Ustavni sud RH je u postupku pokrenutom na vlastitu inicijativu donio odluku da Odluka Stožera civilne zaštite o radnom vremenu i načinu rada u djelatnosti trgovine za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 nije bila u suglasnosti s člankom 16. Ustava Republike Hrvatske. Ustavni sud utvrdio je da mjera zabrane rada nedjeljom u utvrđenom razdoblju, iako je težila ostvarenju legitimnog cilja zaštite života i zdravlja građana, nije ispunjavala zahtjeve razmjernosti.
Upada u oči i činjenica da su, prema odlukama Suda, sve ostale odluke Stožera bile u skladu s Ustavom, da jedino odluka o zabrani rada tijekom nekoliko nedjelja nije bila s njime u skladu. S odlukama prema kojima je sve ostalo bilo OK nije se složilo troje sudaca, koji su u tom smislu ispisali i svoja izdvojena mišljenja.
Odluku Suda da odluka Stožera o zabrani rada nedjeljom nije bila u skladu s Ustavom obrazložio je dr. sc. Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnoga suda RH, na konferenciji za tisak održanoj prošli četvrtak:
“U ovom slučaju Ustavni sud nije imao prijedloge za ocjenu ustavnosti, nego je to odlučivao na vlastitu inicijativu. Vlada je u svom očitovanju navela da je uzela brojne čimbenike, među njima i podatke APIS-a, iz kojih proizlazi da se najveća dobit u trgovinama ostvaruje petkom, a ne nedjeljom. Time je nedjelja identificirana kao dan umjerenog epidemiološkog rizika te se kao takva smatrala kao optimalan izbor, navela je Vlada u očitovanju. Ustavni sud ocijenio je da obrazloženje Vlade da prodajni objekti u tom periodu neće raditi nedjeljom nije uvjerljivo jer su trgovine u vrijeme najgore epidemije radile svaki dan. Odluka u jeku popuštanja mjera da trgovine neće raditi nedjeljom se ne čini opravdanom. Bilo je opravdanije da taj dan bude petak, a ne nedjelja. Temeljem toga Ustavni sud je utvrdio da u donošenju te mjere Stožer nije postupao u skladu s načelom razmjernosti.”
> Predsjednik politički imenovanog suda: ‘Neupitna je validnost odluka Stožera’
> Politički imenovani ustavni suci presudili da su odluke politički imenovanog Stožera zakonite
Radi jasnoće citiramo i drugi stavak čl. 16 Ustava RH na koji se poziva sud: „Svako ograničavanje slobode i prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničavanjem u svakom pojedinom slučaju.“
Ako smo dobro shvatili tumačenje predsjednika Šeparovića: da je donesena odluka da se rad trgovina zabrani petkom ta bi odluka bila u skladu s čl. 16. Ustava RH. Ispada da je odluka o nezakonitosti donesena samo temeljem jednog, isključivo ekonomskog kriterija. U teoriji se primjena samo jednog kriterija, koji je isključivo i jedino ekonomski, naziva ekonomski determinizam ili pak vulgarni ekonomizam.
Očekivali smo, ipak, od tako visoke državne institucije, cjelovitije razmatranje tog pitanja, a ne samo njegovo svođenje na komparaciju dnevnih prometa u našim trgovinama. Očekivali smo od ustavnih sudaca, kada je riječ o utvrđivanju pravne osnove za donošenje odluke vezane za ostvarivanje legitimnog cilja zaštite života i zdravlja građana, cjelovitije i šire sagledavanje tog pitanja.
Očekivali smo od ustavnih sudaca da prepoznaju da se kupci nedjeljama, oslobođeni od dnevnih obveza, znatno dulje zadržavaju u kupnjama te da su one znatno opuštenije i da mnogima obilazak trgovina u te dane predstavlja način korištenja slobodnog vremena, način opuštanja i prigodu za druženje.
Očekivali smo do ustavnih sudaca da uoče kako vikendima/nedjeljama roditelji u višestruko većem broju dovode u trgovačke centre i svoju djecu. Očekivali smo da ustavni suci uoče kako su dječje igraonice u našim trgovačkim centrima radnim danom poluprazne, a da su vikendima prepunjene.
Očekivali smo uočavanje da je broj ljudi koji svraćaju u trgovačke centre nedjeljama često puta veći nego li petkom, na koji su se referirali ustavni suci temeljem ostvarenog prometa.
Može se čak reći, oponirajući Predsjedniku Ustavnoga suda, da je promet petkom i desetorostruko veći nego li nedjeljom, to ne može biti isključivo i jedino opravdanje za tvrdnju o neustavnosti odluke o zabrani rada nedjeljom tijekom određenog razdoblja pandemije. Jedini relevantni kriterij, koji bi trebao i smio biti predmet razmatranja, je izloženost ljudi riziku pandemije. A to je vjerojatno bilo u mislima Stožera koji je donio svoju odluku da nedjelje budu neradne.
Opisana odluka Suda i njeno obrazloženje, a imajući u mislima i ranije odluke njegovog sadašnjeg saziva vezane za rad nedjeljom, kao da u sebi sadrže prešućenu zabrinutost da bi se jedna privremena zabrana rada nedjeljom mogla ustaliti kao trajna.
Moj osobni opis navedenog obrazloženja nezakonitosti spomenute odluke o zabrani rada trgovina nedjeljom je: neobrazloženo, aktivistički i nategnuto.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
