Ljubo Jurčić: ‘Mirovine treba vratiti u prvi stup, drugi je produkt ekstremno kapitalističkog, neoliberalističkog pristupa’

Foto: Fah

Za komentar odluke Vlade da ukine dodatak od 27% na dio mirovina iz drugog stupa, odnosno da prisili građane da svoju ušteđevinu iz obaveznog Drugog mirovniskog stupa prenesu državi, za komentar smo zamolili Ljubu Jurčića.

Za komentar smo zamolili i ekonomista Ljubu Jurčića, koji pak nije sklon ideji drugog mirovinskog stupa.

Grčka usvojila posljednji reformski paket zakona za izlazak iz krize – smanjenje mirovina do 18 %

To s drugim stupom nema veze s pameću, to je ekstremno kapitalistički neoliberalistički pristup“, kaže Jurčić. “Ljudi su zaslijepljeni novcem koji je u drugom stupu, a u biti je oduzet od prvog stupa.

Drugi stup je nastao tako da je četvrtina prihoda prvog stupa dana u drugi stup. Prvi je stup već bio u deficitu – a deficita se zbog uvođenja drugog stupa povećao za 5 milijardi kuna godišnje“, kaže Jurčić.

Problem je što se manjak nadoknađuje iz proračuna. Proračun je već kad je uveden drugi stup bio u deficitu, pa se time automatski i deficit proračuna povećao za pet milijardi, i sada nakon desetak godina se deficit pretvara u javni dug.

Preko 20 posto javnog duga je rezultat uvođenja drugog stupa“, kaže Jurčić, “da nismo imali drugi stup ne bismo bili u makroekonomskim neravnotežama.”

Na pitanje nije li novac iz Drugog stupa isto tako u sustavu, u investicijama, čime doprinosi proračunu i BDP-u, Jurčić kaže:

Kad je drugi stup osnovan, imali smo oko 700.000 umirovljenika i oko 1.700.000 ljudi u radnoj snazi. Tamo negdje 2002.

Matica umirovljenika: Mirovine su ove godine za rastom plaća zaostale najviše u 18 godina

Danas imamo 400.000 više umirovljenika, a oko 300.000 manje onih koji uplaćuju u fond generacijske solidarnosti. 

Kad uvodite drugi stup morate imati suficit u proračunu, a drugi uvjet za uspješno uvođenje drugog stupa je razvijeno tržište kapitala uz rastuću ekonomiju.

“Država nema dovoljno novca”

Država nema dovoljno novca da bi isplatila mirovine iz prvog stupa, pa posuđuje novac od mirovinskih fondova kod kojih je novac iz drugog stupa za pokriće prvog, uz 6% kamata! Država uzima od drugog stupa za pokriće prvog, bilo bi jeftinije da se taj novac uplaćivao u prvi stup,” smatra Jurčić.

On navodi kako se u EU u prosjeku izdvaja 12 posto od BDP-a za mirovine – a mi zbog prekomjernog deficita nismo mogli povećavati plaće liječnicima i znanstvenicima i država je smanjila potrošnju, koja je veliki generator BDP-a.

“Kriva je analiza koja se daje hrvatskoj javnosti, fond tu jedini profitira. Drugi stup je privatni račun, čisti investicijski fond u koji je netko zakonom natjerao Hrvate.

Uvjet za drugi stup je BDP od preko 20.000 eura po glavi stanovnika, a mi sad imamo oko 11.000, kaće Jurčić. “Ne možete tjerati ljude s tako malo sredstava da štede”.

Podsjeća i na rizike od mirovinskih fondova, na to da je 2009. propao Lehman Brothers što je bio uvod u najveću svjetsku krizu i recesiju koja se pamti. “Fondovi su ulagali u brodogradnju, Petrokemiju, Agrokor, izgubili su novac, nemaju investicijskog potencijala”, smatra Jurčić, i kaže da je prvi mirovinski stup jedini primjeren Hrvatskoj.

“Ne bi smjeli ulagati u inozemstvo”

“Katastrofa da mirovinski fondovi sad mogu ulagati u dionice inozenmih tvrtki, u razvoj privrede u inozemstvu. U drugi stup je otišlo 80 milijardi kuna koje nisu ništa dobro napravile”, smatra Jurčić. Na opasku da se radi o 96 milijardi i pitanje nije li ipak profitabilnije i bolje ulagati u inozemne dionice, obzirom na stanje hrvatske ekonomije, kaže kako pojedinac ulaže tamo gdje mu se osobno najviše isplati, a država mora gledati nacionalni interes”, zaključio je svoj komentar Ljubo Jurčić.

