Slijedi navodno poboljšanje nedorečenog zakonodavnog okvira instituta referenduma. Uskladit će se s Ustavom te osigurati transparentnost i otvorenost njegove provedbe. Građani bi trebali imati djelotvorniji utjecaj u procesu političkog odlučivanja. Za provedbu referenduma zaduženo je Ministarstvo pravosuđa i uprave.
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica za HRT je rekao da je trenutačni Zakon, koji je donesen 1996., poprilično nedorečen i zastario te da su se kroz praksu javili određeni problemi u pripremi.
Otklonio je kritike pojedinih oporbenih zastupnika te ustvrdio da novim zakonom žele “da se glas građana kroz referendum čuje”.
Ocijenio je i da su uveli određena poboljšanja.
“Jedno od poboljšanja je obveza jedinica lokalne samouprave predstavničkom tijelu da utvrdi mjesta gdje se mogu prikupljati potpisi. Obvezali smo ih da ovisno o broju stanovnika unaprijed odrede broj mjesta. Također, tu je i produljenje roka prikupljanja potpisa s 15 na 30 dana te uključivanje DIP-a kao neovisnog tijela koje će nadzirati čitav postupak”, rekao je. Dodao je i da prvi put uvode i mogućnost promatranja i provjeravanja potpisa te praćenje samog održavanja referenduma.
“Ovaj zakonodavni okvir donosi brojna poboljšanja da referendum bude institut neposrednog odlučivanja građana o određenim političkim pitanjima”, smatra Malenica.
Što je s reguliranjem registra/popisa birača?
Podsjetimo, nakon što je Plenković s bivšim ministrom Lovrom Kuščevićem spriječio referendum za promjenu izbornog sustava, danas ima Vladu sastavljenu sa SDSS-om Milorada Pupovca – koju, da je prošao referendum, a koji su onemogućili, ne bi mogao imati.
“Plenković zajedno s novim ministrom uprave i DIP-om pokušava ublažiti nesagledive štete krađe referenduma GI Narod odlučuje iz 2018. godine. U maniri briselskog političkog lisca pažljivo je odabrao i vrijeme za javnu raspravu – blagdansko vrijeme u kojemu su ljudi okrenuti obitelji i Božiću, Sabor uzima stanku, a radi strogih epidemioloških mjera otkazana su sva okupljanja, okrugli stolovi i rasprave”, upozorila je krajem 2020. dr. Natalija Kanački, članica Organizacijskog odbora GI Narod odlučuje.
“Iako se nude neka poboljšanja s obzirom na prethodni ‘zakon o referendumu s 1000 rupa’ nije ponuđen temelj novog zakona, a to je reguliranje registra/popisa birača. 2014. godine kada je pokrenuta prva inicijativa za promjenu izbornog sustava odraslih birača u Hrvatskoj bilo je oko 3,5-3,6 milijuna, a danas oko 3,2-3,3 milijuna, dok se na izborima i referendumima uporno tvrdi da nas je oko 3,8 milijuna”, podsjetila je dr. Kanački.
“Već nakon prvog referenduma o braku postalo je jasno da je Zakon o referendumu napisan kao dokument lošeg studenta prava, a ne jedne ozbiljne države, no HDZ i SDP do danas, kada je svakom biraču jasno o čemu se radi, nisu niti spominjali ozbiljnu promjenu tog zakona. Ako se novi Zakon o referendumu ne nadoveže na potrebne promjene u Zakonu o registru birača i Zakonu o popisima birača on postaje samo umjetnička korekcija trenutnog lošeg zakona”, istaknula je, između ostalog dr. Kanački, zaključujući da joj se čini da “ovo uopće nije korak prema pravednom referendumu, nego škakljanje ušiju za podanike lažne briselske demokracije”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
