Lauc: Oko 40% ljudi u Zagrebu je bilo u kontaktu s koronavirusom

Foto: Snimka zaslona

Dok cjepivo u Hrvatsku stiže na kapaljku, u zagrebačkim ordinacijama obiteljske medicine i u domovima zdravlja počela je druga faza cijepljenja – prioritet su stariji od 65 godina i kronični bolesnici neovisno o dobi. Pojedini liječnici trpe pritisak i prijetnje pacijenata koji smatraju da trebaju biti među prvima. Na temelju kojih smjernica su sastavljene liste prioriteta? Kada će na red doći i mlađi zdravi građani? Kakva će biti daljnja dinamika dolaska cjepiva? Postoji li izravna povezanost između ublažavanja epidemioloških mjera i blagog porasta broja novooboljelih? Koliko je ljudi preboljelo COVID i razvilo antitijela, a da toga nisu bili svjesni?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gosti HRT-ove emisije Otvoreno bili su: prim.dr. sc. Marija Bubaš, dr. med., pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prof. dr. sc. Gordan Lauc, molekularni biolog, član Znanstvenog vijeća Vlade, doc .dr .sc. Antonija Balenović, dr.med., ravnateljica Doma zdravlja Zagreb – Centar, Mirela Marković, dr. med., članica Izvršnog odbora Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.

Druga faza cijepljenja počela je i u zagrebačkim ordinacijama obiteljske medicine i u domovima zdravlja. Molekularni biolog Gordan Lauc kazao je među ostalim kako je prema rezultatima nedavne studije u kontaktu s koronavirusom bilo 40% Zagrepčana.

Komentirajući činjenicu da se Zagreb, kao glavni grad Hrvatske, zadnji uključio u cijepljenje, Lauc, član Znanstvenog vijeća Vlade, navodi da prije godinu dana nitko nije očekivao da će se ljudi moći cijepiti već sada.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Bojali smo se da će razvoj cjepiva trajati puno duže. Zahvaljujući modernim tehnologijama u Hrvatskoj imamo već više od 100.000 ljudi koji su cijepljeni. To je na razini globalnog čuda što smo uspjeli napraviti s cijepljenjima. Ne treba raditi paniku hoće li se netko cijepiti par dana ranije ili kasnije. U Hrvatskoj nema puno zaraženih, kazao je. Smatra da će Hrvatska moći u velikoj mjeri zaštititi sve rizične skupine i prije nego virus dođe do njih.

Mirela Marković, članica Izvršnog odbora Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, govorila je o prvim iskustvima oko organizacije cijepljenja. Kaže da je dobila tri bočice cjepiva AstraZenece, odnosno 30 doza. Pozvala je 30 ljudi i oni će sutra biti cijepljeni. Napominje da je ovo cjepivo nešto jednostavnije za korištenje i da ga ne treba razrjeđivati. Pacijenti će 10-15 minuta ostati u čekaonici kako bi bili pod kontrolom radi eventualnih nuspojava, dodaje i ističe da za vrijeme cijepljenja neće biti dostupna pacijentima za redovne preglede.

Antonija Balenović, ravnateljica Doma zdravlja Zagreb – Centar, izjavila je da je prvi dan cijepljenja prošao odlično i da je cijepljeno 120 pacijenata. Nisu zamijećene nikakve nuspojave. Cijepljene je provedeno na tri punkta, a od sutra počinje i na još dva. Kaže da nije bilo odbijanja AstraZenecinog cjepiva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od 500 liječnika u Zagrebu, pacijente će cijepiti njih 400. Balenović kaže da ne zna razloge zašto onih 100 to neće činiti.

– Moguće je da će se prijaviti. Za ovaj tjedan cjepivo više ne može biti raspoređeno, već će to biti idući tjedan, dodala je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Marija Bubaš, pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, smatra da se tu radi tek o pojedinačnim slučajevima.

