Hrvati tradicionalno posebno časte Majku Božju, područja na kojima žive Hrvati pun je marijanskih svetišta, a i u iseljeništvu Hrvati posvuda pronalaze mjesta gdje će hodočastiti Gospi.
Marijanska pobožnost među Hrvatima vezana je dijelom uz dramatične povijesne događaje, kao što je to bila obrana od Turaka u Sinju, ponegdje je, kao primjerice u Mariji Bistrici, rasla i širila se kao dio povijesnog razvoja, a na nekim mjestima ona je, gledano iz vjerničke perspektive, nastala na osobni poticaj same Gospe, kao što je to slučaj u Međugorju.
Marija je, u to su uvjereni brojni hrvatski katolici, u više navrata sama intervenirala u povijesne događaje i time si priskrbila posebno mjesto u katoličkoj pobožnosti, ali i mimo tih spektakularnih trenutaka čašćenje Marije razvijalo se naprosto kao dio društvenog identiteta.
Hrvati imaju 107 marijanskih svetišta
U “Vodiču marijanskom Hrvatskom” fra Petar Lubina nabrojao je 107 marijanskih svetišta među Hrvatima. Osim u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, riječ je o mjestima na kojima domicilni Hrvati časte Mariju u Vojvodini, Crnoj Gori i na Kosovu.
Najveći broj njih nalazi se u splitskoj crkvenoj pokrajini, čak 33, zatim u zagrebačkoj 26, đakovačko-osječkoj 16 i riječkoj 15. Od najmanjih, onih na kojima se redovito skuplja šačica hodočasnika, pa do onih najvećih koja svakodnevno na Marijine blagdane postaju mjesta središnjih događaja u Hrvatskoj, sva su na neki način ista. Na svakom od tih mjesta vjernici se okupljaju s predanjem, vjerom i nadom.
>Hodočasnici počeli pristizati u marijanska svetišta; u Sinj nakon dva dana hodanja stigli oni iz Rame
Najpoznatija su svetišta u Mariji Bistrici, Sinju, Aljmašu, Trsatu i Međugorju, a ovo posljednje postalo je globalno okupljalište Marijinih štovatelja.
Marija, kraljica Hrvata u Mariji Bistrici
Marija Bistrica je hrvatsko nacionalno svetište. Marijanska pobožnost u Mariji Bistrici seže u 17. stoljeće, nakon što je Gospin kip, prenesen iz Vinskog vrha zbog opasnosti od Turaka, ondje ostao zazidan neko vrijeme. Hrvatski sabor 1715. darovao je glavni oltar svetištu, a papa Pio XI. proglasio je crkvu manjom bazilikom. Zagrebački nadbiskup Antun Bauer proglasio je 1935. Mariju kraljicom Hrvata.
Biskupska konferencija proglasila je 1971. bistričko svetište nacionalnim prošteništem hrvatskog naroda i ondje se svakog 13. srpnja slavi blagdan Majke Božje bistričke.
Kardinal Joseph Ratzinger, kasniji papa Benedikt XVI., 2001. je hodočastio u Mariju Bistricu, a njegov prethodnik, sveti papa Ivan Pavao II. ondje je 1998. proglasio blaženim kardinala Alojzija Stepinca.
Čudotvorna Gospa Sinjska kao dio općeg identiteta
Gospa Sinjska predstavlja svojevrsno kultno mjesto u Dalmaciji, jer se njezina vjerska dimenzija odavno proširila na doslovno sva područja života. Za vjernike iz Dalmacije i dijelova Bosne i Hercegovine Sinj je mjesto koje na Veliku Gospu predstavlja stjecište, a brojni hodočasnici kreću dan ili dva ranije pješice kako bi na Veliku Gospu ujutro stigli u Sinj.
>Hrvatska marijanska svetišta na novim poštanskim markama
U Sinju se časti slika Čudotvorne Gospe Sinjske, koja je 1687. stigla iz Rame, odakle su ju donijeli franjevci bježeći s narodom pred Turcima. U Rami se ona slavi kao Gospa Ramska, a u međuvremenu se razvila posebna duhovna povezanost Sinja i Rame, koja je također postala hodočasničko mjesto.
Turci su napali i Sinj, a 1715., dok su se branitelji nalazili u bezizlaznoj situaciji, predaja kaže da se Gospa ukazala i svojom pojavom uplašila Turke koji su pobjegli glavom bez obzira. U spomen na pobjedu nad Turcima u Sinju se svake godine održava i poznata viteška igra Alka.
Aljmaš kao utočište i mjesto gdje je kip ostao neoštećen pod ruševinama
Gospa od Utočišta u Aljmašu najveće je marijansko svetište u sjeveroistočnoj Hrvatskoj. Tradicija hodočašća u Aljmaš seže u 1704. godinu, kad su isusovci u jeku Rakoczyjeve bune u Mađarskoj prenijeli Gospin kip iz obližnjeg sela Luga spašavajući ga od kalvina.
