Uljanik nakon 164 godine rada odlazi u likvidaciju. Razlika između vrijednosti imovine i dugovanja je prevelika.
Uljanik je osnovan 1856. godine, u pomno odabranom pulskom zaljevu, kao brodogradilište ratne mornarice Austro-Ugarske. Temeljac za gradnju položila je carica Elizabeta. Sada odlazi u povijest, javlja dnevnik.hr.
Varioci, dizaličari i većina radnika koji grade brodove bili su djelatnici Uljanik brodogradilišta koje je u stečaju, dok su u Uljanik dd., koji je u srijedu otišao u likvidaciju, većinom bili zaposleni rukovodeći kadrovi odnosno tridesetak ljudi.
Već samim ulaskom tvrtke u stečaj dio radnika dobio je otkaz, a otkazni rok je bio 30 dana. Dio radnika koji je zadržan, a riječ je o ljudima neophodnim za rad tvrtke isplatit će se iz stečajne mase, odnosno prodaje imovine tvrke.
Član vjerovničkog vijeća Samir Hadžić otkrio je što će biti sa vrijednim zemljištem na kojem se Uljanik nalazi i je li ono na prodaju.
“To zemljište je pomorsko dobro. Uljanik zemljište ima u koncesiji koja je na 30 godina. To je najveća vrijednost koju ima d.d. Ta koncesija bi se trebala prenijeti na novo društvo kao preduvjet da bi se uopće mogla nastaviti brodograđevna djelatnost u luci i u Uljaniku”, kaže Hadžić.
Priznaje da se mnogo nade polaže u prodaju broda za prijevoz stoke koji je u fazi gotovosti 40 posto.
“Postoji interes bivšeg naručitelja da se taj brod završi i da ga on kupi, ali zato nam treba pomoć države u odluci, a onda i u jamstvu. To tako funkcionira i to je baza poslovnog plana i početka nekog nastavka brodogradnje u Uljaniku”, tvrdi Hadžić.
3. maj je Uljaniku upravo “uzeo” najunosniji posao s polarnim kruzerima, a Hadžić otkriva kakvi bi se brodovi gradili ako se u Uljaniku nastavi brodogradnja.
“Bez obzira na to, mi osim tog polarnog kruzera imamo veliki interes, imamo upite, ali bez odluke Vlade ne znamo što da odgovorimo. Ne znamo šta će biti sutra i u takvoj poziciji ne možete ugovoriti nikakav posao”, napominje.
Vlada je više puta naglasila kako brodogradnja kakva je bila do sada u Hrvatskoj nema budućnosti, no Hadžić tvrdi kako nigdje u svijetu ne postoji brodogradnja bez državnih jamstava.
“Ono što su oni mislili je bilo ugovaranje gradnje brodova ispod cijene. Bez tržišne osnove nema industrije, pa ni brodogradnje. Paralelno s odlukom o likvidaciji, trebala je ići i odluka Vlade o jamstvima, odnosno o nastavku proizvodnje. Na žalost dobili smo likvidaciju, a odluku još uvijek nemamo. Dok se to ne desi, ja osobno u ništa ne vjerujem. Ovim putem, molio bih da se to dogodi što prije i da požure, jer postoji rok do kojeg sve to skupa ima smisla raditi”, ističe Hadžić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