– U Hrvatskoj ima 2100 liječnika obiteljske medicine. Bilo bi loše ne iskoristiti taj potencijal. To je najveća snaga cjepitelja koju imamo. Možda to ovisi i o populaciji koju pokrivaju. Možda imaju većinom mlađe pacijente, dodaje.

Lauc tvrdi da je jedna doza dovoljna onima koji su preboljeli Covid, a Bubaš da po sadašnjem protokolu trebaju dvije doze

– Nova istraživanja su pokazala da je ljudima koji su preboljeli Covid dovoljna jedna doza cijepljenja. Kada na prvu dozu cjepiva netko ima vrlo jaku lokalnu reakciju to je možda dobra indikacija da je već prije u kontaktu s virusom. Onda možda vrijedi napraviti protutijela i preskočiti onu drugu dozu koja možda nije potrebna, a nekom će drugome pomoći, kazao je Lauc.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bubaš se potom nadovezala i kazala da za sada ne postoji službeni protokol da je dovoljna jedna doza. Za sada, dok je postojeći protokol da se treba cijepiti s dvije doze, onda to tako treba i poštivati, dodaje i napominje da ne bi trebalo zbunjivati javnost.

Marković je objasnila na koji je način izdvojila 30 ljudi koje će cijepiti. Kriterij su bili stariji ljudi s najtežim komorbiditetom. Kaže da su problematizirali cjepivo AstraZenece te da je zbog toga ljuta na kampanju o cijepljenju.

– Cjepivo za gripu je možda 40-60 posto učinkovito, pa nitko nije rekao da se neće s tim cijepiti. Ovo je 75% učinkovito, ali bi svi radije Pfizerovo cjepivo, dodaje. Dio onih koji nisu htjeli AstraZenecino cjepivo na kraju su pristali, a drugi dio je stavila na kraj liste.

Balenović je govorila o organizaciji punktova za cijepljenje u Domu zdravlja Zagreb – Centar. Priznaje da je bilo pritisaka, ali da su to nastojali nekako konstruktivno riješiti. Napomenula je da je Zagreb jedan od najstarijih gradova u Hrvatskoj i da više od 20% ljudi ima preko 65 godina.

Problemi s platformom za prijavu bit će riješeni za dan-dva

Bubaš smatra da je za sada još uvijek dobro da se ljudi javljaju svojim liječnicima za cijepljenje, unatoč tome što će to moći i putem platforme. Smatra da će platforma riješiti problem naručivanja. Oni koji nisu informatički spretni mogu nazvati telefonom, pa će im pomoći operater koji će zapisati njihove podatke kao da su se naručili e-mailom. Dodaje kako će aktualni problemi u vezi s platformom biti riješeni za dan-dva. Marković se nadovezala i kazala kako se nada da neće liječnici upisivati pacijente u platformu jer da to oni neće stići raditi.

Lauc je govorio i o rezultatima prve faze studije “Procjena serološkog odgovora populacije Grada Zagreba na kontakt sa SARS-CoV-2”, prema kojima je 40% Zagrepčana bilo u kontaktu s koronavirusom.

Priznaje da je zbunjujuće kada znanstvenici iznose različite podatke u vezi s pitanjem prokuženosti. Kaže da je to i jedan od razloga zašto su krenuli raditi studiju.

– To nije nešto što se mora pogađati, već nešto što se može izmjeriti. Nakon što studiju završi HZJZ imat ćemo puno čvršće podatke. Jedno od naših temeljnih pitanja bilo je možemo li, gledajući ljude koji su se zarazili, utvrditi gdje se zaraza širi. Da li je najveći rizik bilo mjesto gdje ljudi rade ili gdje žive. Došli smo do zanimljivog otkrića koje je još preliminarno jer se studija još uvijek provodi, kazao je Lauc.

Pojašnjava da su u okviru studije uspoređivali uvjete rada u različitim tvrtkama.

