U Hrvatskoj je moguće osigurati besplatne udžbenike za sve učenike ako se radi u interesu djece, a ne u vlastitom interesu, smatra Ljilja Vokić, bivša ministrica prosvjete i sporta. Vokić je bila prva ministrica koja je osigurala besplatne udžbenike za sve učenike u Hrvatskoj.
“Skinula sam cijenu sa 129 milijuna na 52 milijuna, a Primorac je platio 450 milijuna kuna bez potrebe”, podsjeća Vokić.
Udžbenici se mogu osigurati bez nekog velikog ulaganja i, prema njenom mišljenju, moraju se čuvati najmanje tri godine. Vokić se slaže da treba napraviti udžbenike koji nisu namijenjeni za ispunjavanje već za to služe radne bilježnice. To bi bilo jeftinije i državi i roditeljima. Napominje kako razumije da s time nikako ne bi bile zadovoljne nakladničke kuće. Kada je ona bila ministrica riješila je to s nakladnicima na jednostavan način. “Oni su meni rekli da oni neće po toj cijeni, ja sam rekla tko kaže da morate. Austrija, Mađarska, Slovenija tiskaju na latinici. Raspiše se međunarodni natječaj, za cijenu od nekoliko milijuna kuna sigurno će se netko javiti. Tada su pristali na tiskanje.”
Sve se može ako u tome nije upleten osobni interes, smatra Ljilja Vokić: “Ja nisam imala interes iako su oni meni nudili svašta, htjela sam samo opće dobro i besplatne udžbenike.”
Umirovljena profesorica i ravnateljica VII. gimnazije komentirala je i posljednju najavu ministrice Divjak o uvođenju informatike kao obaveznog predmeta.
“Samo da se nešto napravi, da se može reći da je nešto krenulo. Stroj meni nikad ne bi zamijenio knjigu. Potrebna je informatika i znanje o njoj, ali ne bih davala primarnu pozornost informatici jer djeca danas imaju veća informatička znanja nego stariji. Prednost bih dala knjizi i čitanju lektira, jer djeci nedostaje komunikacija. Oni svi završe s vokabularom ‘kužiš’, ‘da-da’, ‘ne-ne’, objašnjava Vokić u razgovoru za Narod.hr.
“Mislim da se uvođenjem informatike kao obvezni predmet na neki način eliminira vjeronauk. Djeca će biti opterećena dodatnim satovima informatike. Govori se o rasterećenju, a onda se nameće opterećenje. Treba napraviti kompletnu reformu s istim uvjetima u svim školama. Uvođenjem informatike kao obaveznog predmeta povećat će se potražnja za nastavnicima u tom području, a sve škole sigurno neće imati nastavnika informatike.”, kaže Vokić.
Vokić je objasnila kako je problem kada se za reformu školstva brinu oni koji nikad nisu radili u školstvu: “Osim mene nitko nije radio u školstvu. Nastavnike nitko ništa ne pita, a oni su ti koji će provoditi reformu, a oni rade za 6 000 kuna s 20 godina staža. To je jedan kompleksan problem koji temeljito treba riješiti, a ne ovako, ubacivanjem dva sata informatike samo da se nešto radi.”
Tko dobiva besplatne knjige u 2017./2018.?
Besplatne knjige u školskoj godini 2017./2018. imat će osnovnoškolci i srednjoškolci s prebivalištem u Gradu Zagrebu, ali i prvašići u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Osim Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije, besplatne udžbenike za osnovnoškolce na svojim područjima dodijeljuju i grad Zaprešić, Samobor, Bakar.
Samobor, koji je prošle godine prvi put započeo program dodijele besplatnih udžbenika, dodijelit besplatne udžbenike i polaznicima osnovnih škola u drugim jedinicama lokalne samouprave, s prebivalištem na području Grada Samobora.
Grad Zaprešić osigurava udžbenike i onim učenicima koji polaze osnovne škole drugih osnivača, a imaju prebivalište na području grada Zaprešića.
Dubrovnik će svim srednjoškolcima, koji imaju prijavljeno prebivalište na području grada Dubrovnika subvencionirati nabavu školskih knjiga iznosom od 1 000 kuna, a potrebno je sačuvati račun prilikom kupnje knjiga.