Novac u drugom stupu

Kad se govori o drugom  stupu, radi se o 96 milijardi kuna – to nije zanemariv novac. Navodno postoji sporazum koalicijskih partnera oko toga da osiguranici 2. mirovinskog stupa mogu dobiti 27 posto dodatka na mirovinu samo ako se vrate u prvi a svoj ušteđeni novac poklone državi.

I u Njemačkoj umirovljenici postali socijalni slučajevi: Svaka druga mirovina ispod 800 eura

Vladina računica je da će velika većina to uraditi jer će tako imati osjetno veću mirovinu – u prosjeku 600 kuna, no nisu svi oduševljeni tim rješenjem. Jer, dok je novac iz 2. stupa ipak privatni novac građana na privatnim računima, primanja iz 1. stupa su formalno-pravno vezana na formulu po kojoj se mirovine izračunavaju, ali u stvarnosti na to ima li država uopće novca za njihovu isplatu.

Isplata dijela mirovine jednokratno

No sporna je i jedna druga najavljena mjera, a to je mogućnost da ljudi koji zadrže mirovine iz 2. stupa, mogu povući jednokratno s računa 10 do 20% mirovinske štednje u trenutku umirovljenja. No to bi mogli samo oni čija će mirovina biti veća od oko 2.500 kuna, odnosno 40% prosječne plaće u RH.

Brojne su kritike obiju mjera, potonje prije svega zato jer mirovinska štednja namijenjena tome da bi ljudi u starosti imali od čega živjeti, a ne da bi se koristila jednokratno, odnosno postoji strah da će dio ljudi jednostavno potrošiti dio svoje štednje pa kasnije neće imati od čega živjeti.

Ministar Pavić: ‘Ovo nije nacionalizacija drugog stupa, no stotine tisuća ljudi imat će manje mirovine’

Pod kritikom je i povrat u prvi stup, jer je država pred 19 godina osnovala drugi upravo pretpostavljajući da će u budućnosti u Hrvatskoj, kao i u razvijenim zemljama, biti sve više starih ljudi i umirovljenika a sve manje radne snage, i da će prvi stup – tzv. “generacijska solidarnost” – postati neodrživ. Ideja je bila da građani dio novca izdvajaju u mirovinske fondove koji će ulagati u privredu, i koji će kao i na zapadu donisiti određen prinos na kapital, čime bi se rasteretili zaposlenici i njihove plaće – jer bi morali manje davati za umirovljenike izravno iz plaće – a ujedno pomoglo privredi jer bi se ušteđevina koristila za investicije.

Sve više umirovljenika, sve manje radne snage

No realizirao se samo prvi dio – radne snage je sve manje, umirovljenika sve više, a istovremeno ulaganja u Hrvatskoj ne nosi praktički nikakve prinose. Vlada je taj sustav odlučila demontirati – ali prvenstveno da bi zaštitila proračun, a ne umirovljenike, kažu kritičari vladine reforme.

U Ministarstvu očito smatraju kako bi davanje dodatka od 27 posto i na mirovine koje uključuju drugi stup (pri čemu bi se dodatak od 27 posto odnosio samo na 75 posto mirovine) za državu bio preskup. Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) smatra, pak, da su sredstva na osobnim računima u drugom mirovinskom stupu osobna imovina hrvatskih građana i da dodatak treba biti raspoloživ svima jer se tu radi o socijalnoj mjeri uvedenoj da bi umirovljenici imali od čega živjeti. Dodatno, ta su sredstva nasljedna.

Sabor: Mirovinski sustav nije ugrožen zbog Agrokora

Ni znatno produljenje radnog vijeka ne može u zemlji koja ima velik broj staraca, stopu fertiliteta od 1,4 i radnu snagu koja masovno iseljava osigurati po principu međugeneracijske solidarnosti, odnosno prvog stupa, stabilne mirovine, nego ćemo, vrlo vjerojatno, doživjeti pad prosječne mirovine na 25 posto prosječne plaće, od čega umirovljenici bez pomoći mlađih članova obitelji neće moći živjeti.

27 posto – socijalna kategorija

I Hrvatska udruga poslodavaca je kritična prema Vladinoj mjeri koja se odnosi na dodatak od 27 posto. “Što se tiče izračuna mirovina i promjena vezanih za prvi i drugi stup, potrebno je napraviti temeljite ekonomske analize kako bi se utvrdilo koji su i za koga predloženi modeli isplativiji i koji su im dugoročni učinci. I onda na osnovu tih izračuna donijeti odluke o promjeni, gdje svakako treba nastojati sačuvati i unaprijediti drugi stup, kao direktnu i privatnu štednju svakog radnika”, priopćio je HUP.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr