Na nedjeljnim lokalnim izborima natječe se 47.601 kandidat, što je gotovo 9000 kandidata manje nego prije četiri godine kada ih je bilo 56.588, pokazuje statistika koju je u utorak objavilo Državno izborno povjerenstvo (DIP).
U nedjelju se bira lokalna predstavnička i izvršna vlast – općinska i gradska vijeća i županijske skupštine, te načelnici, gradonačelnici, župani i njihovi zamjenici u ukupno 576 jedinica – 428 općina, 127 gradova i 21 županiji.
Birači će izabrati 20 župana i 51 njihovog zamjenika, Zagreb, koji ima status grada-županije, birat će gradonačelnika i dva njegova zamjenika. Izravno se bira još 127 gradonačelnika i 193 njihova zamjenika, te 428 općinskih načelnika sa 440 zamjenika.
Na izborima sudjeluje 126 političkih stranaka, a za župane je prijavljeno 96 kandidata, te za gradonačenike i općinske načelnike 1716. Za zamjenike župana iz reda nacionalnih manjina 23 su kandidata, a za zamjenike gradonačelnika i gradonačelnika njih 129.
Gotovo 36.000 kandidata računa na mjesta u gradskim i općinskim vijećima, a 7500 u županijskim skupštinama. Na listama je prosječno 41,7 posto žena (19.837 kandidatkinja) i 58,3 posto muškaraca ( 27.764 kandidata).
Kandidatkinje u prosjeku imaju 42 godine, kandidati 46 godina. Najmlađi je Darko Hodak s liste Biraj bolje, rođen u svibnju 1999., nastariji Duje Bonačić, kandidat HSU-a rođen 1929. godine. Najmlađa kandidatkinja je Ivana Šošić (HDZ), rođena u svibnju 1999., a najstarija Anica Varga (HSP-AS) rođena 1929. godine.
Manje birača, više biračkih mjesta
Hrvatski birači, njih nešto manje od 3,72 milijuna, na nedjeljnim će lokalnim izborima moći glasovati na 6618 biračkih mjesta, što je za 50 mjesta više u odnosu na redovne lokalne izbore održane prije četiri godine.
S druge strane, broj birača ove je godine, u odnosu na 2013., manji za gotovo 40 tisuća. Prije četiri godine u zaključenom popisu birača bilo je upisano 3.758.638, ove pak godine 3.719.182 birača.
Iako određivanje biračkih mjesta nije njegov, nego posao gradskih i općinskih povjerenstava, u Državnom izbornom povjerenstvu o (DIP) dobrim drže da je povećan njihov broj.
DIP je, kaže njegov član Emil Tomljanović, nakon parlamentranih izbora, a u želji da se izbjegnu gužve, uputio nadležnim povjerenstvima naputak da bi optimalno bilo da broj birača po biračkom mjestu ne prelazi tisuću i pol.
Što je biračko mjesto manje, manja je mogućnost za nepravilnosti, a i brže se obrađuju izborni rezultati, pojašnjava Tomljanović.
U Osječkoj županiji 15 birališta više, u Dubrovačkoj 12 manje
Usporedba broja biračkih mjesta pokazuje da je njihov broj povećan u dvije trećine županija, najviše u Osječko-baranjskoj (za 15 mjesta), Istarskoj (13) i Virovitičko-podravskoj županiji (9) te u Gradu Zagrebu (za 8).
Pet županija imat će manje biračkih mjesta nego prije četiti godine i to Krapinsko-zagorska (11 manje), Bjelovarsko-bilogorska (2), Ličko-senjska (4), Vukovarsko-srijemska (1) te Dubrovačko-neretvanska (12 manje).
Isti broj biračkih mjesta zadržale su Zagrebačka (636), Sisačko-moslavačka (341) i Primorsko-goranska županija (333).
Pravo birati imaju birači s prebivalištem u jedinici za čija se tijela izbori provode. Biračko pravo imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina života. Članove predstavničkih tijela mogu birati i državljani drugih članica Europske Unije koji u Hrvatskoj imaju prebivalište ili boravište, ne mogu, međutim, birati izvršnu vlast.
Birači pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo birati zamjenike općinskog načelnika, gradonačelnika i župana iz reda nacionalne manjine u jedinicama gdje je to uređeno zakonom i statutom. Birati mogu samo oni pripadnici manjine koji imaju prebivalište u toj jedinici. Isto vrijedi i za pripadnike hrvatskog naroda u predstavničkim tijelima jedinice u kojoj neka manjina čini većinu, a Hrvati manjinu (npr. Dvor, Erdut, Šodolovci, Krnjak itd.)
U nedjelju se predstavnička i izvršna vlast bira u 576 lokalnih jedinica – 428 općina, 127 gradova i 21 županiji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
