U organizaciji i prostorima Hrvatsko slova u četvrtak je održana tribina “O nazivu i položaju kurikula Hrvatskog jezika u reformi školstva.
Među izlagačima na tribini bila je i Marina Čubrić, profesorica-savjetnica za Hrvatski jezik u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti u Zagrebu.
Uoči tribine dala je intervju za Narod.hr.
Narod.hr: Na predavanju izlažete o novom kurikulu hrvatskoga jezika. Možete li nam ukratko predstaviti o čemu ćete govoriti?
Marina Čubrić: U organizaciji i u prostorima hrvatskog slova održava se tribina o novom kurikulu hrvatskog jezika, i to ne samo o hrvatskom jeziku, već i šire od toga, o čemu će govoriti akademik Popović. Mislim da je potrebno razgovarati o tim dokumentima, bez obzira što je sada izašla završna inačica, koja je već potpisana i objavljena te je ona službena i obvezujuća. Mislim da je jako važno razgovarati jer nam je rečeno da je to i dalje razvojni dokument, dakle, imamo mogućnost mijenjati stvari koje nisu dobre – i u ovome trenutku, a i, vjerujem, u sljedećih nekoliko godina.
Naslov moje teme možda izgleda ležernije, no, zapravo, nije takav. Naslov je “Još ponešto o kurikulu(mu) Hrvatskoga jezika”. Zašto “još ponešto”? Zato što sam već tri godine uključena u raspravu o kurikulu. U proljeće 2016. bile su vrlo oštre rasprave i u Matici hrvatskoj i u stručnim skupinama HAZU vezane uz tadašnji prijedlog kurikula i naši prijedlozi su, po ovoj inačici, samo vrlo malim dijelom usvojeni, ali oni ključni prijedlozi nisu uvaženi.
Narod.hr: Koji su bili Vaši ključni prijedlozi?
Marina Čubrić: Temeljni ključni zahtjev koji je i Matica hrvatska i stručni skup HAZU predložio bio je da se poveća satnica hrvatskoga jezika. To nije usvojeno ni na jednoj razini- od prvog osnovne do četvrtog srednje.
Drugi zahtjev je bio da se Hrvatski jezik izdvoji iz jezično-komunikacijskog područja i postoji kao samostalno područje, na isti način kao što je i matematika izdvojena iz STEM- područja te funkcionira kao samostalno područje u okviru općega kurikula. To je bio jedan važan zahtjev- jer su i matematika i hrvatski jezik ključni i temeljni predmeti obrazovnog sustava. A moram reći da je hrvatski jezik i ispred matematike- vještine koje se steknu na hrvatskom jeziku su vještine kojima će učenik savladavati sve druge ishode u svim predmetima. Zato je on tako važan.
Narod.hr: O čemu ćete točno danas govoriti?
Marina Čubrić: Danas ću govoriti upravo o ovoj novoj inačici kurikula. Pokušala sam biti što kraća i konciznija: ovaj kurikul sam nazvala „krparijom“, nazvala sam nepreciznim i površnim, i nazvala sam ga kukavičkim.
Te svoje tri teze obrazložit ću argumentima i citatima iz samog kurikula.
Nazvala sam ga krparijom zato što se upravo vidi da je on „prepolovljen“ nakon svih primjedbi i kritika, a znamo, čim se nešto reže, prekraja i spaja, da je samo krparija- a jedina dobra „krparija“ bili su možda samo Homerovi epovi,iako je i za njih upitno jesu li krparija.
Kurikul je neprecizan i površan jer u njima postoji cijeli niz nepreciznih definicija. Ni stručne ni metodičke definicije naših stručnih pojmova nisu jasne. Primjerice, nema pojma „školska zadaća“, tj. javlja se samo jednom, nema pojma „školski esej“, nema uopće pojma „interpretativni školski esej“.
Zatim, problem vrednovanja je još uvijek apsolutna nepoznanica za nas.
I, na kraju, nazvala sam ga kukavičkim jer u mnogim svojim dijelovima ovaj završni kurikul pokazuje nejasne i, rekla bih, gotovo zastrašene poglede vezane uz odnos nastavnik-učenik. A kukavički je posebno u izboru lektire i u definiranju nacionalnog identiteta. Sve je vrlo mlako i zapravo nema jasnog stava.
Narod.hr: Ovaj novi kurikul tek je sada u probnoj fazi, još se ne primjenjuje u svim školama. Postoji li mogućnost da se on, s obzirom na kritike, ipak ne počne primjenjivati u svim školama?
Marina Čubrić: Program se eksperimentalno provodio ove školske godine. Od jesene on ulazi u sve škole. Ali nam je rečeno da će biti moguće u jednom trenutku to sve mijenjati. A koliko će to biti – to ćemo vidjeti, nadam se da hoće. Jer, znamo da je to stvar samo političke volje.
Narod.hr: U službenom nazivu kurikula i dalje stoji riječ „kurikulum“ koja nije u skladu s hrvatskim standardnim jezikom. Kako komentirate da se i dalje inzistira na tom netočnom obliku riječi?
Marina Čubrić: Naravno. To je jedna od mojih prvih primjedbi vezanih uz nepreciznost stručne terminologije. Latinizmi- riječi iz latinskog jezika u hrvatski jezik se prilagođavaju tako da im se odbacuje nastavak -um, i to se predlagalo i prije tri godine, a i ranije. Međutim, ta jedna, ne znam kako bih ju nazvala, tvrdoglavost, ne želi odstupiti od toga i mi sada imamo „kurikulum“ što je potpuno pogrešno. I sada je to već zaživjelo jer mi kada govorimo o tom dokumentu moramo rabiti pogrešan naziv. To je još jedan pokušaj zamućivanja vode na hrvatskom jezičnom prostoru. Tako se stvaraju nesporazumi i ljude se zapravo čini nepismenima, ne samo nepismenima, nego i nesigurnima u vlastiti jezik. A baš bi kurikul trebao biti taj dokument koji „bistri“ vodu i rasvjetljava pojmove.
Narod.hr: Na kraju, je li nam potrebna nova „Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog standardnog jezika“?
Marina Čubrić: Da, naslov ove tribine vrlo je zanimljivo napravljen. Nama nova Deklaracija ne treba jer je stara doista sasvim jasna. Možda bi nam jedino trebala nova jer smo u novim jezičnim okolnostima. No, više nismo u jezičnom unitarizmu kao u bivšoj državi. Ali da nam treba nove samosvijesti, da nam treba novih snaga, i da nam treba novi kurikul – to je sigurno.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