– Vidjeli smo da je među tim tvrtkama vrlo velika razlika oko toga koliko je ljudi zaraženo. Imali smo situacije da je negdje bilo svega 11% ljudi s protutijelom, a u nekima 18%, 22%, 25% itd. Ljudi su se pitali kako to da je Slovenija u “lockdownu” a ima više slučajeva i preminulih nego Hrvatska koja nije bila u punom “lockdownu”. Pojavljivala se sumnja da je to zato što nisu zatvorili tvrtke. Ondje se u tvrtkama najviše širi virus. Moguće je da su u određenoj mjeri u pravu. Ono što smo mi pokazali je da kada su određene tvrtke organizirale rad tako da su ljude podijelili u smjene, educirali ih i dobro štitili, onda su imali malo zaraženih. S druge strane, u nekim tvrtkama kad se zbroje serološka + PCR testiranja, veliki broj ljudi je bio zaražen, kazao je Lauc.

Bubaš je odmah upitala kakav je sociološko-kulturološki aspekt tvrtki i njihove djelatnosti. Smatra da treba gledati u kojim su se djelatnostima zaraze najviše javljale. Lauc je odgovorio da se neće moći dati apsolutni odgovor jer se radi o malom broju tvrtki. Bilo ih je 11, a vjerojatno će ih biti još nekoliko do kraja studije. Tu je bilo od zaštitara do hi-tech tvrtki, dodao je.

Balenović: I onima koji su preboljeli Covid preporučuje se cijepiti

Treba li trošiti cjepivo na one koji su već razvili imunitet? Balenović je kazala da se to može provjeriti tako da se napravi test. Budući da se test plaća ona smatra kako nije uputno davati preporuku da se on shvati kao obaveza, ali to svatko može učiniti ako želi.

– Za one koji su preboljeli koronavirus i koji imaju određenu razinu protutijela postoji preporuka da se nakon određenog vremena trebaju cijepiti, dodala je.

AstraZenecino cjepivo štiti i od transmisije

Na pitanje je li potrebno nositi maske i nakon cijepljenja Bubaš je istaknula da AstraZenecina cjepiva štite i od transmisije.

– Dakle, onaj koji se cijepi tim cjepivom ne može prenositi virus na druge. I Pfizer ide u tom smjeru. Mislim da će svi proizvođači provesti slične studije. Do tada ipak treba nositi maske, kazala je.

Drugi tjedan slabijih mjera i blagi porast novih pozitivnih za Bubaš je “mršava povezanost” i smatra da bi trebalo pričekati još koji dan da bi se sa sigurnošću moglo govoriti o trendovima.

Marković: Slijedi blago pogoršanje kroničnih bolesti

Marković je istaknula da su liječnici obiteljske medicine za vrijeme epidemije dostupni i onim pacijentima koji nisu imali problema s covid oboljenjima. Kaže da ih u čekaonicu nije moglo ući npr. 30, ali su morali biti naručeni. Napominje da su bili otvoreni cijelo vrijeme, za razliku od bolničkog sustava.

Istaknula je kako joj se čini da slijedi blago pogoršanje kroničnih bolesti i da to već može vidjeti na svojim pacijentima koji nisu redovno uzimali terapiju. Preventivni program je također patio, jer dok se ljudi osjećaju zdravo, nemaju potrebu dolaziti zbog preventive, kazala je Marković.

Lauc: Rizik cjepiva daleko je manji od rizika živog virusa

Lauc je izjavio i da monopol nad proizvodnjom cjepiva nema svega nekoliko kompanija, već su samo nekoliko njih bile prve koje su cjepivo napravile.

– Postoje desetine cjepiva koja se razvijaju. Vrlo brzo ćemo imati jako puno cjepiva na tržištu, tako da ne mislim da se tu radi o monopolu. Bilo kakav eventualni rizik cjepiva je daleko manji od rizika živog virusa, istaknuo je Lauc.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.