u cijelini“, objasnio je Krstičević.

„Ništa nećemo postići samo pasivnom skrbi o braniteljima, njihovim obilježavanjem i getoiziranjem, već se moramo usmjeriti na poticanje što većeg broja branitelja na aktivnu ulogu u daljnjem razvoju hrvatskog društva. Ljudi koji su imali hrabrosti i snage goloruki stati u obranu svog naroda, oni koji su za Domovinu bili spremni žrtvovati svoj život, danas bi trebali biti spremni i sposobni prepoznati probleme, odrediti prioritete i poduzeti konkretne mjere za iznalaženje najpovoljnijih rješenja za hrvatsko društvo“, zaključio je Krstičević za narod.hr.