Hodočašća u Aljmaš održala su se stoljećima, iako su pod komunističkim vlastima zabranjivana i ometana. Pobunjeni Srbi 1991. obeščastili su i srušili crkvu, a kasnije je pod njezinim ruševinama pronađen neoštećen Gospin kip. Svetište je obnovljeno, a Gospin kip svečano je okrunjen 2003. u Osijeku za vrijeme posjeta pape Ivana Pavla II.
Trsat, najstarije je marijansko svetište u Hrvatskoj
Marijansko svetište na Trsatu u Rijeci nastalo je na mjestu gdje se prema predaji u 13. stoljeću nalazila nazaretska kućica Svete Obitelji, donešena iz Narazeta a kasnije prenešena u Loreto.
>(FOTO) Svetkovina Velike Gospe proslavljena diljem Hrvatske: ‘Marijanska svetišta najbolje oslikavaju dušu duše hrvatske’
Na tome je mjestu knez Martin Frankopan dao sagraditi crkvu i franjevački samosta po zamisli svoga oca Nikole Frankopana. Papa Urban Trsatu je 1367. darovao čudotvornu sliku Majke Božje, nazvanu “Majka od Milosti”. Marijin lik okrunjen je krunom od zlata 1715. odlukom pape i pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora.
U crkvi na Trsatu pokopani su mnogi znameniti Hrvati, poput obitelji Frankopan i kneza Petra Kružića. Papa Ivan Pavao II. posjetio je Trsatsko svetište 8. lipnja 2003. godine.
Međugorje je najmlađe hrvatsko marijansko svetište, a u međuvremenu je, uz Lourdes i Fatimu, postalo jedno od najpoznatijih na svijetu.
Marija u Međugorju okuplja vjernike iz cijeloga svijeta
U malom hercegovačkom mjestu, u kojemu se nalazi crkva svetog Jakova, 1981. proširila se vijest o Marijinu ukazanju djeci, nakon čega su vjernici odmah počeli stizati onamo. Komunističke su vlasti nastojale spriječiti Marijin kult, nastojale su zastrašiti franjevce i narod, ali marijanska pobožnost nezaustavljivo se širila. Danas Međugorje godišnje posjeti oko milijun hodočasnika iz cijeloga svijeta.
Osim ovih najvećih, sva Marijina svetišta, pa i ona najmanja, među Hrvatima imaju veliku privlačnost.
Hrvati hodočaste ma gdje bili
I hrvatsko iseljeništvo hodočašćima njeguje marijansku pobožnost, pa su tako u krajevima najvećeg iseljavanja Hrvata marijanska svetišta postala njihovo redovito okupljalište. Neka od najpoznatijih su Mariazell u Austriji, Einsiedeln u u Švicarskoj i Altötting u Njemačkoj.
Mariazell, austrijsko nacionalno svetište, ove će godine obilježiti stotu obljetnicu redovitih organiziranih hodočašća gradišćanskih Hrvata, premda kronike bilježe da su Hrvati hodočastili u Mariazell još u 15. stoljeću.
>Tradicionalno hodočašće Gradišćanskih Hrvata u najpoznatije austrijsko Marijansko svetište u Mariazellu
Prvo hodočašće gradišćanskih Hrvata “Velikoj Majci Austrije” u Mariazell održano je od 4. do 6. rujna 1923. i od tada se redovito održava svake godine, uz samo nekoliko iznimaka tijekom Drugog svjetskog rata i pandemije koronavirusa. Prošle je godine na hodočašću sudjelovalo više od tri tisuće gradišćanskih Hrvata.
U posljednjih pedeset godina nastala je tradicija predaje Marijina kipa iz Mariazella među hrvatskim župama u Gradišću. Kopija kipa iz Mariazella čuva se godinu dana u jednoj hrvatskoj župi, zatim ju vjernici tijekom hodočašća pješice donose u Mariazell i predaju slijedećoj.
Poruke Ivana Pavla II.
Papa Ivan Pava II. za vrijeme posjeta Hrvatskoj hodočastio je 4. listopada 1998. u Solin u svetište Gospe od Otoka. Ondje je, unatoč umoru i bolesti, s mladima zapjevao “Rajska Djevo, kraljice Hrvata” i pred njima ponovio riječi blaženoga Alojzija Stepinca: “Nećete biti dostojni imena otaca vaših, ako budete dopustili da vas tko otrgne od pećine na kojoj je Krist sazidao svoju Crkvu!”
Ivan Pavao II., koji je sam bio veliki Gospin štovatelj, na kraju svoga obraćanja mladima u Solinu rekao je: “Sve vas povjeravam Onoj, koja je bila tjelesna Majka Riječi utjelovljene radi našega spasenja. Gospa od Otoka iz ovoga svojeg prasvetišta u zemlji hrvatskoj bdjela nad vama, nad vašim obiteljima, nad vašom domovinom. Neka vam bude potpora u svjedočenju za Krista u novome tisućljeću, koje je već pred vratima. Sve blagoslivljem! Hvaljen Isus i Marija!”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
